Na domaćim cestama najviše ginu mladi u dobi od 18 do 24 godine

On the road

Na domaćim cestama najviše ginu mladi u dobi od 18 do 24 godine

Prema podacima MUP-a, lani je na domaćim prometnicama život izgubilo 308 osoba, što je za 60 manje nego 2013. godine. U toj crnoj statističkoj kategoriji Hrvatska zauzima 23. mjesto na ljestvici EU-a, ali brojke ipak padaju. Velik je broj mladih koji ginu u prometu, na milijun osoba od 18-24 godina, u Hrvatskoj gine 165, što nas, nažalost, čini neslavnim rekorderom EU-a. Pad broja poginulih na cestama počinje nakon što je vozačima ponovo dozvoljeno do 0,5 promila alkohola u krvi. Novi list

cesta mladi prometne nesreće

Dosadili im brodovi, a i mostovi su im mrski

Norvežani grade 27 kilometara dugačak podvodni tunel Boknafjord, troškovi i do tri milijarde dolara

Za nekoliko godina vozači više neće koristiti trajekte. Za stanovnike okolnih gradova to će zasigurno biti velika pogodnost. Što znamo o investiciji koja je trenutno u izgradnji? Tunel će povezivati grad Randaberg, koji se nalazi sjeverno od Stavangera, s gradom Boknom. Osim glavnog tunela, izgradit će se i dodatni priključak duljine 4,1 km do otoka Kvitsøy. Obje rute bit će povezane karakterističnim kružnim tokom. Jedinstveni objekt nalazit će se čak 390 m ispod razine mora na svom najdubljem mjestu, a istovremeno 92 m ispod samog dna. Naravno, kako bi se osigurala sigurnost putnika, na svakih 250 metara bit će izlazi za slučaj opasnosti, a na svakih 500 metara i posebne dvorane. Cjelinu će nadzirati set kamera koje će sliku prenositi u poseban kontrolni centar, a promet će se nadzirati s tri različite lokacije. Revija HAK

cesta Norveška podvodni tunel promet

Ima jedna duga cesta...

Najduža ravna cesta na svijetu nema zavoja, ali ni uzbrdica

Do prije nekoliko godina službeni naslov najduže ravne ceste pripadao je dijelu australske autoceste Eyre duljine oko 146 km. Međutim, ovu časnu titulu sada drži Autocesta broj 10 u Saudijskoj Arabiji. Cijela ruta duga je 256 km i povezuje Ad Darb, koji se nalazi u blizini Crvenog mora, s Al Bathom, smještenim tik uz Perzijski zaljev. U blizini potonjeg grada, smještenog oko 50 km južno od Katara, počinje najduža, potpuno ravna dionica rute, duljine čak 240 km. Upravo je taj fragment upisan u Guinnessovu knjigu rekorda kao najduža ravna ruta na zemlji. Revija HAK

cesta ceste

Voziš sam svoj tramvaj

Prva na svijetu: Švedska gradi trajnu električnu cestu

Radi se o cesti koja će puniti električna vozila dok su u pokretu. Elektrificirana cesta bit će postavljena na autocesti E20, između Hallsberga i Örebra. Autocesta vodi između Stockholma na sjeveru, kroz Göteborg i Malmö na jugu – a namjerno je odabrana jer je to prometni koridor za komercijalni prijevoz robe. Također ima potrebno napajanje. Stručnjaci smatraju kako kombinacija električnih cesta na 25% najprometnijih nacionalnih i europskih cesta i kućnog punjenja električnih vozila bila optimalna za prijelaz na električna vozila. Revija HAK

cesta električna vozila

Ljudi su hodali ovom cestom

Pod morem kod Korčule otkriveni cesta stara 7000 godina i ostaci naselja

VIDEO Pod morem kod Korčule otkriveni cesta stara 7000 godina i ostaci naselja

U istraživanjima potopljenog neolitičkog lokaliteta Soline na otoku Korčuli, arheolozi su pod morem pronašli ostatke ceste stare gotovo 7000 godina, priopćili su sa Sveučilišta u Zadru. Ispod naslaga morskog mulja, otkrivena je cesta koja je spajala potopljeno prapovijesno naselje hvarske kulture s obalom otoka Korčule, dodaju sa Sveučilišta. Riječ je o pažljivo složenim kamenim pločama koje su bile dio ceste široke četiri metra koja je spajala umjetno stvoreni otok s obalom. Radiokarbonskom analizom očuvanog drva pronađenog u prošloj arheološkoj kampanji, cjelokupno naselje datirano je oko 4900 godina prije Krista. Ljudi su hodali ovom cestom prije gotovo 7000 godina, navodi se u priopćenju Sveučilišta u Zadru. Index

arheologija cesta Korčula podvodna istraživanja

Blagi zimski uvjeti

Prva cesta koja sama otapa led: Dodatno soljenje nije potrebno…

Može li cesta funkcionirati bez zasoljavanja, odnosno sama otapati led? Čini se kao fikcija, ali izgleda da je moguće. Koliko je to financijski opravdano? E, to je već neko drugo pitanje. Znanstvenici sa Sveučilišta za znanost i tehnologiju Hebei u Shijiazhuangu u Kini razvili su rješenje. Kreirali su mješavinu asfalta koja sama otapa led. Koristili su sol bez klorida, koja je ekološki prihvatljivija. Ona se miješa u prah s tenzidom, silicijevim dioksidom, natrijevim bikarbonatom i troskom iz visokih peći i oblikuje u malene kapsule, koje se zatim umiješaju u asfalt. Površina ceste je stoga trajno blago zasoljena – a abrazija koju uzrokuju automobili u vožnji stalno izlaže nove mikrokapsule. Takva cesta trebala bi trajati do osam godina. Revija HAK

cesta promet zimski uvjeti

Od tada se sve počelo ubrzavati

Devedeset godina Autobahna

Ideju gradnje mreže njemačkih autocesta često se povezuje s diktatorom Adolfom Hitlerom i nacističkim režimom, ali ona je nastala mnogo prije. Čak su i prvi kilometri realizirani prije Hitlerova dolaska na vlast. Ideja je začeta sredinom dvadesetih godina prošlog stoljeća, za vrijeme Weimarske republike. Projekti dugo nisu odmaknuli dalje od faze nacrta jer je manjkalo novca i političke podrške. Prvi kilometri Autobahna pušteni su u promet 1932. godine, između Kölna i Bonna, a autocestu je otvorio gradonačelnik Kölna. Danas je ta cesta Bundesautobahn 555. Toj cesti je nedostajao središnji pojas razdvajanja prometa u dva smjera. Autocesta je prvo nazvana Kraftfahrstraße (cesta za motorna vozila) te je imala dvije trake u svakom smjeru, odnosno nije imala raskrižja i bila je zabranjena za promet pješaka, poljoprivrednih vozila itd. No, nisu svi bili oduševljeni izgradnjom trase, od golf kluba koji je izgubio terene kao i lokalni poljoprivrednici. Revija HAK

autocesta cesta

Nije kod nas, zasad

Projekt za sigurniji promet: Na ceste ide boja koja svijetli u mraku

Vožnja noću može biti izazovna, pogotovo kada su vremenski uvjeti zahtjevni. Posebno se to odnosi na vožnju u kišnim uvjetima ili kada se spusti magla. Vidljivost je minimalna, a tada je najbolje usporiti i voziti najopreznije što možete. Australci su pronašli rješenje da oznake na cesti postanu vidljivije noću. Obojit će ih fotoluminiscentnom bojom. Boja će se nanositi na odabrane kolnike u državi Victoria. Koliko god korisna bila, boja koja svjetli u mraku nije prihvaćena bez kritika. Neki se boje da će troškoviti biti previsoki jer je treba često osvježavati. Drugi se boje da bi mogla sadržavati opasne, radioaktivne materijale. Neki to čak smatraju opasnim jer bi ljudi mogli poželjeti ugasiti prednja svjetla da vide kako je cool. HAK Revija

cesta

Cestarima odobreni planovi građenja i ulaganja od gotovo 3,6 milijarde kuna

cesta

Branimir

Zagreb dobiva novi zeleni val, iz centra do predgrađa u 20 minuta

Branimirova ulica uskoro bi mogla postati treći službeni ‘zeleni val’ u Zagrebu. Prema procjenama prometnih vještaka sinkronizirani semafori na ovoj dionici trebali bi skratiti putovanje iz centra grada do Sesveta u vrijeme najvećih gužvi za gotovo 20 minuta. Također se spominje uređenje biciklističkih staza. Jutarnji

cesta zeleni val

Kina gradi novi put svile

cesta

On the road