Na crno u Hrvatskoj radi sve više stranih radnika

Sivo i crno

Na crno u Hrvatskoj radi sve više stranih radnika

Inspektori rada otkrili su 1.216 radnika koji su zaposleni mimo zakona. Poslodavci ih ili nisu prijavili na obavezno mirovinsko osiguranje prije početka rada ili ih nisu prijavili na odgovarajuće radno vrijeme ili je bila riječ o stranim radnicima koji nisu imali dozvolu za rad u Hrvatskoj ili potvrdu o prijavi rada (njih je 321). Od tog ukupnog broja radnika u sivoj zoni, njih je 494 radilo bez prijave, odnosno na crno. Novi list

rad na crno

Iako je davno svanula nova ZORa, i dalje je sve crno

Vlada je najavila borbu protiv rada na crno, a onda vlastiti zakon koči u praksi

Zakon je propisao da ministar rada u roku od šest mjeseci od njegova stupanja na snagu treba donijeti pravilnik prema kojem bi se objavljivale crne i bijele liste poslodavaca, ali ministar Marin Piletić taj podzakonski akt još uvijek nije donio. A dok nema pravilnika, na stranicama Ministarstva rada nije moguće objaviti popis poslodavaca kod kojih je Državni inspektorat zatekao neprijavljene radnike. Praksa nakon stupanja Zakona na snagu pokazuje kako Ministarstvo rada vjerojatno ne bi ispoštovalo niti svoj planirani duži rok za donošenje pravilnika kojim bi dodatno objasnili uvjeti javne objave liste poslodavaca koji radnike zapošljavaju na crno. Iako je riječ o nelojalnoj konkurenciji svim poslodavcima koji poštuju zakone, objava prekršitelja i njihov ostanak na listi u periodu od šest godina, bolna je točka zbog koje se puna primjena zakona za sada ignorira. Faktograf

novi Zakon o radu poslodavci rad na crno

Ima sivila u toj zoni

Putem platformi zaposleno tek 17 tisuća radnika, vjeruje se da dobar dio njih radi na crno

Ministarstvo ne navodi o kojim se točno platformama radi, no zna se da u Hrvatskoj posluju Wolt, kao najveća platforma, Glovo, Uber i Bolt. U odnosu na broj radnika broj agregatora (posrednici između radnika i platforme) s kojima digitalne platforme imaju poslovnu suradnju prilično je impresivan – registrirano ih je čak 1712. Putem njih, kažu podaci, sklopljeno je oko 19 tisuća ugovora o radu. Sa samozaposlenim osobama evidentirano je 4457 ugovora o poslovnoj suradnji. Pretpostavljalo se da u Hrvatskoj putem digitalnih platformi radi oko 40 tisuća vozača i dostavljača, no registrirano ih je službeno dvostruko manje. To bi ukazivalo da neki rade na crno, vjerojatno i dobrovoljno, jer je moguće da su im bankovni računi u blokadi. Inspektori su prošle godine, kada još nije bilo zakona na snazi, utvrdili oko 90 prekršaja u 260 slučajeva. Poslovni

digitalne platforme dostava Glovo rad na crno Wolt

Nema doprinosa za mirovinsko, nema bolovanja, nema regresa...

Mit o minimalnoj plaći za sve

RAD NA CRNO U Njemačkoj kažnjeni radnici iz BiH, kod jednog djelatnika pronađena lažna hrvatska osobna iskaznica | Hercegovina.Info

Najmanje dvanaest eura na sat za sve: to je ideja koja stoji iza obvezne minimalne plaće. Ali obveza ima rupa. Poslodavci imaju trikove kojima mogu minirati minimalne plaće. Prema istraživanju Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW), između 750.000 i više od tri milijuna zaposlenika prevareno je. “Raspon je tako širok jer je ilegalne aktivnosti tako teško otkriti”, kaže Johannes Seebauer iz DIW-a. Osim toga, od uvođenja minimalne plaće zapravo se povećao broj poslova u sektorima s niskim plaćama. To pogođa one koji ne rade puno radno vrijeme, studente, umirovljenike i ljude koji ne govore njemački. Kršenje zakonske odredbe o minimalnoj plaći rijetko dolazi samo. Utaja poreza, neisplaćivanje plaća, doprinosa za socijalno osiguranje… Zbog toga nadležni moraju temeljito kontrolirati financijsku kontrolu rada na crno. Deutsche Welle

minimalna plaća Njemačka rad na crno

Poslodavci plaćaju, a radnik pati

Neregistrirani rad bio je i ranije reguliran, ali sada se to područje šire obuhvaća

Saborski zastupnici u četvrtak će raspravljati o konačnom prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o radu i drugim, a uoči plenarne rasprave o tim se zakonskim prijedlozima raspravljalo i na saborskim radnim tijelima. Vlada je najavila reguliranje neprijavljenog rada, iako je on već reguliran drugim Zakonom. Pod pritiskom javnosti tadašnja je vlada odustala od definicije prema kojoj se susjedska pomoć regulira kao pomoć među susjedima koji su udaljeni do 500 metara. Međutim, novi zakon dublje se bavi roblematikom rada na crno nastojeći zaštiti radnike koje se zatekne u neprijavljenom radu. Faktograf

novi Zakon o radu rad rad na crno

Nema više švercanja

Država do kraja godine donosi novi zakon protiv rada na crno

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (MRMOSP) vodit će i javno objavljivati evidenciju poslodavaca kod kojih su inspektori rada zatekli radnike koji rade na crno, ali i poslodavaca kod kojih inspekcijskim nadzorom nisu utvrđena kršenja prava iz radnog odnosa. Objava podataka o poslodavcima kod kojih je inspekcijskim nadzorom utvrđeno postojanje neprijavljenog rada „neće se smatrati odavanjem inspekcijske tajne“, poručuju iz resornog ministarstva. Istodobno, ti će poslodavci svakom radniku koji je kod njih zatečen u nezakonitom radu morati isplatiti plaću i sva javna davanja za period od šest mjeseci unatrag od utvrđivanja neprijavljenog rada. Te novine u primjeni bi trebale biti od iduće godine odnosno sa stupanjem na snagu Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada. Faktograf

poslodavci rad na crno

Neprijavljena stvarnost

U Hrvatskoj na crno radi oko 150 tisuća radnika, što država planira učiniti oko toga

Do 30. rujna trajat će javno savjetovanje o obrascu za izradu nacrta zakona o suzbijanju neprijavljenog rada. Detalji su šturi, ali prijedlog možete pogledati ovdje. Neke od ranije predloženih mjera su: inspektori bi za svakog neprijavljenog radnika kojeg zateknu poslodavcu mogli naložiti retroaktivnu prijavu za vrijeme za koje su utvrdili da je radio na crno. Ako to nije moguće, poslodavac bi bio dužan prijaviti radnika retroaktivno na najmanje tri mjeseca, uz plaćanje doprinosa i poreza te plaće radniku. Za ponovljeni prekršaj radnike bi se moralo prijaviti šest mjeseci retroaktivno. U oba slučaja plaćala bi se kazna od 20 tisuća kuna po radniku. Ako poslodavac treći put ponovi prekršaj prijeti mu i zabrana obavljanja djelatnosti. Poslodavci koji imaju neprijavljene radnike mogli bi se naći na crnoj listi poslodavaca. Novi list…

rad na crno zakon o suzbijanju neprijavljenog rada

Rad na bijelo

Strože kontrole rada na crno, uvodi se i stup srama za poslodavce

Sljedeće godine Vlada namjerava donijeti novi zakon o suzbijanju neprijavljenog rada, tj. rada na crno. Prema njemu, inspektori će moći poslodavca natjerati da prijavi radnika i retroaktivno (za posljednja 3 ili 6 mjeseci) uplati plaće i doprinose. Ako ga uhvate tri puta da zapošljava na crno mogu mu zabraniti rad na mjesec dana. Ideja i osnivanje registra bijelih i crnih poslodavaca. Jutarnji…

rad na crno

Alo majstore!

Dvjesto inspektora kreće u inspekciju rada na crno

Dnevnik.hr piše da država sa svojih 224 inspektora kreće u inspekciju sive ekonomije, rada na crno i neizdavanja računa, a čini se da prvenstveno ciljaju na majstore koji ne izdaju račune. Statistika kaže da hrvatski građani na crno majstorima plate 298 milijuna eura na godinu. Svake godine u radu na crno inspektori zateknu oko 1.200 radnika, za što su kazne poslodavcu od 60 do 100 tisuća kuna, a radniku od 3 do 50 tisuća kuna.

rad na crno

Jednakost je relativna

Nove kazne za porezne prekršaje – po prihodima, moguće do 40 milijuna kuna

Za porezne, financijske, carinske prekršaje ili za rad na crno kazna će biti od 1 do 10 posto primanja prekršitelja, stoji u izmjenama zakona koje je napisalo ministarstvo pravosuđa. Općenito su povećane najveće propisane novčane kazne za prekršaje, i one rastu za sve kategorije, a maksimalna kazna bit će – 40 milijuna kuna. Prema visini prihoda prekršitelja određivat će se samo dio kazni, u prometnim prekršajima npr. kazne će biti jednake za sve. RTL vijesti

carinski prekršaj porezni prekršaji rad na crno

Black power

100.000 prijavljenih na burzi – radi na crno ili ima obiteljske prihode!?!

Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje nalazi se više od sto tisuća ljudi koji ne žele aktivno tražiti posao jer rade ilegalno ili imaju obiteljske prihode koji su im dostatni za život, kako piše Slobodna. Pišu i kako su od krize 2009. deseci tisuća poduzetnika ugasili obrte ili tvrtke i nastavili raditi po kućama, stanovima, garažama… Drugi veliki val ilegalaca dogodio se uvođenjem fiskalnih blagajna. Navode i, tkđ. neslužbeni, podatak o dvadeset tisuća umirovljenika na divljem tržištu rada. Slobodna

rad na crno

Sivo i crno