Muzička mapa Zagreba - Monitor.hr
17.02.2022. (14:00)

Hladan je, ali volimo se tajno

Muzička mapa Zagreba

Darko Rundek drugi je najvažniji zagrebački muzički pjesnik. A Zagreb, to je za mene zapravo Haustor. Kad nečim o njega kucnem grad se oglasi puhačkom sekcijom, gitarskim minijaturama Zorana Zajeca, na kojim jaše Rundekov magleni glas. Rođenje tragedije iz duha magle. Beton i blato. Samo što u svemu nema baš ničeg tragičnog. Znam, zapravo, točno što prvo čujem kad čujem Zagreb. Gitarski rif iz pjesme ‘Patuljci u vrtu’. Rundekovo “s Remize su krenule jutarnje tihe kolone”. Dramaturgija grada nalaže prolog s ona dva još pospana konduktera, zatim polagan pokret plavih mašina, i odmah za njima ‘Flash’, taj prvi tramvaj preko Trešnjevke, koji raste u mojim očima. Sve dok se, uz jedno presjedanje, ne dokotrljamo pod nebo iznad Trnskog. Treća pjesma je još doslovnija. Ovaj izbor je izlog. I magla se u tom izlogu mora vidjeti. Lupiga…


Slične vijesti

Nedjelja (07:00)

Mi jesmo za patriotizam, ali u zdravim dozama

Ljudska prava pod bor: Božićne poruke mira

Na kartonskim kuglicama JIHR-a bile su želje koje se tiču ljudskih prava, pomirbe i osude zločina iz 1990-ih. Desnica je reagirala burno, gradonačelnik Tomašević neočekivano, a sugovornici za Novosti ocjenjuju da se kao društvo i kao politička zajednica i dalje odbijamo suočiti s prošlošću – Da, mi jesmo protiv njihove vizije Hrvatske koja degradira domoljublje na podobnost, Hrvatske okovane šovinizmom i nesnošljivošću, socijalnom neosjetljivošću, korupcijom i klerikalizmom. Zalaganje za drugačiju Hrvatsku, gdje je patriotizam nenametljiva ljubav prema vlastitom kraju i vjernost skupu općeljudskih vrijednosti, vizija Hrvatske suprotna od one koju radikalna desnica nameće, kriterij je moralnosti u politici – kazuje Zoran Pusić.

04.12. (23:00)

Nesretni Francuz zatočen u SC-u

Francuski paviljon: nevidljivi dragulj arhitekture u Zagrebu

Francuski paviljon, tehnološko i arhitektonsko remek-djelo izgrađeno 1937. godine, danas živi život nevidljivog muzeja u dubini Studentskog centra. Namijenjen sajmovima, s vremenom je postao skladište i tek nedavno, 2014., obnovljen za devet milijuna kuna. Ipak, njegovo korištenje ostalo je sporadično i neadekvatno, dok je društveno i kulturno značenje paviljona gotovo zaboravljeno. Bezbolna integracija u širi gradski prostor i aktivnija funkcija mogu ga vratiti u fokus, kao što i zaslužuje. Jer, iako je danas arhitektonska ljepotica, ostao je svojevrsni zatočenik SC-a, čije oslobađanje čeka na bolja vremena. Ideje

02.12. (08:00)

Vozi polako, ali sigurno

Zagrebačke prometne zavrzlame – rješenja nema na vidiku

Zagreb je među 20 najgorih gradova svijeta po prometnim gužvama, s čak 360 tisuća automobila. Grad planira ulaganja u javni prijevoz, dinamičke semafore, proširenja cesta i obnovu mostova, dok stručnjaci ističu važnost osobne odgovornosti i kvalitetnih alternativnih opcija poput bicikala i prigradske željeznice. Urbanisti upozoravaju na suburbanizaciju i lošu povezanost predgrađa. Gradnja metroa se spominje kao potencijalno rješenje, ali uz ogromne troškove. Stručnjaci se slažu: bez korjenitih promjena planiranja i navika, situacija se neće brzo popraviti. Index

01.12. (14:00)

Zagreb na steroidima urbanog širenja

Grad bez granica: Kako suburbanizacija “jede” Zagreb

Zagreb se posljednjih desetljeća suočava s nekontroliranim širenjem prema periferiji, poznatim kao urban sprawl. Ovaj trend rezultira višim infrastrukturnim troškovima, prometnim gužvama i smanjenom kvalitetom života. Stručnjaci upozoravaju na potrebu za revitalizacijom brownfield područja poput Gredelja i Velesajma te uvođenje mjera koje bi poticale obnovu centra grada i smanjile suburbanizaciju. Primjeri svjetskih metropola, poput Melbournea, pokazuju kako promišljeno urbanističko planiranje može smanjiti troškove, povećati socijalnu koheziju i poboljšati kvalitetu života. No, bez integrirane strategije i bolje suradnje svih razina vlasti, Zagreb riskira postati gradom neučinkovitih prometnih sustava i razorenih urbanih struktura. Lider

21.11. (08:00)

Da mi je takva kuća, bolje bih živio nego ministar

Na jednoj od najljepših zagrebačkih lokacija prodaje se zanimljiva nekretnina, cijena – prava sitnica

Iako se radi o jednoj od atraktivnijih zagrebačkih nekretnina, kuća se prodaje već neko vrijeme. To dokazuje i snižena cijena koja je s nedavnih 1.790.000 tisuća eura spuštena na 1.390.000 eura. Osim kuće od 250 m2, na parceli od 950 m2 nalazi se i uredski objekt od 110 m², koji se sastoji od tri ureda i do kojeg vode stepenice. Sama kuća ima četiri spavaće sobe i dvije kupaonice te dnevni boravak iz kojeg puca prilično magičan pogled na zelenilo koje ga okružuje. Kuća je obložena drvom i kamenom, a u oglasu stoji da je u odličnom stanju. Dobro je prošla i nakon potresa, što samo po sebi dokazuje kvalitetu gradnje, pa i življenja. Nalazi se u ulici Dubravkin put, okružena zelenilom i drvećem, a nalazi se praktički u centru Zagreba (blizu je i Tuškanac) (Haus)

19.11. (15:00)

Može se, ali ima li se?

Metro imaju gotovo sve zemlje u Europi osim nas i susjeda, s trenutnim javnim prijevozom Zagreb je hendikepiran

Geolog Stanislav Frančišković-Bilinski kaže za RTL kako nema prepreka da Zagreb dobije metro. Puno ljudi sasvim nestručno i paušalno priča svakakve gluposti. Naprimjer, kažu da će grad plivati i da će se urušavati jer imamo trusno tlo i da je to nemoguće, međutim, to apsolutno ne stoji. Zagreb ima najsličnije tlo Beču. Kao što je kod nas dolina Save, tako je kod njih dolina Dunava, a Beč već odavno ima metro. Poanta je da su u gornjem sloju šljunak i pijesak, naplavine ovdje Save, tamo Dunava, a ispod toga je nivo podzemne vode, a ispod 20 metara dubine su debeli slojevi gline i kroz njih je vrlo jednostavno i zahvalno bušiti. Tehnički nema nikakvog problema za to napraviti. Cijena linije metroa po kilometru danas može iznositi oko 40 milijuna eura sa stanicama. Prije 10 godina to je bilo 20 milijuna eura u Beču. Kod nas je možda građenje skuplje, ali zna se iz kojih razloga. Index

14.11. (00:00)

Metropola u ritmu semafora: 'Ko ne stigne, čekat će bolju fazu!'

Zagreb najavljuje niz novih prometnih mjera, žele smanjiti gužve i povećati protočnost prometa

Među glavnim promjenama ističu se uvođenje dinamičkog vođenja prometa, fizičke barijere za žute trake i proširenje sinkronizacije semafora. Jedna od prvih mjera bit će uvođenje dinamičkih prometnih traka na Ulici Ribnjak i dijelu Vukovarske ulice, od Ozaljske do Ulice Florijana Andrašeca. Prema planu, u jutarnjim satima na Vukovarskoj će se dodati traka u smjeru istoka, dok će poslijepodne promet na njoj biti preusmjeren prema zapadu. Kako bi dodatno unaprijedili prometnu protočnost, planiraju sinkronizirati semafore na 100 raskrižja uz podršku novog Centra za upravljanje prometom (CUP) u Branimirovoj ulici. Razmatraju i širenje naplate parkiranja na cijeli grad, no zasad nema odluke o tome. Index

10.11. (15:00)

Sve je super i sve je za pet, kad si muško i voliš nogomet

Dinamo će igrati u Kranjčevićevoj, nakon što se stadion rekonstruira

A to je najavljeno do listopada 2026. godine. Radovi kreću početkom iduće godine. Trenutačno je kapacitet stadiona 4000 mjesta, a prema UEFA-inim kriterijima za međunarodne utakmice, trebao bi imati barem 8000 pa će s istočne strane nadograditi tribinu na taj kapacitet i imat će 11500 mjesta. Postoje dvije verzije projekta. U prvoj stadion ima dvije tribine sa zelenilom koje okružuje sjevernu i južnu stranu, a prema drugoj su u planu dodatne tribine kapaciteta do 12.000 mjesta. Država je pristala odvojiti po 100 milijuna kuna u 2024. i 2025. za obnovu stadiona, a dio bi trebao sufinancirati Grad Zagreb u suradnji s HNS-om i UEFA-om. Arhitekt Otto Barić kritizirao je ovu odluku, apelirajući na nepovoljan utjecaj na okoliš i okolinu, uz napomenu kako ga takav pristup podsjeća na Horvatinčića. Index

03.11. (12:00)

Parkiralište kao ogledalo demokracije

Jergović: Kratka povijest parkiranja u Zapruđu

Baveći se parkiranjem u središtu grada gradonačelnik Tomislav Tomašević i skupina Možemo!, pod kojom je i Zagrebparking, uvela je kvartovsko parkiranje u centru, te je u još nekim dijelovima Novog Zagreba uvela naplatu parkiranja. Na molbe i potpise građana iz Zapruđa su se oglušili, iz čega se može zaključiti da je ovom kvartu namijenjena sudbina slobodnog javnog parkirališta onih koji pristižu u Zagreb i kojima je parkiranje po zatvorenim javnim garažama skupo, kao i radnicima iz okoline, koji u grad dolaze u svojim autima. Zapruđe time, i ne samo time, postaje žrtvovana gradska periferija, bezvrijedna u svakom pogledu, postaje predgrađe Jakuševca, odbačeni i žrtvovani kvart, gdje po potrebi možemo odložiti svoje četverokotačno smeće.

Trabunjanje o izborima kao o prazniku demokracije prikriva suštinu njezina nefunkcioniranja. Smjenjujući jedne da bismo, ukoliko nas je baš mnogo, postavili druge, ne postižemo ništa ukoliko su i jedni, i drugi savršeno neosjetljivi na demokratsku svakodnevicu. Da nisu bili previše zadrti, i da su imali televiziju i društvene mreže, i Staljin i Hitler mogli su si dopustiti po jedan praznik demokracije svake četiri ili pet godina. Činjenica da mi u Zapruđu ne možemo ispred svojih zgrada parkirati svoje aute, a to smo mogli prije nego što je započela naplata parkiranja u Središću, pitanje je jedne loše politike. Miljenko Jergović za soj blog

26.10. (21:00)

Metropola kao građevinska zona

Tomašević najavio nove radove i projekte

  • Proširenje i rekonstrukcija Sarajevske ceste.
  • Izgradnja novog tramvajskog okretišta kod Ranžirnog kolodvora.
  • Novi južni ulaz u Zagreb s proširenom Sarajevskom avenijom.
  • Nova tramvajska pruga u Heinzelovoj ulici (projekt vrijedan 45 milijuna eura).
  • Paromlin centar, obnova Doma sportova i bazen na zapadu grada.
  • Dovršetak radova do kraja 2024., uz uključivanje dodatnih 35.000 stanovnika u tramvajsku zonu