Muškarci i dalje znatno rjeđe traže pomoć u vezi mentalnog zdravlja - Monitor.hr
Jučer (12:00)

Dečke je sram

Muškarci i dalje znatno rjeđe traže pomoć u vezi mentalnog zdravlja

Taj trend, iako se postupno mijenja, i dalje pokazuje značajnu razliku u odnosu na žene, koje češće traže stručnu pomoć. Zašto je muškarcima toliko teško govoriti o svojim emocijama i mentalnim teškoćama? Ako gledamo već spolne razlike, žene su oduvijek bile grupirane, govorile su međusobno o svojim problemima, dok muškarci nisu, jer kod njih taj verbalni faktor, koeficijent nije toliko povijesno razvijen kao kod žena. Nije to samo što se tiče mentalnog zdravlja, to je isto i što se tiče nekakvih somatskih problema – tlaka, kolesterola, šećera i drugih stvari. Isto muškarci teže traže pomoć. Muškarci u manjim sredinama imaju dodatne prepreke u tome da bi potražili pomoć za mentalno zdravlje. To je, možda, kod njih još više povezano s osjećajem srama ili mogućnošću osude. No, taj se trend polako mijenja i smanjuje, kažu psiholozi i drugi stručnjaci. HRT 


Slične vijesti

06.01. (23:00)

A neki misle da je film 'Her' s Phoenixom iz 2013. SF...

Milijuni se okreću AI surogatima za prijateljstvo i veze, to je rastući trend uz usamljenost

Već dugo stručnjaci za mentalno zdravlje upozoravaju da je depresija ključni zdravstveni problem ovog stoljeća. U novije vrijeme pokušava se razjasniti veza između usamljenosti i depresije. Sociolozi još od sedamdesetih godina 20. stoljeća upozoravaju kako rast individualizma prati raspadanje društvenih zajednica i veza, a problem se počeo pojačavati u posljednjih nekoliko desetljeća. Trenutačni strah od AI alata jest taj da će nam oni ukrasti poslove. No, već dulje vrijeme oni nam kradu intimnost, jer se milijuni okreću AI surogatima za prijateljstvo i veze. To se događa istodobno s krizom rastuće usamljenosti i opadanjem popularnosti aplikacija za upoznavanje, kažu na Mreži.

22.12.2024. (15:00)

Tema samo kada gori

Zašto država zanemaruje mentalno zdravlje mladih? “Neke škole čekaju i 20 godina na psihologa”

Školstvom se bavimo kad su neke akutne situacije, o njemu pišemo u situacijama poput one s dječakom koji je radio probleme u nizu škola koje je pohađao, a za koga se rješenje nije pronalazilo. Građani ove zemlje su prije osam godina pokazali da im je školstvo bitno i da je obrazovanje nešto što dira apsolutno svakog građana. Prije osam godina 50 tisuća ljudi je bilo na ulicama radi boljeg obrazovanja, godinu dana kasnije smo imali podršku ideji boljeg obrazovanja.

Nakon toga je Vlada Andreja Plenkovića anestezirala razgovor o javnim politikama koje će se ticati školstva. Mi ne trebamo zidati, graditi, nadograđivati škole, već govoriti o sadržaju onoga što škola jest. A to su učenje, podučavanje, nastavni procesi i procesi podrške – učenicima, nastavnicama, roditeljima. O tome ne govorimo i propuštamo činiti to već neko vrijeme – kaže novinarka Telegrama Dora Kršul za N1.

13.11.2024. (23:00)

Čuvajte ih, pazite ih

U Hrvatskoj oko 50 tisuće djece ima probleme s mentalnim zdravljem

U pandemijskom periodu došlo je do značajnog porasta tema vezanih za depresivnost i anksioznost kod mladih, koje su zamijenile ranije dominantne teme vršnjačkog nasilja – rekli su iz organizacije Hrabri telefon. Hrabri telefon za djecu godišnje zazvoni više od 4000 puta, na liniji prvenstveno namijenjenoj djeci koja osjećaju da ih netko iz njihove okoline na bilo koji način zlostavlja ili zanemaruje. Gotovo 12 posto mladih od 10 do 19 godina, odnosno oko 50.000 djece, ima poteškoće s mentalnim zdravljem, kažu, zbog čega ističu važnost osvještavanja mentalne higijene, odnosno zdravlja. Klikaj

13.10.2024. (19:00)

U začaranom krugu

Psihijatar Tomislav Franić kod Stankovića: Sve veći problemi s mentalnim zdravljem djece, psihijatara nedovoljno

Psihijatar, subspecijalist dječje i adolescentne psihijatrije te forenzičke psihijatrije u KBC Split gostovao je kod Stankovića. Zbog motoričkih, govornih i problema koncentracije sve veći broj djece ne može upisati 1. razred osnovne škole. U posljednjih pet godina velik je porast mentalnih bolesti kod djece od 12-16 godina. Pritisci okoline, društvenih mreža, škole i roditelja ostavljaju posljedice. Kako se boriti s tim? U psihijatriji ne postoje brzi rezultati, ali u posljednje vrijeme dobiva stalnu potvrdu rezultata od svojih pacijenata. Franić ističe kako je veliki porast psihičkih poremećaja, ali i porast broja mladih koji traže pomoć glade anksioznosti, depresije, poremećaja prehrane, poremećaja identiteta. Zapadno društvo je kompetitivno i ono traži samo uspjeh koji se podrazumijeva i za njega se ne dobiva pohvala. U današnje vrijeme veliki je problem usamljenost, koji je razlog stoga što ne znamo kako biti zajedno. Franić naglašava kako djeca dobivaju anksioznost preko roditelja, a humor je jedan od najboljih obrambenih mehanizama. HRT

06.10.2024. (13:00)

Djeca botovi i NPC-evi

“Nikad nisam popio kavu s prijateljima, jesam li robot?”

U kliničkoj praksi imam sve više ljudi koji me pitaju, koji mi govore da nikad nisu popili kavu, koji me pitaju doktorice jesam li ja robot, da mi govore o tome da nemaju nijednog prijatelja stvarnog nego virtaulne, da zapravo ne znaju komunicirati niti pozdraviti nekoga, da ne govorim o nekim bliskim kontaktima i pravim prijateljstvima – kaže psihijatrica za HRT. Djeca vise i do osam sati dnevno na internetu, a posljedična usamljenost i ovisnost o internetu vodeći su problem mentalnog zdravlja, kaže. Lijek je u empatiji i stvaranju kulture dijaloga.

28.08.2024. (14:00)

Nađite si hobi

Nedostatak svrhe u životu povezan s kognitivnim padom, pokazuje studija

Stariji ljudi koji smatraju da njihov život nema smisla mogu biti skloniji gubitku pamćenja i problemima razmišljanja kako stare, pokazuje jedna novija studija. Oko 910 ljudi praćeno je u prosjeku 14 godina kako bi se procijenilo jesu li razvili blago kognitivno oštećenje ili demenciju. Ljudi koji su razvili blago kognitivno oštećenje imali brži pad psihološke dobrobiti u usporedbi s ljudima koji su bili “kognitivno netaknuti”. To je dovelo do ukupnih nižih rezultata dobrobiti dvije godine prije nego što im je dijagnosticirano blago kognitivno oštećenje, otkrili su stručnjaci. HRT

07.07.2024. (19:00)

Čuju, a ne vide

Čak 10 do 15 posto opće populacije ima neki poremećaj ličnosti, svaki šesti je narcistički

To upućuje da živimo u vremenu u kojem je narcizam suvremenog čovjeka u patološkom smislu sve prisutniji pa ga neki nazivaju i epidemijom novog doba, upozoravaju stručnjaci. Narcizam je obilježje ličnosti koje može imati zdravu, adaptivnu formu. Tada ga se naziva konstruktivnim narcizmom. No, može imati i nezdrava obilježja. Ono što nedostaje ljudima s narcističnim poremećajem ličnosti je zdrava integracija. Zato su osobe kojima dominira patološki narcizam sklone, iz povrede i bijesa, krenuti u osvetu. Sebe često vide kao žrtvu, problem vide isključivo u drugima pa, uronjeni u lažni svijet i ponižavanje drugih, ne čine ništa da se suoče s dubokim kompleksima manje vrijednosti. Psihoterapija nudi dublje razumijevanje problema. Istraživanja pokazuju da je, uz kontinuirani rad postupno moguće nezdrave narcistične mehanizme zamijeni zdravijima. N1

30.06.2024. (18:00)

Napad obrnutom psihologijom

Berecki: 10 zapovjedi kako sabotirati svoj život

Ako vam je dosadila ta idilična sreća i blagostanje i baš želite životnim čekićem umjesto po čavlima udarati po vlastitim prstima, pa vas zanima što biste trebali činiti kako biste svoj život unesrećili i učinili ga mizernim i depresivnim, evo što vam je činiti:

  1. Spavajte premalo! Ne, još manje od toga!
  2. Što duže buljite u TV/ laptop/ mobitel!
  3. Jedite sranja!
  4. Nemojte naći vremena za tjelesnu aktivnost!
  5. Održavajte kuću besprijekorno čistom i urednom!
  6. Po pitanju seksa – ne seksajte se!
  7. Neprestano se bavite svojom djecom i stalno brinite o njima!
  8. Očekujte da vam supružnik / partner / prijatelji čitaju misli i pogađaju vaše želje!
  9. Dopuštajte da vam toksični ljudi sjeb… pokvare dan / odmor / cijeli život!
  10. Uporno se trudite biti drukčiji i posebni!

Detaljnije objašnjava Igor Berecki za Bug.

27.05.2024. (18:00)

Zajedno protiv stresa

Ljudi odbijaju odlazak psihijatru ili psihologu jer smatraju da im to ne treba ili se boje što će reći drugi ljudi

Ljudi s mentalnim poremećajima često se suočavaju s predrasudama, diskriminacijom i izolacijom, što dodatno pogoršava njihovo stanje i otežava im traženje pomoći. Stigmatizacija mentalnih bolesti nije samo problem pojedinca već i društva u cjelini, jer potiče negativne stereotipe i održava ciklus neznanja i straha. Osim straha, nedostatak informacija i razumijevanja također igra ključnu ulogu u stvaranju stigmi. Mnogi ljudi ne shvaćaju da su mentalne bolesti stvarne, biološke i psihološke bolesti koje zahtijevaju stručnu pomoć i podršku, baš kao i fizičke bolesti. Borba protiv stigme je dugotrajan proces koji zahtijeva angažman cijelog društva. HRT

23.05.2024. (22:00)

I to je zarazno

Mentalni poremećaji mogu se širiti društvenim mrežama

Valja napomenuti da se u ovom slučaju termin “društvene mreže” odnosio se na sve veze između polaznike neke škole i razreda, kako u direktom fizičkom kontaktu tako i putem aplikacija na računalima i pametnim uređajima, a adolescenti su praćeni od kraja devetog razreda, prosječno 11 godina. Prikupljeni podaci pokazuju da je broj školskih kolega kojima je dijagnosticiran mentalni poremećaj doista povezan s većim rizikom dobivanja dijagnoze mentalnog poremećaja kasnije u životu. Slične rezultate dale su i neke prethodne studije; tako su na primjer američki istraživači uočili znakove simptoma depresije koji se potencijalno prenose s jedne osobe na drugu putem društvenih mreža, misleći pritom isključivo na internetske servise. No, u tim prethodnim istraživanjima djeca su obično neovisno birala društvene mreže koje će koristiti, što je moglo utjecati na pristranost u podacima. Bug