Mravi uzgajaju biljke kako bi na njima mogli živjeti - Monitor.hr
27.11.2016. (09:17)

Mali agronomi

Mravi uzgajaju biljke kako bi na njima mogli živjeti

Mravi na Fidžiju, iz tropske vrste Phildris nagasau, ponašaju se kao pravi poljoprivrednici – siju sjeme određene vrste biljke te onda mjesecima paze na nju i gnoje je, a kada izraste u njoj rade svoje stanište. Utvrđeno je kako ti mravi odabiru samo šest različitih sorti kave, ali ono što je zaprepastilo znanstvenike jest činjenica kako je i ta vrsta mrava i te sorte kave – nastale otprilike u isto vrijeme, negdje prije tri milijuna godina. Deutsche Welle


Slične vijesti

13.07. (19:00)

Žao mi je, ali nije vam mjesto u kuhinji

Kako se riješiti mrava u stanu i vrtu

Osim kemijskih sredstava i ljepljivih traka, koje možete kupiti u trgovinama i koje su brutalne, ali nerijetko i najučinkovitije metode, postoji još nekoliko blažih, prirodnih načina kako eliminirati ove insekte. Boraks ili natrijev tetraborat praškasta je bijela tvar koja se koristi kao sredstvo za čišćenje, emulgator, ali i rješenje protiv insekata. Ili pomiješajte sprej za čišćenje stakla s deterdžentom za pranje suđa te otopinu stavite u bocu s raspršivačem. Dobar je i bijeli ocat, dostupan u svim trgovinama, jeftin je i učinkovit način odbijanja mrava. Pomiješajte vodu i ocat u omjeru 1:1. Kao pomoć protiv mrava dobro dođe i eterično ulje lista cimeta. Da biste spriječili mrave da se udomaće oko vaših biljaka u vrtu, okružite tlo korama limuna ili naranči. Nadalje, mješavina vode i sapuna netoksičan je, jeftin i jednostavan način da se riješite mrava u svom dvorištu… Savjeti s iskustvom.

08.07. (10:29)

Znanstvenici otkrili da mravi mogu izvoditi amputacije i spašavati živote

26.07.2022. (00:00)

Tajne malih stvorenja

Kemičar u kući – kiselina od mrava u hrani

Mravlja kiselina je dobila to ime jer je prvi put priređena destilacijom mravi. Pokus je napravio 1670. godine engleski kemičar Samuel Fisher, ali – začudo – kiselu tekućinu koja je kapala iz retorte nije prepoznao kao novu vrstu kiseline. Kemičari poslije njega mislili su da je to octena kiselina. Ukratko, tek je njemački kemičar Johann Wolfgang Döbereiner 1822. godine – 150 godina nakon otkrića! – otkrio pravu narav kiseline priređene od mrava. No, pa kakva je? Nekoć se njome pokušavala konzervirati hrana, a bubrežnim se bolesnicima davala kao začin njezina natrijeva sol umjesto kuhinjske soli. No tako što ne bih nikako preporučio. Ipak, ima je u hrani bogatoj ugljikohidratima, koja je usto dobivena pri visokoj temperaturi, može se očekivati mravlja kiselina. Takva je hrana bila nekoć mnogo hvaljeni mesni ekstrakt (kockice za juhu), a danas nas mravlja kiselina vreba iz raznoraznih žitnih pripravaka za doručak (cerealije). Nenad Raos za Bug.

19.01.2022. (09:00)

Daleko smo mi još od mrava...

Što nas mravi mogu naučiti o poljoprivredi?

Te sićušne životinje iz porodice kukaca odavna su napravile promjenu i od lovaca sakupljača postale farmeri i to davno prije ljudi. Mravi su poljoprivrednici do te mjere da zajedno s nekoliko drugih vrsta, uzgajaju vlastitu hranu za konzumaciju. Zatim, uzgajaju različite gljive u južnoameričkoj džungli već 60 milijuna godina. Mravi koji uzgajaju gljive su loza insekata koja se za svoj opstanak oslanja na uzgojene gljive. U zamjenu za brigu o svojim gljivičnim usjevima, štiteći ih od štetnika i patogena, osiguravajući im stabilne uvjete rasta u podzemnim gnijezdima i opskrbljujući ih hranjivim gnojivima, mravi dobivaju stabilnu opskrbu hranom. Ovi sustavi uzgoja gljiva izraz su upečatljive kolektivne organizacije izbrušene svih ovih milijuna godina pripitomljavanja usjeva gljiva. Green

25.04.2018. (12:03)

Nezgodna jedna vrsta mrava: Sericomyrmex amabilis – jedu mlade, vode kemijski rat, koriste se špijunažom…

19.01.2016. (10:18)

Tko se zadnji smije

Mravi na štapu – možete li riješiti zagonetku?

Četiri crvena i dva crna mrava hodaju po rubu štapa dugačkog jedan metar. Crveni mravi – Alf, Bert, Derek i Ethel, kreću se slijeva nadesno, a dva crna mrava, Charlie i Freda, zdesna nalijevo. Mravi se uvijek kreću točno jedan centimetar po sekundi. Kad god se sudare s drugim mravom, smjesta se okreću i kreću u suprotnom smjeru, a kad god dosegnu kraj štapa, otpadnu. Tko će zadnji pasti sa štapa? – postavlja novu zagonetku Guardian.

29.10.2015. (11:44)

Poznati mentalitet

Neke vrste mrava ponašaju se kao robovlasnici

Amazonski mravi (Polyergus breviceps) imaju razvijene mehanizme potlačivanja drugih vrsta mrava kako bi radili za njih. Da bi regrutirali svoje robove, “robovlasnički” mravi koriste trupe koje provode racije na okolnim mravljim kolonijama, a sustav je zastrašujuče učinkovit i usporediv s ljudskim metodama porobljavanja. Porobljeni mravi plaćaju krajnju cijenu: ne mogu se razmnožavati. Ipak, neke im se vrste i odupiru, a bitke se ne vode na dnevnoj bazi, nego evolucijskoj, i nitko ne zna kako će završiti, piše BBC.