Možemo! na sudu zbog previše žena na kandidacijskoj listi - Monitor.hr
25.11.2021. (23:00)

Ima i toga

Možemo! na sudu zbog previše žena na kandidacijskoj listi

Priča kaže da je Josip Broz Tito jednom prilikom poručio sucima “da se ne trebaju držati zakona kao pijan plota”. Premda je povod bio potpuno različit, ovaj Titov savjet hladno bi se mogao primijeniti na suca/sutkinju koji vodi spor što ga je Državno odvjetništvo pokrenulo protiv platforme Možemo! Oni su se, naime, našli pred osječkim sudom zbog prevelike zastupljenosti žena, odnosno podzastupljenosti muškaraca na svojoj kandidacijskoj listi za osječko Gradsko vijeće. Da cijela priča bude apsurdnija i nevjerojatnija, DORH nije pogriješio kad je podigao prijavu i zatražio kaznu od 40.000 kuna. Platforma Možemo! uistinu nije imala ravnopravnu zastupljenost, koja po Zakonu o ravnopravnosti spolova predviđa da na kandidacijskoj listi mora biti minimalno 40 posto osoba podzastupljenog spola, a oni su od 31 osobe imali 23 žene. Novosti…


Slične vijesti

25.04. (23:00)

Nešto se izlilo u proljeće, a to nisu rijeke...

Činjenica je da su birači u Hrvatskoj većinski birali između desnih i još desnijih opcija, dok ljevica stagnira

Politička ljevica u Hrvatskoj na četvrtim saborskim izborima zaredom (2015, 2016, 2020, 2024.) ostaje u manjini. SDP stagnira, Radnička fronta se vratila u izvanparlamentarne okvire, Možemo! je narastao za tri fotelje. Može li se takav rezultat smatrati uspjehom? Valja uzeti u obzir kako su stranke lijevog centra dobile desetke tisuće glasova više, a osvojile manje mandata od HDZ-a. Na to je utjecao način na koji su prekrojene izborne jedinice. No, bez obzira na to, ovaj rezultat može se smatrati dobrim. SDP je već kompromitiran zbog svojih neoliberalnih, odnosno, tehnomenadžerskih politika koje su dopustile da se SDP zarobi na dva nova načina, Možemo je najbliži zapravo “zelenima”, dok je Radnička fronta marginalizirana zbog demonizacije u medijima i manjka financija u svojoj organizaciji. Dragan Markovina kaže da je danas ljevica zastupljenija u Saboru nego prije, iako je manjak dogovora nekoliko stranaka veliki gubitak. Potrebno je ponovno pozicioniranje ljevice, smatraju sugovornici za H-alter.

02.03. (09:00)

Jedni su Možemo!, a drugi Budemo!

Analitičar: Peđa Grbin se prometnuo u lidera oporbe, odbijenica Možemo! ga je samo podigla, a njih spustila

Predsjednik SDP-a sve češće nastupa s liderskim gardom i doima se uvjerljivijim nego što je bio donedavno. Možemaši su pali na 7,6 posto podrške, prije svega zbog problema sa smećem u Zagrebu, dok je SDP narastao na 13,9 posto. Od gotovo izjednačene pozicije došlo je do toga da je SDP sada gotovo dvostruko jači od njih. Kada je Možemo! odbio SDP, Grbin nije imao izbora. Nije kukao nego je počeo raditi. Grbin je sa svojom ekipom očito sustavno radio na kampanji i prvi krenuo u nju. Koliko god da mu se smijali, njegova je pozicija ojačala. Skup na Markovu trgu bio je potvrda toga jer je SDP sa svojom logistikom doveo većinu ljudi tamo. Grbin sada samo ne smije napraviti grešku prethodnika i dati previše mjesta na listama onima koji ništa neće donijeti u kampanju – kaže analitičar Krešimir Macan za N1.

22.09.2023. (18:00)

Svima na znanje

Benčić: Izborni program stranke Možemo neće se temeljiti na Odrastu

Ekonomski dio programa temeljit će se na našim idejama kako potaknuti gospodarstvo i rast industrijske proizvodnje i koje grane smatramo najvažnijim pa ćemo ih temeljem naših procjena i poticati. Glavna je ideja da se javna sredstva, što potpore države, a što sredstva iz EU fondova, usmjeravaju prema onim industrijskim granama koje su nam potrebne kako bi krenuli u zelenu tranziciju u industriji. Osim toga, okosnica programa bit će i energetska transformacija, dekarbonizacija sektora proizvodnje električne energije, kao i proizvodnja energetski neutralnih komponenti poput vodika za prometni sektor, rekla je Sandra Benčić za Lider.

07.09.2023. (12:00)

Jedino travi u Zagrebu ne treba odrast

Perković: Možemo! se zalaže za “odrast”, zamrzavanje ekonomije bogatijih država

Jedna stvar je uvjeriti stanovnike SAD-a i EU da trebaju efektivno zamrznuti svoje ekonomije na trenutnu razinu gospodarskog rasta, a druga je tražiti isto od stanovnika afričkih država. Tu se nudi skladno, ali zlokobno rješenje, koje se čak i ne skriva. U objašnjenju sa službene stranice konferencije o odrastu koja je nedavno održana u Zagrebu navodi se: “Bogata društva su ta koja bi trebala prednjačiti u ‘gušenju’ rasta i redistribuciji društvenog bogatstva na domaćem i međunarodnom planu. Temeljni problem s aspekta Hrvatske je što bi to značilo da doista treba “od-rasti”, odnosno da ne treba samo zaustaviti ekonomski rast nego ga i smanjiti. To proizlazi iz temeljne ideje ideologije odrasta da bogatiji dio svijeta mora postati siromašniji kako bi siromašniji postao bogatiji. Čak i kada bi se zabranio ekonomski rast u bogatijim državama, ekonomski rast u siromašnijim državama doveo bi do nastavka globalnog ekonomskog rasta. A to je protivno samoj ideji odrasta, Branimir Perković za Index.

25.03.2023. (16:00)

Je li moguća lijevo-desna koalicija u Hrvatskoj?

Ivica Đikić: Most preko korupcije

Hrvatski sabor novi tjedan započinje potvrđivanjem ugovora o Europskom stabilizacijskom mehanizmu » 01Portal - Prvi u Zagrebačkoj županiji

Nino Raspudić iz Mosta, u više je navrata iznio ideju o prijelaznoj vladi koja bi se formirala nakon idućih izbora u slučaju da rezultat ne omogućava stvaranje vladajuće koalicije politički srodnijih stranaka ljevice, manjinskih zastupnika i centrističkih opcija. Vezivno tkivo bila bi široko shvaćena bitka protiv korupcije, političkog kriminala i klijentelizma koji su pod HDZ-om Andreja Plenkovića ovladali Hrvatskom. “Jasno je da to ne bi mogla biti politička vlada, ali može se postići dogovor između ljevice i desnice da se privremeno podrži prijelazna vlada koja bi provela nekoliko reformi od krucijalne važnosti”, smatra Raspudić. “Ta priča o tehničkim vladama potpuno je promašena. Hrvatska ne može stati na godinu ili dvije samo zato što Most više nema nikakav koalicijski potencijal”, zaključuje Sandra Benčić iz Možemo!. Novosti

05.10.2022. (01:00)

Tomislav Tomašević obećava da će postati Bandić. Kad poraste

Miljenko Jergović: Žalosno će završiti svaka politika koja svoju sudbinu vezuje za smeće

Ispred nebodera u Zapruđu svakoga jutra gledam pet kontejnera u živim bojama Benettona. Tu, prema novom idealu modernosti, stanovnici nebodera recikliraju smeće. U dva kontejnera, koji su najneupadljivije boje, bacaju opći otpad svojih dnevnih egzistencija, ono dakle što je u sandučaru moga djetinjstva najžešće smrdilo, a u preostala tri raspoređuju papir, plastiku i staklo, od kojih će se, prema dječjim vjerovanjima, usvojenim još u prvim razredima osmoljetke, načiniti novi papir, plastika i staklo. Ekološka je proizvodnja primijenjena alkemija naših dana. Zasnovana je, kao i tradicionalna alkemija, na vjerovanju da se iz bezvrijednih tvari može načiniti nešto vrijedno. Možda i može. U Švedskoj. Miljenko Jergović

 

24.07.2022. (21:00)

Pomalo o svemu i svima...

Mirela Holy o Zoranu Milanoviću: Djeluje mi kao nesretna osoba kojoj je dosadno pa traži sve drastičnije podražaje kako bi se osjećala živom

“Godinama nisam u kontaktu sa Zoranom Milanovićem, pa doista ne znam u kakvoj je životnoj fazi, ali on nikada nije ni imao ideologiju. Kao osoba koja promatra njegovo ponašanje izvana, odnosno posredstvom medija koji uvijek uokviruju događaje na način koji to njima odgovara, imam dojam da je u svojevrsnoj misiji samouništenja i to poprima zabrinjavajuće dimenzije. Djeluje mi kao nesretna osoba kojoj je sve dosadno, kojoj više ništa nije izazov, pa traži sve drastičnije podražaje kako bi se osjećala živom. Milanović je tvrd politički orah, ima debelu političku kožu, pa mislim da nije posebno ganut sadašnjim medijskim komentarima. Poslužit ću se jednom njegovom izjavom i reći da ga – bole prepone za to”, kaže Holy. Novi list

20.05.2022. (13:00)

Još samo da cijevi poprave i kose travu redovito, di bi im bio kraj

Godinu dana nakon: Je li Zagreb naš?

Dojam da odgovorni za Grad nisu više tipični političari pojačava se gradonačelnikovim dolascima na posao biciklom ili tramvajem. Prisutan je osjećaj da je sve to daleko od “uobičajene politike”: vozni park službenih automobila dramatično je smanjen, a odlaze i sumnjivi “savjetnici” na napuhanim plaćama. Iako mainstream mediji vječno traže dašak skandala, minuli su dani koji su pripadali ljudima imenovanim na radna mjesta zbog stranačke pripadnosti. Renovirano je desetak škola, mnoge druge javne ustanove i pojedine privatne kuće. Započeo je i ambiciozan program proširenja predškolskog odgoja te se trenutno grade četiri od šesnaest planiranih novih dječjih vrtića. Nijedna od značajnijih mjera nove zagrebačke vlasti nije osobito lijeva i sve su daleko od revolucionarnih, ali proizvele su stvarnu razliku u svakodnevnim životima običnih ljudi. H-alter

27.04.2022. (01:00)

Bez kontrole i pameti, željan pozornosti

Što čeka ljevicu ako se ne ogradi od Milanovićeve agresivne komunikacije?

Mnogo veći problem je kalkuliranje SDP-a i Možemo. Za početak, stvar je statusa i utjecaja, a ni to nije nevažno u politici. Sve dok je Milanović de facto vođa opozicije HDZ-u, to ne mogu postati ni Peđa Grbin ni Sandra Benčić. A ako se oni nisu u stanju izboriti za autonomnu lidersku opozicijsku ulogu, onda ne zaslužuju ni preuzeti vlast u državi. Grbin je politički izašao ispod Milanovićeva šinjela i sigurno mu nije lako jasno se ograditi i odvojiti od svojega bivšeg stranačkog šefa i druga, ali on mora shvatiti da lider neće postati time što je porazio Bernardića i njegove ili što je prepolovio saborski klub SDP-a. Lider ljevice može postati jedino ako se suprotstavi Milanoviću, ako pokaže da nije politički lakej predsjednika Hrvatske. Za Index komentira Gordan Duhaček

16.02.2022. (14:00)

Stan svima, a ne samo njima!

Možemo Vladi: Odustanite od APN-a, izgradimo stanove za javni najam

Platforma Možemo! poziva Vladu da država u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, posebno s onima gdje cijene najma i nekretnina drastično rastu, sredstva preusmjeri u fond za gradnju stanova za javni najam. Ujedno, oni to vide i kao priliku za održivo investiranje mirovinskih fondova, istovremeno osiguravajući dostupno i kvalitetno stanovanje, dizanje standarda zaštite najmoprimaca i veću ekonomsku i egzistencijalnu sigurnost naših građana. Cilj je da troškovi stanovanja, uključujući i režije ne prelaze 30% kućnog budžeta. Kako je istaknula Benčić, u Hrvatskoj je samo 2 posto stanova u javnom vlasništvu, dok je prosjek u Europskoj uniji 15 posto. Dostupnošću stanovanja za mlade ljude i obitelji po cijeni najma koja je niža od tržišne mi bismo, kada bismo imali dovoljno takvih jedinica, mogli značajno utjecati na tržište na kojem cijene najma i nekretnina divljaju. Možemo