Može li inflacija ponovno, kao u Jugoslaviji, pojesti kredite građana - Monitor.hr
31.10.2022. (10:00)

Godine 1987. godišnja inflacija bila je 170 posto, a 1989. više od 1000 posto

Može li inflacija ponovno, kao u Jugoslaviji, pojesti kredite građana

Generacije koje su se gradile život osamdesetih godina prošlog stoljeća sjećaju se i “dobre strane” inflacije – kako im je pomogla u otplati kredita za izgradnju kuće ili kupnju i opremanje stana. Ljudi često kažu da je “inflacija pojela kredite”. Marko Pahor, profesor s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani, objašnjava tadašnja inflatorna događanja i odgovara na pitanje može li se isto dogoditi i danas. “Tko danas ima kredit, ima koristi od inflacije, ali daleko od one mjere u kojoj se to događalo u Jugoslaviji osamdesetih godina”, ističe Pahor. N1


Slične vijesti

20.11. (08:00)

Što manje misliš, manje poskupi

Inflaciju pogoršava i stalno praćenje cijena, kažu stručnjaci

Inflacija u Hrvatskoj smanjila se, ali cijene ostaju visoke, što javnost sve više iritira. Istraživanja HNB-a potvrđuju da su proizvodi u Hrvatskoj skuplji nego u Njemačkoj, ali jeftiniji nego u susjednim zemljama. Glavni razlozi uključuju viši PDV, slabiju konkurenciju i manje tržište. Stručnjaci, međutim, upozoravaju da pretjerano praćenje cijena može paradoksalno povećati inflaciju jer stvara “perceptivni pritisak”. Kritičari ironično zaključuju kako je rješenje u ignoriranju problema, dok građani i dalje preplaćuju šampon i deterdžent u zemlji gdje “nije sve tako skupo – samo se tako čini”. Lider

20.09. (10:00)

Gdje država stavi šapu, cijene idu gore

Ekonomski analitičar Grubišić: Jedan od velikih generatora inflacije su državni postupci

Državni potezi, poput tiskanja novca i političkih odluka tijekom pandemije, značajno su pridonijeli inflaciji u Hrvatskoj. Također, APN je podigao potražnju za nekretninama, umjesto da osigura pristupačno stanovanje. Ekonomski analitičar Andrej Grubišić kritizira visoku poreznu presiju i ističe da država uzima gotovo 50% dohotka, što smanjuje priuštivost stanovanja. Dodaje da je inflacija rezultat intervencionističke politike, a ne tržišnih procesa, i da bi smanjenje državne kontrole moglo olakšati situaciju za poduzetnike i građane. HRT

18.07. (15:00)

Puno para, skuplja i muzika

Snažno tržište rada najveći je rizik za rast inflacije, iako trenutno usporava

Upravo snažno tržište rada uz dvoznamenkast rast nominalnih plaća predstavlja ključni rizik ostvarivanja kratkoročnih te srednjoročnih inflacijskih projekcija. Prosječni godišnji rast cijena hrane, pića i duhana usporio je u lipnju na 2,1 posto (u odnosu na 3,2 posto u svibnju). Pozitivan doprinos ukupnoj godišnjoj inflaciji generiran je i cijenama industrijskih neprehrambenih proizvoda, čiji se godišnji rast zadržao na razini iz svibnja i iznosio je 1,5 posto. Naposljetku, cijene energije zabilježile su pad za 0,4 posto, nakon povećanja za 1,9 posto u svibnju. Postoji i mogućnost pada godišnje stope rasta na oko 2 posto. tportal

05.07. (11:00)

Treba vam još koji izvor pasivnih prihoda...

Mirovine će rasti, ali i taj rast ‘pojede’ inflacija

Nova formula za usklađivanje mirovina prema rastu cijena i plaća u omjeru 85:15 u korist povoljnijeg faktora dogovorena je, ali će se primjenjivati od 1. siječnja 2025. godine. Dotad se usklađivanje provodi u dosadašnjem omjeru 70:30. Procjene su da će s ovim polugodišnjim usklađivanjem mirovine biti veće oko 7 posto. Glavni tajnik Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) Igor Knežević nedavno je kazao, govoreći o usklađenjima mirovina, da inflacija pojede svaki rast mirovina. Umirovljenici žive praktički jednako kao i prije četiri godine.  Problem je u niskim mirovinama, kažnjavanju dijela umirovljenika doživotnom penalizacijom i u tome što je udio mirovina u BDP-u 10 posto dok je u Europi između 15 i 16 posto. Problem je i u tome da aktualna vrijednost mirovine ne može biti 12,26 eura koliko je sada. Trebala bi biti 20 eura. Ovako umirovljenici uvijek gube u utrci s inflacijom jer su mirovine male… Nacional

21.06. (10:00)

Ili manji obroci ili bez deserta

Inflacija nije bauk, osim onima koji kupuju hranu

Hrvati, naime, većinu dohotka troše na hranu. U prosjeku je to oko 26 posto, ali znamo da prosjek i medijan nisu isto, pa se u kućanstvima s manjim prihodima na hranu troši 40-ak posto, često i više od polovice. A cijene su hrane kumulativno u posljednjih nekoliko godina porasle između 30 i 40 posto. Što smo siromašniji, potrošnja je koncentriranija, pa inflacija za one ispod medijana nije ista kao i za one iznad njega. Lider

25.04. (16:00)

Vrijeme je da napravim svoj vrt

Cijene na tržnicama: Brokula je lani bila 70 centi, danas je 4 eura

Nakon što se Hrvatska nekoliko dana grijala na ljetnim temperaturama usred proljeća i nakon što se temperatura preko noći snizila na sedam stupnjeva, temperaturne skokove su najviše osjetile povrtne kulture. Inflacija, cijene goriva i gnojiva, klimatske promjene – sve to utječe na cijene voća i povrća na tržnicama. Tako smo brokulu lani kupovali za 70 centi, a danas je 4 eura. Blitva je također četiri eura, a bila je 10 do 12 kuna (cca. 1,5 eura), ističu prodavači na Zadarskoj tržnici. (Tportal)

24.04. (14:00)

Nova stvarnost 2024.

Analiza Hrvatske udruge banaka predviđa da će kamatne stope u Hrvatskoj sporije padati nego što su rasle

U analizi nazvanoj Inflacija i kamatne stope: nova stvarnost 2024., istražuje se utjecaj promjene ECB-ove politike na hrvatsko tržište. Analiza prikazuje dva ekonomska scenarija u europodručju za 2024. godinu i početak 2025. U prvom scenarij, gospodarstvo europodručja će se polako odmicati od ruba recesije uz smirivanje inflacije oko inflacijskog cilja od 2%. To bi približno do kraja 2024. moglo dovesti do smanjenja kamatne stope na prekonoćne depozite za 0,5 postotnih bodova, što znači njihov pad s 4,0% na 3,5%. U drugom scenariju nastavit će se ljuljanje gospodarstva europodručja, posebno Njemačke, na rubu recesije. Očekuje se da će spor prijenos kamatnih stopa rezultirati stabilnim stopama unatoč promjenama u ECB-ovoj politici. (Lider)

25.03. (12:00)

Možda i nije loše iz prehrane izbaciti toliko slatkog

Shrinkflacija: Kad za istu cijenu dobijete manje (table čokolade)

Uskršnji slatkiši, žitarice, čipsevi i proizvodi za čišćenje našli su se na listi proizvoda koje je pogodila shrinkflacija, skriveni oblik inflacije u kojem cijena proizvoda ostaje ista, ali ambalaža se smanjuje. Ovih je dana australska grupacija za zaštitu potrošača Choice objavila popis proizvoda koji su podvrgnuti shrinkflaciji. Forbes donosi detaljniji članak kako to utječe na čokoladu: cijena kakaovca je porasla, kao i energenti (koji se koriste u proizvodnji i transportu). Cijene kakaovca rastu zbog ekstremnih vremenskih uvjeta i bolesti, a poznati slatki prozvodi sve su manje gramaže. Neki brendovi smanjuju i udio same čokolade, a umjesto nje stavljaju alternativne sastojke, poput karamele, orašastih plodova i voća.

23.02. (15:00)

A često trošimo i više nego što imamo

Osobna potrošnja ključni je pokretač ekonomije, no stručnjaci ističu da takav rast nije održiv

Goran Šaravanja iz HGK ističe da visoki rast plaća u javnom sektoru može doprinijeti rastu osobne potrošnje, ali dugoročno nije održivo. Perspektive za 2024. godinu podržane su domaćom potražnjom, ali će investicijski doprinos biti ograničen s obzirom na nedostatak sredstava iz stare proračunske perspektive. Stručnjaci upozoravaju da se rast temeljen na potrošnji i turizmu mora pratiti strukturnim prilagodbama kako bi se osiguralo dugoročno održiv gospodarski rast. Iako Europska komisija zadržava konzervativne procjene rasta, realnost pokazuje da standardni zaključci sve manje odgovaraju stvarnosti, a ljudsko ponašanje ne ide uvijek u skladu s teorijom. (Lider)

09.02. (08:00)

Malo manja potrošačka košarica

Usprkos rastu cijena, hrvatski građani ne prestaju trošiti

Iza nas je dvogodišnje razdoblje visokog rasta cijena. Inflacija je pretprošle godine iznosila preko 10 posto, a dio proizvoda poput hrane i pića porastao je i znatno više. No, snažan rast cijena nije potrošače odvratio od kupnje. Gužve koje se mogu primijetiti u trgovinama, pogotovo pred neradnu nedjelju, koje podsjećaju na nekadašnje predblagdanske gužve, nisu samo subjektivan dojam, što pokazuje i statistika. Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju snažan realni rast trgovine na malo u prosincu prošle godine, od čak 9,1 posto godišnje, dok je mjesec ranije on iznosio više od 7 posto. Radi se o realnom prometu iz kojeg je isključen efekt inflacije. Forbes