Može li hrvatski predsjednik biti opozvan ako odbije potpisati ratifikaciju širenja NATO-a? - Monitor.hr
28.05.2022. (13:00)

Pitbull s Pantovčaka

Može li hrvatski predsjednik biti opozvan ako odbije potpisati ratifikaciju širenja NATO-a?

Imao je Zoran Milanović i ranije u najmanju ruku problematičnih stavova. Od protuzakonitog hodočašćenja u Klub u Slavenskoj u vrijeme “lockdowna”, relativiziranja opasnosti od pandemije, protivljenja da u Uredu predsjednika RH uvede kontrolu COVID potvrda, do brutalnog vrijeđanja istaknutih pripadnika nevladina sektora, državnih dužnosnika i oporbenih zastupnika. Od nevjerojatne indolencije prema ruskoj agresiji na Ukrajinu, traženja opravdanja za taj Putinov krvavi čin do relativiziranja zločina u Buči i prijateljevanja s notornim bosanskohercegovačkim trouble makerom Miloradom Dodikom. No najava njegova veta na odluku o prijmu Finske i Švedske u NATO bila je kap koja je prelila čašu.(…) Što ako Milanović, prijek, tašt i nesuradljiv kakav jest, odbije potpisati ratifikaciju? U tom bi slučaju, smatra profesorica Ana Horvat Vuković, predsjednik Republike prekršio svoju ustavnu obvezu u obavljanju dužnosti. Čime bi se stekli uvjeti za pokretanje njegova opoziva. Slobodna


Slične vijesti

Prekjučer (18:00)

U NATO može, al drugdje ne.

Milanović: 100.000 europskih vojnika će ići u Ukrajinu? To je manijakalno. Plenković koči odlazak naših vojnika u saveznice NATO-a -Kosovo, Poljsku i Litvu

“Generacija koja vodi europsku politiku je sastavljena od ljudi niskog kalibra. Ti ljudi ne razmišljaju o posljedicama. I kome uopće može pasti na pamet, a onda da barem to netko demantira, da će 100.000 europskih vojnika ići u Ukrajinu? Gdje? Kada? U okviru kojeg angažmana?” rekao je Milanović, dodavši da se to “nikada neće dogoditi što se tiče Hrvatske” i da “hrvatski građani mogu biti mirni”. Ostajemo ovdje i bit ćemo od pomoći članicama NATO-a, Ukrajina to nije. Nama trenutačno u proceduri stoji nekoliko odluka koje se odnose na sudjelovanje naših vojnika u misijama koje svi odobravamo: to je Kosovo, to su Poljska i Litva, to su saveznice u NATO-u. Kosovo je posebna priča. Radi se o stotinama hrvatskih vojnika koji čekaju da se odluka donese u saboru jer to bez sabora ne ide. On (Plenković) to ne dopušta, maltretirajući i te ljude i njihove karijere. Index

Srijeda (20:00)

S kim si takav si

Klauški: Autokrati, diktatori, ratni zločinci. Milanović i Primorac nisu mogli naći bolje društvo?

Jedan se druži s Viktorom Orbanom i Miloradom Dodikom. Drugi se naslikava s Benjaminom Netanyahuom i Narendrom Modijem. Jedan se slika s mađarskim autokratom i s razbijačem BiH, drugi pozira s “masovnim ubojicama žena i djece”. Jedan stoji uz pionire Vladimira Putina koji već tri godine brutalno uništava Ukrajinu, drugi pozira uz izraelskog premijera koji uništava Gazu i granatira Libanon i Siriju. To je društvo u koje se guraju Zoran Milanović i Dragan Primorac, najveći favoriti za ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora. Je li moguće da ovi kandidati nemaju društvo nekih normalnih političara, čak i sad kad predsjednik Milanović na jumbo plakatima promovira “normalnu” kampanju? – piše Tomislav Klauški za 24 sata.

23.10. (00:00)

'Neke su zemlje imale po jednog diktatora, a mi ih imamo čak dva'

Picula: Nije jasno zašto Plenković pasionirano prihvaća isti način političke komunikacije u kojoj je Milanović i dalje prvak

Politički, a ne filmski, riječ je o sve neozbiljnijoj situaciji u kojoj prednjači predsjednik Milanović, ali se ni premijer Plenković ne kreće drugim smjerom. Naprotiv. Sada kada su jedan u drugome prepoznali diktatore, pučiste i kršitelje Ustava RH, bilo bi krajnje svrsishodno da ona institucija koja bi na takvo što morala reagirati – makar praćenjem i izvješćivanjem ustavotvorca – dođe do izražaja. Međutim Ustavni sud RH teoretski bi se početkom prosinca mogao svesti na troje sutkinja i sudaca jer bi preostalih deset mjesta moglo ostati praznima zbog isteka mandata. Plenković je u pravu i kada kritizira Milanovićevo relativiziranje ruske vojne i ine agresije na Ukrajinu, ali Milanović je dosljedan kada u pojedinim situacijama ne želi aktivirati hrvatske vojnike. Boško Picula za tportal

12.10. (13:00)

U svakoj laži pola istine

Što je točno, a što netočno u vezi Milanovićevih izjava o NATO-u

Točne tvrdnje Zorana Milanovića o NATO-u:

  • NSATU bi mogao uključivati vojnu prisutnost u Ukrajini: Milanović ispravno navodi da će NSATU ( Security Assistance and Training for Ukraine) misija imati djelatnike u Ukrajini, iako to uključuje mali broj NATO-ovog osoblja za koordinaciju pomoći, a ne borbene snage.
  • NATO vojnici već su u Ukrajini: Točno je da pojedine države članice NATO-a imaju specijalne snage u Ukrajini (SAD, Velika Britanija, Francuska), ali te snage nadziru isporuku vojne pomoći, ne sudjeluju u borbenim operacijama.

Netočne tvrdnje Zorana Milanovića o NATO-u:

  • NATO ulazi direktno u sukob: Milanovićeva tvrdnja da NATO ulazi u sukob kroz NSATU nije potpuno točna. NATO formalno ostaje obrambeni savez i nema namjeru vojno intervenirati u Ukrajini.
  • Vlada je prekršila Ustav: Milanović tvrdi da je Vlada prekršila Ustav tražeći njegovo odobrenje. No, predsjednik je već podržao NATO-ovu deklaraciju u Washingtonu, čime je potvrdio sudjelovanje Hrvatske u misiji.
Faktograf
22.09. (12:00)

Od socijalne pomoći do lopate, korak je kratak

Jergović: Zašto Nepalci ne bi postali Hrvati, ako su Hrvati postali Nijemci

Vodeći svoju izbornu kampanju za drugi predsjednički mandat Zoran Milanović udario je po migrantima. Veli, moramo to zaustaviti, oni dolaze “želeći samo uzeti socijalnu pomoć”. Lumpengrađanstvo i široke narodne mase ovo vole, na ovo se lako love: netko uzima novce, koji upravo njima pripadaju. Svaka efikasna predizborna kampanja mora biti zasnovana na populizmu – takav je da je dobro plasiran emocionalni iskaz uvijek važniji od činjenica. Svaki Milanovićev nastup za široke mase je, međutim, melanž. Pa osim što izgovori ponešto ovakvo, što govore Trump i Orban, i što, na žalost, vole neuka i divlja glasačka krda, on će u istome nastupu reći i ponešto što pripada suprotnom ideološkom i moralnom sklopu.

Recimo, “naša djeca nisu nikakva viša bića koja ne mogu i ne trebaju raditi poslove za koje se uvoze ljudi iz inozemstva”. Dakle, ako vam se ne sviđaju migranti, zašto vaša djeca ne bi čistila zahode po vašim omiljenim trgovačkim centrima, zašto ne bi kopala kanale i verala se po nesigurnim građevinskim skelama za vječne poslijepotresne obnove Zagreba? Umjesto da uzimaju socijalnu pomoć i naknadu za nezaposlene. To je, naime, jedini način da se zaustavi nepotreban uvoz strane radne snage. Ali i da se odgojno utječe na nove generacije, jer ne postoje čovjeka nedostojni poslovi. Miljenko Jergović za svoj blog.

06.09. (21:00)

Tu je Ustav na njegovoj strani

O ponovnoj aktivaciji vojnog roka glasa Sabor, ali predsjednik može spriječiti njegovu provedbu

Prema članku 100., stavak jedan, Ustava, predsjednik Republike Vrhovni je zapovjednik oružanih snaga. Međutim, Ustav se dalje ne bavi detaljnije njegovim ovlastima po tom pitanju, izuzev onih da je odgovoran za imenovanje i razrješavanje vojnih zapovjednika i da na temelju odluke Hrvatskog sabora objavljuje rat i zaključuje mir.

U tom pogledu detaljniji je Zakon o obrani pod člankom 7. U njemu se specificira da predsjednik, na prijedlog načelnika glavnog stožera oružanih snaga, i suglasnost ministra obrane, donosi Vojnu strategiju Republike Hrvatske te plan uporabe Oružanih snaga. Milanović je u veljači ove godine u velikom intervjuu na N1 televiziji izjavio iduće: “Vojni rok će biti mrtvo slovo na papiru ako se prije toga ne konzultiraš s Vrhovnim zapovjednikom oružanih snaga.

Odluke o ustroju i mobilizacijskom sastavu potpisujem ja.” U žaru predstojećih izbora za predsjednika Republike, aktualni predsjednik bi na zadnje prozivke ministra Anušića odgovoriti tako da opstruira provođenje vojnog roka nakon što ga Sabor izglasa te da on postane upravo ono što je i Milanović najavio: “mrtvo slovo na papiru”. Realno, ako mu to onemoguće izmjenama zakona Milanović će se uvijek moći pozvati na Ustav koji ga definira kao Vrhovnog zapovjednika oružanih snaga. Faktograf

29.08. (09:00)

On je za, ali ovi drugi možda nisu

Milanović: Nema nikakvog razloga da Hrvatska ne prizna Palestinu

Cijeli niz država priznao je Palestinu, pa i dio država bivše Jugoslavije. Hrvatska šuti. Za mene je priznanje Palestine moralno pitanje i nema apsolutno nikakvog razloga i opravdanja da se palestinskom narodu ne prizna pravo na državu. Zašto Hrvatska šuti? – rekao je Milanović na godišnjoj konferenciji hrvatskih diplomata u Zagrebu. Više od 140 od 193 zemlje članice Ujedinjenih naroda priznaje Palestinu kao suverenu državu. Zapadnoeuropske zemlje i Sjedinjene Američke Države dugo su bile iznimka. Milanović je ponovio i svoj stav o ratu u Ukrajini, odnosno da Hrvatska može pomagati humanitarno i opremom, ali se ne smije direktno uključivati u sukob, ističe se u priopćenju iz Ureda predsjednika. Nacional

24.04. (00:00)

Samo jedan pijetao može biti glavni u istom dvorištu

Neprijatelji iz čista mira – neformalna paralelna biografija Plenkovića i Milanovića

Ovu knjigu izdao je Večernji list, a autor je dopisnik tog lista iz Bruxellesa Tomislav Krasnec. Knjiga je predstavljena prošlog tjedna. I Milanovića i Plenkovića će definirati kako će izađi iz ove situacije, točnije ove tvrde kohabitacije. Milanović je rekao kako će on svrgnuti Plenkovića i u ovoj knjizi ja ne imenujem sugovornike jer su oni na vrhu moći. “Za Milanovića je jedan sugovornik rekao da voli misliti u kontri, dok je Plenković više onako štreberski pripremljen. To Milanovićevo je dobro kad ste diplomati, ali možda nije vrlina kad ste državnik, na toj se razini više cijeni izgradnja kompromisa. Tu je Plenković bolji, kada treba nekim konsenzusom doći do rješenja. Milanović tvrdi da Plenković glumi desnicu, ali isto se može reći i za Milanovića. Jedan sugovornik mi je rekao da bi Plenković mogao biti SDP-ovac i to mu desnica zamjera – kaže autor za N1.

19.04. (13:00)

Dok SAD zabavlja Trump, ni Milanović ne zaostaje previše

Politico: Milanović, balkanski Trump preobražava Hrvatsku politiku

Politico je istaknuo predsjednika Zorana Milanovića kao ključnu figuru u izborima u Hrvatskoj. Ističu da je njegova kritika EU-a i NATO-a privukla međunarodnu pozornost, a Milanovićeva retorika privukla je rekordnu podršku. Često uspoređivan s Trumpom, zbog svojih kontroverznih izjava, Milanović se odmakao od tradicionalnih lijevo-liberalnih stajališta. Njegov skeptičan stav prema zapadnim savezima neuobičajen je za Hrvatsku, gdje je podrška zapadu norma. Iako je HDZ relativni pobjednik, Milanovićeva popularnost stavlja ga u poziciju oblikovanja političkog smjera zemlje. (N1)

15.04. (09:00)

Virtualna kampanja

Starešina o sukobu Milanovića i Buktovića: Više se škakljaju nego što ratuju

Naime, ako trenutačni prvak borbe protiv korupcije Zoran Milanović kao glavni korupcijski grijeh investicijski najmoćnijemu ministru nalazi pogodovanje u vezi sa starim parkiralištem, onda bi valjalo pokrenuti postupak beatifikacije sv. Olje kao zaštitnika od korupcije i klijentelizma, a ne prijetiti mu oduzimanjem gebisa. Ako pak ministar Butković zaista želi razotkriti i sankcionirati duboku rusku povezanost predsjednika Milanovića, onda za to zasigurno ima uvjerljivijih primjera od navodne predsjedničke intervencije za otvaranje bankovnog računa osobi koja, kako se pokazuje, i nije pod američkim i europskim sankcijama. Iako su naizgled u beskompromisnoj bitci, navodno zato što je Butković zahvaljujući svojim infrastrukturnim projektima prekomjerno ojačao u primorsko-goranskoj SDP-ovoj izbornoj utvrdi, Milanović i Butković zapravo se štede. Više se škakljaju nego što ratuju. Višnja Starešina za Lider.