Može li bravar postati maršal? - Monitor.hr
08.12.2015. (23:11)

Robovanje svrsi

Može li bravar postati maršal?

Preorijentacija školskog sustava s kurikuluma koji je oslonjen na humanističko, enciklopedijsko znanje i koji je usmjeren na sadržaj na sustav u kojem će dominirati instrumentalni pristup u sebi krije opasnost da tržište i svijet rada postanu jedini meritum škole. Umjesto da postanu rasadište spoznaja, škole bi tako mogle postati svojevrsni regrutni centri usmjereni prema poduzetničkim potrebama. Uz to, dramatična preorijentacija škole sa sadržaja na vještine i ispita na evaluaciju ne garantira demokratičnost nego u igru ​​uvodi ono što sociolozi nazivaju ‘skrivenom pedagogijom’, koja opet pogoduje djeci iz srednjih i viših klasa, čije se vrijednosti i dalje reproduciraju, ali na manje vidljiv način, što je siguran hendikep za siromašniju djecu, pišu Novosti o promjenama kurikuluma u hrvatskom obrazovnom sustavu.


Slične vijesti

29.04.2023. (19:00)

U zdravim društvima karakter je rezultat obrazovanja

“Tajni kurikulum” obučava studente medicine da imaju sve manje empatije

Liječnik iz covid bolnice: "Situacija je lošija nego lani kada u ovo vrijeme nismo imali nijednog covid pacijenata" - Poslovni dnevnik

Empatija je temeljna vještina koju studenti medicine trebaju. Međutim, “tajni kurikulum” na fakultetima može smanjiti empatiju studenata medicine. Nova studija, objavljena u BMC Medical Education, prva je koja sustavno pokazuje zašto empatija opada tijekom medicinskog obrazovanja i postavlja važna pitanja o prioritetima takvog školovanja. Poznato je da suosjećanje i razumijevanje smanjuju bol kod pacijenata i poboljšavaju njihovo zadovoljstvo njegom, ali i sprječavaju burnout kod liječnika. Ipak, razine empatije kod studenata medicine često opadaju kako njihova edukacija napreduje. Kada studenti medicine prijeđu iz prve faze medicinske škole koja se uglavnom temelji na predavanjima, u drugu fazu koja je više klinička i okrenuta pacijentima, susreću se sa “skrivenim” neformalnim nastavnim planom i programom. Kurikulum je strukturiran tako da stvara stresno radno opterećenje i promiče utjecaj uzora koji često i sami pokazuju malo empatije prema ljudima. N1

29.10.2020. (14:30)

Stvaranje neobrazovane/jeftine radne snage

UNICEF, UNESCO, Svjetska banka: Škole u pandemiji trebaju ostati otvorene

Ove međunarodne organizacije pozvale su da se u borbi protiv koronavirusa škole širom svijeta ostave otvorenima jer zatvaranje obrazovnih ustanova izaziva velike štete, posebno u siromašnim zemljama. Po izvješću te tri institucije djeca iz siromašnih zemalja izgubila su gotovo četiri mjeseca školovanja od početka pandemije. U bogatim zemljama gdje mogu sudjelovati u učenju na daljinu izgubila su šest tjedana.

 

24.09.2019. (17:30)

Neopravdanih - dvije i pol godine

Od 13,3 godina provedenih u školi u Hrvatskoj korisno je 10,8

Dijete rođeno u Hrvatskoj danas ima 72 posto šanse dosegnuti svoj puni potencijal kroz postojeći obrazovni sustav, prema istraživanju Svjetske banke. Prema, dakle Human Capital Indexu, Hrvatska je indeksirana sa 0,72 bodova, što je smješta na visoko 36. mjesto među 157 država (ovdje podaci o Hrvatskoj). Konkretno rečeno, u prvih 18. godina života djeca u Hrvatskoj provest će 13,3 godina u obrazovnom sustavu, ali efektivno steći će obrazovanja kao da su se školovala 10,8 godina. Poslovni…

11.10.2017. (15:22)

Nastavu iz prirode obave usput

Video u 360 stupnjeva: Put do škole preko Himalaje

BBC ima lijepu priču o dvjema sestrama koji žive visoko u planinama Himalaje i svaki dan pješače 2 do 3 sata kako bi došle do škole i onda isto toliko nazad. Sestre Radhika i Yashoda bude se svaki dan u 5 ujutro u selu Syaba, u indijskoj državi Uttarakhand pa kroz džunglu i preko brze rijeke idu na nastavu. Kažu kako se ne žele udati poput njihove majke, nego nastaviti školovanje i promijeniti društvo oko sebe, o čemu imaju zdrav stav: “Prvo moramo poboljšati sebe, pa svoje obitelji, pa svoje selo, i onda svijet”. Ovdje video od 360 stupnjeva o njihovom putovanju do škole.

23.05.2017. (21:54)

Trenirati i mozak!

Vaterpolisti Jadrana – nekad prvaci Europe, danas poduzetnici i direktori

Slobodna ima zanimljivu i lijepu priču u generaciji vaterpolista splitskog Jadrana koji su dvije godine zaredom, 1992. i 1993. bili prvaci Europi, da bi danas bili uspješni poduzetnici i menadžeri. Redom, Danko Duhović upravo je imenovan predsjednikom Uprave Tiska, Albert Pavlović vlasnik je projektnog ureda s 15 zaposlenih, Adrian Ježina upravljao je B.netom i Vipnetom a sad je predsjednik Uprave Siemens Convergente Creators, Renco Posinković voditelj je marketinga i prodaje Spaladium Arene, Mislav Bezmalinović čelni je čovjek Sardine iz Postira, Albert Nardelli je potpredsjednik ugledne komunikacijske firme iz San Francisca 8&8, Savičević vodi tvrtku specijaliziranu za projektiranje elektroenergetskih objekata. Svima je zajedničko da su uz vaterpolo završili fakultete – “svi smo nosili knjige na putovanja”, kaže Posinković.

28.08.2016. (18:11)

Uradi sam

Školovanje kod kuće: Najpametniji način za podučavanje djece u 21. stoljeću

“Najnoviji podaci koje je prikupilo američko Ministarstvo obrazovanja pokazuju da je učestalost školovanja kod kuće porasla za 61,8 posto u proteklih deset godina i da se danas dva milijuna djece – odnosno 4 posto ukupne populacije mladih – školuje u udobnosti vlastitog doma. Suprotno mišljenju da školovanje kod kuće proizvodi antisocijalne osobe, istina je da neki od najuspješnijih, najbolje prilagođenih učenika rješavaju matematičke zadatke za svojim stolom u blagovaonici, a ne za klupom u učionici”, piše Business Insider. Index

22.11.2015. (19:29)

Ne dozvoli da ti školovanje ometa obrazovanje

26.07.2015. (12:30)

Skupi potomci

Ukupna investicija u 12 godina školovanja djeteta iznosi 162.000 kuna

Ukupna investicija u 12 godina školovanja djeteta iznosi 162.000 kuna odnosno od 13 do 21 posto prihoda po kućanstvu, ovisno o uzrastu školarca. Troškovi za školsku opremu i izvanškolske aktivnosti detaljno su opisani u četiri dijela specijala koji donosi Jutarnji kroz četiri grupe: za djecu od prvog do četvrtog razreda; zatim za peti i šesti razred te sedmi i osmi; i na kraju, za prvi do četvrti razred gimnazije.