Mozak je sposoban za učenje u bilo kojoj dobi, problem je samopouzdanje - Monitor.hr
02.09.2017. (12:48)

Mislim, dakle mogu

Mozak je sposoban za učenje u bilo kojoj dobi, problem je samopouzdanje

Mozak odraslih osoba daleko je plodniji nego što se misli te sposobniji za stvaranje veza potrebnih za učenje, pokazuju istraživanja koja spominje BBC u svom članku o sposobnosti učenja u starijoj dobi. Održavanje kondicije posebno je važno za održavanje plastičnosti mozga, jer vježba pomaže u otpuštanju neurotransmitera i hormona za koje se zna da potiču rast novih moždanih stanica i sinapsi. Najveća prepreka u učenju u starijoj dobi, pokus pokazao, je – manjak samopouzdanja, pogotovo kod starijih od 60. Iako se ljudi u 30-ima, 50-ima ili 90-ima moraju suočiti s nekim posebnim poteškoćama, mozak i tada ima zadivljujuću sposobost učenja i savladavanja mnogih novih vještina. Trud uložen u svladavanje nove vještine više će se nego isplatiti održavanjem i jačanjem općenitog kognitivnog zdravlja.


Slične vijesti

Jučer (19:00)

Novi "ukras" u našem tijelu

Plastični mozak: Mikroplastika sve više ‘ukrašava’ ljudsko tkivo

Nova studija objavljena u časopisu Nature Medicine otkriva alarmantno nakupljanje nano i mikroplastike u ljudskom tkivu, posebice u jetri i mozgu. U usporedbi sa studijom iz 2016., razine plastike značajno su porasle, a najviše su pogođeni mozak i jetra. Znanstvenici su koristili napredne metode mikroskopije kako bi otkrili manje čestice plastike, a studija je pokazala da su razine u mozgu bile do 30 puta veće nego u drugim organima. Također, otkrivene su visoke razine mikroplastike u mozgu ljudi s demencijom, no znanstvenici još ne mogu potvrditi izravnu uzročno-posljedičnu vezu. Ovo otkriće izaziva zabrinutost o potencijalnim posljedicama nakupljanja plastike u ljudskom tijelu, posebice u mozgu. HRT

26.01. (21:00)

Knjiga glavu čuva

Ljudi koji vole čitati imaju drugačiji mozak od onih koji ne čitaju

Profesor neurolingvistike na Sveučilištu Lund analizirao je bazu podataka s više od tisuću osoba u njoj i otkrio da čitanje utječe na anatomiju mozga. Struktura dviju regija u lijevoj hemisferi, koje su ključne za jezik, razlikuje se kod čitača i onih koji ne čitaju. Jedna je prednji dio temporalnog režnja koji pomaže u povezivanju i kategoriziranju važnih informacija. Da bi se zaokružilo značenje riječi kao što je, primjerice, noga, u ovoj regiji u mozgu povezuju se vizualne, senzorne i motoričke informacije te nam govore kako noge izgledaju, kako se osjećaju i kako se kreću. Struktura mozga može puno reći o vještini čitanja. Međutim, važno je da je mozak fleksibilan – mijenja se kada usvajamo novu vještinu ili usavršavamo već stečenu. Na primjer, mlade odrasle osobe koje su intenzivno proučavale jezik povećale su kortikalnu debljinu u jezičnim područjima. Nacional

11.01. (23:00)

Kada moždane stanice pošalju radnu knjižicu

Kako usporiti starenje mozga: znanstveni vodič za zadržavanje pameti

Znanstvenici istražuju uzroke starenja mozga, analizirajući kako genetske predispozicije i biološki procesi utječu na opadanje kognitivnih funkcija. Fizičke promjene, poput smanjenja mase mozga i oštećenja DNK, te nemogućnost eliminacije štetnih proteina, ključni su faktori. Iako zdrav način života može usporiti starenje, genetika ima glavnu riječ. Prevencija uključuje vježbanje, pravilnu prehranu, socijalnu interakciju i izbjegavanje štetnih tvari. No, granica ljudskog starenja ostaje nepromijenjena – geni i dalje diktiraju tempo starenja. DW

09.01. (23:00)

Kad miševi bolje "osjete" svijet od nas – lekcije iz mozga

Miševi, mirisi i melodije: tajne bazalne amigdale – kako miševi, a možda i mi, osjetilno doživljavamo svijet

Istraživači iz laboratorija Cold Spring Harbor proučavali su kako miševi koriste osjetila mirisa i sluha tijekom skrbi za mladunce. Otkrili su da bazalna amigdala (BA) u mozgu igra ključnu ulogu u integraciji ovih osjetilnih signala, koji se potom obrađuju u slušnom korteksu. Ovo otkriće, objavljeno u časopisu Cell, otvara vrata boljem razumijevanju kako poremećaji poput autizma utječu na tumačenje društvenih znakova. Bug

26.12.2024. (00:00)

Sporiji od dial-up interneta, ali svejedno impresivno

Mozak obrađuje podatke brzinom od 10 bita u sekundi

Znanstvenici s Caltecha otkrili su da ljudski mozak procesira podatke ekstremno sporo – tek 10 bita u sekundi, dok osjetila prikupljaju preko milijardu bita u isto vrijeme. Mozak, zbog evolucije, filtrira podatke i fokusira se na najvažnije informacije, funkcionirajući u dva moda: vanjskom (osjetilni podaci) i unutarnjem (razmišljanje). Ova ograničenja objašnjavaju zašto razmišljamo samo o jednoj stvari istovremeno. Otkriće bi moglo usporiti razvoj tehnologije sučelja mozak-računalo, jer bi čak i s takvim povezivanjem brzina misli ostala ista – nepodnošljivo spora. Bug

11.12.2024. (13:00)

Imam poseban pretinac za traume i velike ljubavi

Formula 3W: zašto ljudi pamte neke stvari, a druge ne

Istraživanje je pokazalo da su sjećanja često oblikovana emocionalnim sadržajem, osobnim značajem, ponavljanjem i pažnjom. Na primjer, veća je vjerojatnost da će se pojedinci sjećati događaja s dubokim emocionalnim odjekom ili detalja na koje su se aktivno usredotočili. Međutim, na ono čega se sjećamo utječu i neki drugi faktori, poput mjesta na kojem se događaj dogodio. Takozvano prostorno pamćenje, kažu istraživači, ovisi o našim iskustvima. Nova okruženja zahtijevaju veću pozornost i stoga potiču jača sjećanja u usporedbi s poznatim, rutinskim okruženjima. Način na koji pojedinci pamte redoslijed događaja i prepoznaju prijelaze između njih igra ključnu ulogu u sjećanjima. Određeni događaji često su podijeljeni u različite epizode i stoga ih se pojedinci mogu lakše prisjetiti. Značajan utjecaj na oblikovanje načina na koji pojedinci pamte imaju i razne kulturne, osobne i kognitivne razlike. Bug

03.12.2024. (11:00)

Kad je manje mozga možda ima više zdravlja

Novi lijek za Alzheimerovu bolest smanjuje mozak – to je dobra vijest

Nova studija Sveučilišnog koledža u Londonu (UCL), objavljena u Lancet Neurology, otkriva da smanjenje volumena mozga uzrokovano amiloidnom imunoterapijom za Alzheimerovu bolest nije nužno loša vijest. Istraživači tvrde da je taj fenomen posljedica uspješnog uklanjanja beta-amiloidnih plakova, a ne uništavanja moždanog tkiva. Analiza 12 kliničkih pokusa pokazuje da promjene volumena odražavaju smanjenje štetnih nakupina proteina. Iako se terapije čine sigurnima, stručnjaci upozoravaju da su potrebna dodatna istraživanja za procjenu dugoročnih učinaka. Zvuči paradoksalno, ali manji mozak možda znači bolji život! Bug

28.11.2024. (20:00)

Dobro je tu i tamo ubiti oko poslijepodne

Dobra strana sna: drijemež jača sposobnosti mozga

Istraživanje, objavljeno u časopisu Science, otkriva kako NREM, lakši san koji doživljavamo dok drijemamo, potiče sinkronizaciju mozga i poboljšava kodiranje informacija. Istraživači su te učinke replicirali kroz invazivnu stimulaciju i tako ukazali na potencijalne neuromodulacijske terapije, tretmane za liječenje poremećaje spavanja pa čak i metode kojima bi se poboljšale naše kognitivne i bihevioralne performanse. Neki od učinaka spavanja na obnavljanje i poboljšanje performansi mogli bi se postići i bez potrebe za pravim snom. A to bi moglo biti od koristi u liječenju osoba s poremećajima spavanja ili prilikom istraživanja svemira. Bug

26.11.2024. (11:00)

Svemir im utječe na mozak

Znanstvenici: Nešto nije u redu s mozgovima astronauta koji su proveli šest mjeseci u svemiru

Znanstvenici su proučavali kognitivno ponašanje astronauta koji su proveli šest mjeseci na Međunarodnoj svemirskoj postaji te su došli do fascinantnih, ali ujedno zabrinjavajućih otkrića. Niz testova pokazao je da su njihove kognitivne sposobnosti bile usporene tijekom boravka u svemiru. Brzina obrade informacija, vizualna radna memorija, održavanje pažnje i sklonost preuzimanju rizika, pokazuje se, najosjetljivije su kognitivne domene na promjene u uvjetima niske Zemljine orbite. ‘Te domene osobito su podložne promjenama kod visokokvalificiranih profesionalnih astronauta’, naveli su istraživači. Unatoč tome, rezultati su donekle umirujući: kakve god promjene ljudski mozak doživio u svemiru, čini se da one nisu trajne. tportal

15.11.2024. (20:00)

Misli na mene svim svojim stanicama

Stanice bubrega i živčanog tkiva mogu učiti i formirati sjećanja na načine slične neuronima

Učenje i pamćenje općenito su povezani samo s mozgom i moždanim stanicama, ali nova studija pokazuje da i druge stanice u tijelu mogu učiti i formirati sjećanja. Istraživači su laboratorijski proučili dvije vrste nemoždanih ljudskih stanica, iz živčanog i bubrežnog tkiva, izlažući ih različitim obrascima kemijskih signala. Kao odgovor, ove nemoždane stanice uključile su “gen za pamćenje”, isti onaj gen koji moždane stanice uključuju kad otkriju obrazac u informacijama i restrukturiraju svoje veze kako bi oblikovale sjećanja. U budućnosti svoje tijelo morali bismo tretirati više kao mozak; na primjer, razmisliti o tome što naša gušterača pamti o obrascu naših prošlih obroka kako bismo održali zdravu razinu glukoze u krvi ili razmotrili kako stanica raka pamti obrazac kemoterapije. Bug