Morska vatrenjača ulovljena u Jadranu: "Ovisno o jačini uboda može doći i do smrtnih slučajeva" - Monitor.hr
19.08.2023. (08:05)

Gotovo svaka peraja joj je otrovna

Morska vatrenjača ulovljena u Jadranu: “Ovisno o jačini uboda može doći i do smrtnih slučajeva”

Invazija otrovnih vatrenjača na Jadran se nastavlja - Stručnjaci savjetuju: "Čuvajmo hobotnice i kirnje, jer oni ih jedino mogu kontrolirati!"

Morska vatrenjača ili riba lav pronađena je u Jadranu, kraj mjesta Račišće na otoku Korčuli. Riječ je o opasnoj ribi kako za ljude tako i za morski ekosustav. Ubod je jako bolan, i otrov može kod organizama mlađih ili starijih koji su imunološki slabiji, jednostavno zbog bolesti nekakve dodatne ne mogu podnijeti naglu količinu otrova, a ovisno o jačini uboda može doći i do smrtnih slučajeva’, naglasio je Jakov Dulčić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo. Morska vatrenjača izuzetno je opasna i za morske ekosustave, krajnje je agresivna, brzo se razmnožava i raste, prožidre ribe. Problem je što u našem moru, kako objašnjava dalje Dulčić, njezinom novom okolišu, nema prirodnog neprijatelja. Navodi kako imaju točnu strategiju, ograde jedan koraljni greben, i sve što je živo, na njemu neće preživjeti. Ova se riba proširila diljem Mediterana, a zbog klimatskih promjena, temperature mora i morskih struja, stigla je i do Jadrana. Prvi puta je zabilježena prije dvije godine na otoku Visu u Komiži. Tportal


Slične vijesti

22.08. (00:00)

Nisu samo cijene koje će nam otjerati turiste

Razočarani turisti u Istri: cvjetanje mora ispraznilo plaže

Na morskoj površini ponovno se pojavila smeđa sluz koja nastaje jer u moru ima mnogo organske tvari bogate polisaharidima – to su složeni šećeri, koje najvećim dijelom oslobađa biljni plankton. Prvi spomeni cvjetanja mora u Jadranu datiraju iz 18. stoljeća. Fenomen nije opasan, no zbog smeđeg sloja na površini mora mnogi su turisti dane uz more radije provodili na suhom nego u vodi. Mulj je praktički ispraznio plaže. “Nitko više ne ulazi u more, svi su na bazenima”, požalili su se posjetitelji u Poreču. N1

03.08. (10:00)

Svatko se usidruje gdje mu se hoće

Svake godine sve više brodova zatrpava Jadran bez planiranja nosivog kapaciteta mora, šteti ekosustavu

Hrvatska čarter flota među najvećima je u svijetu, a broj plovila koji boravi na Jadranu tijekom turističke sezone već sada značajno prelazi postojeće kapacitete vezova. Brodovi se slobodno mogu sidriti gotovo svugdje, neiskusni nautičari nepotrebno vuku sidra po dnu i uništavaju izuzetno vrijedne livade posidonije. “Lobiramo za postavljanje ekološki prihvatljivih sidrišta koja imaju minimalan utjecaj na krajobraz i morska staništa. Ona trebaju biti važan dio strategije razvoja nautičke infrastrukture zbog zaštite podmorja”, ističe Matea Špika iz udruge Sunce koja ovoga ljeta provodi kampanju edukacije o odgovornom sidrenju. H-alter

13.07. (19:00)

K'o pišalina

Ni kupanje ne donosi osvježenje: U nekim dijelovima Jadrana more ‘ključa’ na 28 stupnjeva

Toplinski val, koji je zahvatio cijelu južnu Europu, ne prate samo meteorolozi i klimatolozi u našoj regiji, već i svjetski stručnjaci. Na meteorološkoj stranici Severe Weather Europe, najavili su tako da će neka područja južne i istočne Europe pogoditi temperature više i od 40 stupnjeva Celzijevih, a posebno su kao kritično područje istaknuli Italiju i središnji Balkan. Da su temperature ekstremne, dokazuje i podatak o visokim temperaturama mora, koja na nekim mjestima u Istri i na Kvarneru prelazi i 28 stupnjeva. Kako podaci na govore, najtoplije more je uz Crikvenicu, Malinsku, Pulu i oko Mljeta. U Dalmaciji u Splitu je izmjerena temperatura mora od 27, a u Šibeniku i Zadru prelazi 26 stupnjeva. Green

07.07. (13:00)

Na moru otok, a na otoku jezero

Park prirode Talašćica: Jezero slanije od mora smješteno tik do jedne od najljepših hrvatskih uvala

Uvala u jugoistočnomu dijelu Dugog otoka obuhvaća jedan od najvećih i najljepših zaljeva Jadranskoga mora, s mnogobrojnim otočićima, slikovitim hridima i uvalama. Na zapadnoj je obali jezero Mir, koje je slanije od mora – što duguje podzemnim kanalima kojima je povezano s morem. Salinitet mu je uglavnom viši od okolnog mora, i zbog izražene zatvorenosti jezera i zbog isparavanja vode. Dužina Mira je otprilike 900 m, a najveća širina oko 300 m. Najveća dubina je 6 m. Za velikih vrućina Mir ne donosi osvježenje. Ljeti se temperatura vode penje do 33 Celzijeva stupnja, pa je jezero ljeti toplije od okolnog mora. Najbliže mjesto odakle možete doći je Sali, a na njoj ima i poučna staza. Pun kufer 

08.02. (14:00)

Kako neki mogu gore, a ja i Žuga ni na more?

Hrvati se suočavaju s izazovima pri planiranju godišnjeg odmora

Prema nedavno objavljenim podacima Eurostata, čak 41,7 posto Hrvata ne može si priuštiti godišnji odmor izvan zemlje. Ovi rezultati oslikavaju tešku ekonomsku situaciju većine stanovništva. Anketa provedena na portalu Net.hr pokazuje da čak 81 posto ispitanika si ne može priuštiti ni ljetovanje unutar Hrvatske. Osim opće financijske situacije, iznajmljivači apartmana na obali također igraju ulogu u ovom problemu, budući da su cijene smještaja dosegle visoke razine koje su nedostižne za mnoge domaće turiste.

06.10.2023. (09:00)

Tu nam travu ipak nemojte kositi

Nautički turizam u Jadranu uništava “pluća Mediterana”

Unazad nekoliko godina u Hrvatskoj se intenzivirao proces kartiranja i praćenja morskih staništa na čiju se zaštitu država obvezala implementacijom Direktive o pticama i Direktive o staništima, dokumentima Europske unije na kojima se zasniva zaštita prirode. Među 32 vrste poseban je naglasak stavljen i na morsku cvjetnicu, endem Sredozemnog mora, čiju ugrozu stvara jedino čovjek. Riječ je o svojevrsnoj „tvornici“ kisika; procjena je da u njenim livadama obitava 20 posto poznatih sredozemnih vrsta, a na njenim listovima čak 30 vrsta alga. Uništavanje posidonije u Hrvatskoj događa se na dnevnoj bazi, a najintenzivnije je u ljetnom periodu kada se Jadransko more nakrca nautičkim plovilima. Smanjenje livada ne samo te vrste, nego i ostalih morskih cvjetnica koje su bitne za morsku bioraznolikost, većini je nevidljiva te tome najviše svjedoče istraživači i ronioci koji sudjeluju u projektima čija je svrha njihova zaštita. Faktograf

05.01.2023. (17:00)

Nova riba u moru

Velebitski kanal pretvara se u veliko ribogojilište kalifornijskih pastrvi

Tvrtka Adriatic Farming d.o.o (ranije Nordic Fish d.o.o) trenutno ima koncesiju nad uzgajalištem u uvali Porat u Lukovom Šugarju i u Jablancu, a nedavno joj je dodijeljena koncesija za postavljanje uzgajališta u uvali Žrnovnica u gradu Novi Vinodolski. Uz to, norveški investitor planira postaviti četiri dodatna uzgajališta kalifornijskih pastrvi na četiri lokacije udaljene 300 metara od obale koje spadaju pod Općinu Karlobag i Grad Senj. Zahvat je to o čijoj studiji utjecaja na okoliš trenutno odlučuje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Lokalna zajednica strahuje da će navedeni projekt, ukoliko se ostvari u svom punom obujmu od ukupno sedam uzgajališta, drastično promijeniti krajobraz Velebitskog kanala i negativno utjecati na okoliš. Njihove sumnje i strahovi nisu bez temelja. Studija utjecaja na okoliš zahvata za nova uzgajališta sadrži više činjenično netočnih informacija. Faktograf

04.10.2022. (15:00)

Buć, buć

U Jadranu živi 60 vrsta morskih pasa i raža, a čak 70 posto ih je ugroženo. Samo četiri vrste imaju relativno veće populacije

<p>Modrulj (Prionace glauca)</p>

U Jadran povremeno zalazi ili u njemu stalno živi 60 vrsta morskih pasa i raža, a čak 70 posto jadranskih vrsta je ugroženo. Rad su u jednom od najprestižnijih svjetskih znanstvenih časopisa za morsku biologiju “Fishes” objavili stručnjaci za morske pse i raže Alen Soldo s Odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu i Lovrenc Lipej sa slovenskog Nacionalnog biološkog instituta. Od tog broja 33 su vrste morskih pasa, 26 je vrsta ražolikih riba te jedna vrsta morskog štakora. 33 vrste su vrlo rijetke u Jadranu, osam ih se povremeno pojavljuje, 15 vrsta se vode kao uobičajene. Samo za četiri vrste u Jadranu utvrđeno je da imaju relativno veće populacije i to za mačke bljedicu i mrkulju, psa čukova i ražu modropjegu. More.slobodna