Mogu li drevni lijekovi suzbiti krizu s antibioticima - Monitor.hr
15.09.2016. (21:08)

S tople vode natrag na hladnu

Mogu li drevni lijekovi suzbiti krizu s antibioticima

Od 1980-ih i velikog proboja sintetskih antibiotika na svjetska tržišta dospjelo je tek šačica novih, a suvremena farmakologija okreće se preparatima za dugotrajnije i profitabilnije bolesti (rak, represiju, visok kolesterol). U međuvremenu je ekosustav toliko zasićen antibioticima da oni prestaju djelovati, a bakterije evoluiraju. Pred nama je postantibiotska era, u kojoj će i najbezazleniji zahvati postati smrtonosni, a izlječive bolesti ponovno neizlječivima, smatra Cassandra Quave, koja spas vidi u ekstrakciji lijekova iz ljekovitih biljaka kojima se lječilo u davnini. NY Times


Slične vijesti

22.11. (20:00)

Elitni tim: Bakterijske bande otpora

Bakterije koje su razvile sposobnost odolijevanja tretmanima antibiotika, što ih čini smrtonosnijim i težim za liječenje

Procjenjuje se da je bakterijska antimikrobna rezistencija (AMR) direktno odgovorna za 1,27 milijuna smrtnih slučajeva na globalnoj razini u 2019. godini i može biti povezana s ukupno 4,95 milijuna smrtnih slučajeva, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) (DW):

  • Klebsiella pneumoniae – Majstorica u izazivanju teških infekcija i otporna na “posljednji antibiotik spasa”
  • Escherichia coli – Obično prijatelj, ali ponekad uzrokuje ozbiljne infekcije i ruši rekorde otpornosti
  • Acinetobacter baumannii – Bolnička noćna mora s posebnim talentom za otpornost na karbapeneme
  • Mycobacterium tuberculosis – Stari neprijatelj koji vodi na globalnoj ljestvici smrtonosnih infekcija
  • Salmonella Typhi – Putnik po svijetu koji donosi tifus i ignorira širok spektar antibiotika
  • Shigella – Četvorka koja širi neugodne simptome i prkosi skoro svim poznatim lijekovima
  • Enterococcus faecium – Tiha prijetnja iz crijeva, posebno opasna za osjetljive pacijente
  • Pseudomonas aeruginosa – Kameleon infekcija, opasan za one s oslabljenim imunitetom

Da su za otpornost bakterija krivi ljudi koji koriste antibiotike kada ne treba, ukazali su nedavno i naši liječnici na konferenciji za novinare u povodu Europskog dana svjesnosti o antibioticima (HRT)

17.01. (14:00)

Što sve skrivaju dubine

Gljivice u tajanstvenoj “zoni sumraka” oceana otvaraju vrata potencijalnim otkrićima u medicini

Znanstvenici su otkrili oazu gljivica između 200 i 1000 metara ispod površine oceana, gdje ekstremni uvjeti poput visokog tlaka, nedostatka svjetlosti i hladnoće potiču razvoj jedinstvenih gljivica koje bi mogle dovesti do otkrića novih lijekova čiji se potencijal može mjeriti s onim penicilina. “Penicilin je antibiotik koji inače dolazi od gljivice Penicillium pa smatramo da možemo naći nešto nalik tome među ovim oceanskim gljivicama”, smatraju znanstvenici. Ovo ključno otkriće, dokumentirano u novom katalogu s više od 317 genetskih grupa morskih organizama, pruža nadu za pronalazak novih lijekova zahvaljujući ubrzanom razvoju tehnologije. (Index)

15.08.2023. (16:00)

Kava i čokolada sadrže postbiotike

Koja je razlika između probiotika, prebiotika i postbiotika

Kava i čokolada sadrže postbiotike

O kvaliteti crijevne mikroflore uvelike ovisi cjelokupno zdravlje organizma, a ključnu ulogu igraju probiotici, prebiotici i postbiotici. Mnogi ih uzimaju u obliku tableta, no liječnici tvrde da je znatno efikasnije unositi ih hranom. Probiotici su važni jer pomažu metabolizirati hranu i proizvesti vitamine, masne kiseline i druge hranjive tvari. Reguliraju vaš imunološki sustav, smanjuju rizik od dijabetesa tipa 2 i drugih kroničnih bolesti te sprječavaju štetne bakterije u kolonizaciji vaših crijeva. “Ako su probiotici dobri momci, onda su prebiotici hrana uz koju dobri momci rastu”, rekla je slikovito Erica Sonneburg,viša znanstvenica mikrobiologije i imunologije na Sveučilištu Stanford. Prebiotici se uglavnom sastoje od složenih ugljikohidrata i vlakana koji se nalaze u nizu različitih biljnih namirnica. Crijevni mikrobi razgrađuju hranu bogatu vlaknima. Otpadni proizvodi koje ovaj proces ostavlja nazivaju se postbiotici. Ovi spojevi uključuju širok raspon novih spojeva uključujući vitamine, enzime i aminokiseline. Kada svoje crijevne mikrobe hranite prebioticima, oni ih pretvaraju u skupinu postbiotskih spojeva koji se nazivaju kratkolančane masne kiseline (npr. butirat) koje su iznimno dobre za vaše zdravlje. Tportal

29.02.2020. (11:00)

EU-JAMRAI raspisao natječaj kojim se traži prvi globalni simbol za otpornost na antibiotike, natječaj otvoren do 31. ožujka, nagrada 2.000 eura

31.07.2019. (12:00)

6 puta više mrtvih od rezistentnog oblika bakterije Klebsiella pneumoniae u europskim bolnicama

10.07.2019. (11:00)

U prva četiri mjeseca hrvatski izvoznici ostvarili 8,7% bolje rezultate nego lani, najviše skočio izvoz u Irsku – 213%, tamo najviše vole naše antibiotike i čokoladu

30.05.2019. (11:01)

Britanci razvili kemijski spoj koji se pokazao učinkovitim protiv gram negativnih bakterija koje su stekle rezistenciju na antibiotike

27.05.2019. (22:30)

Antibiotici u trećini rijeka: Bakterije postaju sve otpornije, milijuni će umrijeti

Na stotine rijeka diljem svijeta, od Temze do Tigrisa, zagađeno je visokim razinama antibiotika, kaže do sada najveća svjetska studija o ovoj temi. Zagađenje antibioticima je jedno od ključnih načina na koji bakterije razvijaju otpor prema njima čime ih čine neefektivnima prilikom korištenja. UN je prošlog mjeseca objavio da bi “porast bakterija otpornih na antibiotike do 2050. godine mogao ubiti deset milijuna ljudi”. Novi list / Guardian

08.05.2019. (21:00)

Revolucionarno otkriće: Izumili uređaj koji u samo pola sata otkriva je li u krvi prisutna bakterija i može li se uništiti antibioticima

09.11.2018. (07:30)

Najmanji, a najveći serijski ubojica

Broj umrlih u Europi od bakterija otpornih na antibiotike porastao na 33.000

Smrtnost od rezistentnih bakterija izrazito raste od 2007., sve su češći slučajevi bakterija otpornih i na najsnažnije antibiotike, a oko 70% bakterija koje izazivaju infekcije već je otporno na najmanje jedan antibiotik, objavio je Lancet. Broj umrlih zbog bakterija otpornih na većinu postojećih antibiotika u Europskom gospodarskom prostoru (EU + Norveška, Švicarska i Island) popeo se na 33.000 života godišnje, što je isto kao broj umrlih od gripe, tuberkuloze i AIDS-a zajedno.