Mnogi astronauti žale se da im je hrana u svemiru bljutava i neprivlačnog okusa - Monitor.hr
25.08. (14:00)

Malo si jače posoliš i riješen problem

Mnogi astronauti žale se da im je hrana u svemiru bljutava i neprivlačnog okusa

Ovaj neobičan fenomen može postati ozbiljan problem kad se astronauti počnu mučiti kako bi u organizam unijeli dovoljno hranjivih tvari. Sve to navelo je istraživače iz Australije i Nizozemske da pokušaju otkriti moguće uzroke. Njihova zapažanja objavljena su u časopisu International Journal of Food Science + Technology. Rezultati istraživanja sugeriraju da se barem neke arome različito percipiraju u različitim okruženjima, ali na prilično neočekivan način. Studija ne daje odgovore na pitanje zašto astronautska osjetila okusa i mirisa ostaju otupljena nakon što prestane promjena tekućine. Ona podržava hipotezu da je percepcija mirisa kontekstualna i ukazuje na moguće načine ublažavanja problema. Bug


Slične vijesti

22.09. (15:00)

A nekad si ne možeš pomoći, pa koliko košta da košta

Najnezdravija hrana i piće: prerađeno meso, gazirana pića, bijeli kruh…

Mesne prerađevine, poput slanine, hrenovki i narezaka bogate su kalorijama i pune soli te su povezane s povećanim rizikom od srčanih bolesti, a taj je utjecaj veći od onoga koji na organizam ima neprerađeno crveno meso ili piletina. Gazirani napici i druga zaslađena pića povezani su s debljanjem, pretilošću, dijabetesom tipa 2 te propadanjem zubi i karijesom. Bijeli kruh nije dobar jer je napravljen od rafiniranog brašna, koje je tijekom obrade izgubilo vlakna i hranjive tvari. Na popisu su i pržena hrana poput pomfrita, hamburgera, zatim krafne, a nije dobar ni prerađeni sir. O grickalicama poput čipsa, ali i krekera i pereca ne moramo ni govoriti. Na kraju popisa je i – alkohol. Večernji

09.09. (12:00)

Od lakse s cvrčcima do koktela od svilene bube – spašavamo planet jednim ugrizom!

UN tvrdi da oko 2 milijarde ljudi na svijetu jede insekte

Na konferenciji “Insects to Feed the World” u Singapuru, znanstvenici i kuhari promovirali su insekte kao održiv izvor hrane. Iako već 2 milijarde ljudi, prema UN-u, jede insekte, mnogi se još odupiru. Kuhari poput Josepha Yoona i Nicholasa Lowa koriste kreativne recepte, poput lakse s cvrčcima, kako bi prikrili neugodne arome i učinili insekte ukusnijima. Unatoč potencijalu za rješavanje globalnih izazova poput nestašice hrane, ljudi često povezuju konzumaciju kukaca sa siromaštvom, što predstavlja izazov za širenjem ove prehrambene navike. BBC

09.09. (00:00)

Žlica u ruci, jesen na tanjuru

Stiže jesen: Ovo je izbor top jela na žlicu koja možete skuhati za više dana

Jesen je idealno vrijeme za jela na žlicu, a ovdje je popis najboljih jela koje su ukusne i praktične. Svako od ovih jela možete pripremiti unaprijed i uživati u njima nekoliko dana (Index):

  • Gulaš od krumpira
  • Varivo od ječma
  • Varivo od mahuna
  • Gusto varivo od poriluka
  • Bosanski lonac
  • Grah s kiselom repom
  • Varivo s mljevenim mesom i povrćem
  • Ričet

 

26.08. (19:00)

Nema bacanja!

Crumbs.hr: Neprodana hrana moći će se kupiti preko aplikacije i uz popust do 70 posto

Više od 50 raznih prodajnih lokacija s hranom u Zagrebu do sada se već priključilo platformi (aplikaciji) Crumbs.hr, razvijenoj u Hrvatskoj, uz koju se višak ili neprodana svježa hrana u danu može kupiti po 50 i više posto nižoj cijeni, izvijestili su osnivači te aplikacije, koja s radom kreće u rujnu. “To je zapravo aplikacija za prodaju i kupovinu viškova hrane, čiji je cilj smanjiti njezino rasipanje i doprinijeti održivosti. Kako smo vidjeli da tako nešto nema u Hrvatskoj, odlučili smo razviti takvo rješenje koje smo vidjeli da već funkcionira po svijetu“, kaže za Hinu kreator i osnivač Crumbs.hr platforme. Nacional

20.07. (17:00)

Ostaci od ručka odmah u frižider

Ljeti je veća mogućnost trovanja hranom: Pripazite na ove namirnice

Spas od ljetnih vrućina ovih se dana traži u moru, a mnogi boraveći cijeli dan na plaži nerijetko i ogladne. No, treba imati na umu da visoke temperature itekako utječu na kvarljivost. Hrana brže propada, a ako se ne pazi – može doći do trovanja. Kako biste izbjegli ovakav scenarij, treba znati koje su namirnice posebno osjetljive: Meso i mesni proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi, svježa jaja, proizvodi od svježih jaja, slastice u smislu kolača, sladoleda, zatim sendviči, sendviči s umacima… Samo nekoliko sati dovoljno je da se hrana pokvari. HRT

07.07. (14:00)

Jer od zraka se ne može živjeti

Što bi se dogodilo da svi poljoprivrednici odjednom prestanu proizvoditi hranu? ‘Sve bi zalihe potrošili za pola godine’

Ivan Malić, IT stručnjak i jedan od osnivača Agrokluba pitao je AI koliko je svjetska godišnja proizvodnja poljoprivrednog proizvoda XY te koliko je prosječno stanje zaliha tog istog proizvoda. Prosječni građanin konzumira:

  • Pšenica. Godišnja proizvodnja je oko 800 milijuna tona. Zalihe oko 500 milijuna tona. Pšenice ima za oko 240 dana
  • Soja. Godišnja proizvodnje je oko 350 milijuna tona. Zalihe oko 120 milijuna tona. Soje ima za 125 dana.
  • Svinjsko meso. Godišnja proizvodnja je oko 130 milijuna tona. Zalihe oko 25 milijuna tona. Svinjskog mesa ima za 70 dana.
  • Mlijeko. Godišnja proizvodnja je oko 900 milijuna tona. Zalihe oko 45 milijuna tona. Mlijeka imamo za 18 dana.
  • Jaja. Godišnja proizvodnja je oko 1,4 milijarde tona. Zalihe oko 340 milijuna tona. Jaja ima za 89 dana.
  • Maslinovo ulje. Godišnja proizvodnja je oko 3,5 milijuna tona. Zalihe oko 1,5 milijuna tona. Maslinova ulja ima za 160 dana.

Poljoprivreda i hrana je gorivo svijeta, puno je važnija od struje, nafte, čelika ili novog mobitela. Kad ovih dana prođete pokraj kombajnera ili štanda sa domaćim voćem i povrćem, sjetite se gornjih brojki. Jer ako poljoprivrednik Slavko odluči ugasiti kombajn i postane influencer, svijet će biti gladan za 6 mjeseci. Agroklub

21.06. (10:00)

Ili manji obroci ili bez deserta

Inflacija nije bauk, osim onima koji kupuju hranu

Hrvati, naime, većinu dohotka troše na hranu. U prosjeku je to oko 26 posto, ali znamo da prosjek i medijan nisu isto, pa se u kućanstvima s manjim prihodima na hranu troši 40-ak posto, često i više od polovice. A cijene su hrane kumulativno u posljednjih nekoliko godina porasle između 30 i 40 posto. Što smo siromašniji, potrošnja je koncentriranija, pa inflacija za one ispod medijana nije ista kao i za one iznad njega. Lider

21.05. (12:41)

U Japanu počela prodaja električne žlice koja okus hrane čini slanijim

17.05. (10:00)

Torta na tepih, to je najgore

Pravilo pet sekundi: Bilo koja hrana koja padne na pod bit će kontaminirana bakterijama

Glavna stvar oko tzv. “pravila pet sekundi”, uvriježeno mišljenje kako je hrana koja padne na pod ok za jesti ukoliko je podignete unutar pet sekundi, je razumijevanje brzine prijenosa bakterija s površine poda na hranu. Iako je utvrđeno da, što je dulje hrana na podu, to se više bakterija nađe na njoj, samim padom na pod ih ionako pokupi dovoljno puno. Mokra hrana poput lubenice pokupi više nego neka suha, poput čipsa ili drugih grickalica, no pravo je pitanje želite li uopće jesti hranu za koju znate da je pala na pod? Ako se pitate za zdravlje, pitanje je gdje vam hrana padne i o kakvoj se površini poda radi. Ukoliko je pod čist, u 90 posto slučajeva neće vam se dogoditi ništa, pogotovo ako se radi o vrsti hrane koju možete ponovno oprati. Nat Geo

06.05. (01:00)

Praktički replikatori iz Zvjezdanih staza

Kako se printa hrana i što ona uopće sadrži

Danas već postoje ekskluzivni restorani koji serviraju 3D printanu hranu, a sve je krenulo prije gotovo 20 godina iako su prvi 3D printeri razvijeni još 80-ih godina. Ova vrsta hrane kombinira koncepte funkcionalne hrane, koja pruža dodatne nutritivne ili zdravstvene prednosti, s personalizacijom prema specifičnim potrebama ili zahtjevima potrošača. U tom pogledu, ova tehnologija trenutno nema konkurenciju jer omogućava da se na brz i jednostavan način, bez generiranja otpada, proizvodi hrana točno definiranog sastava i oblika. Odgovarajuća tehnika 3D printanja odabire se prema karakteristikama prehrambenih materijala koji se žele isprintati, a sve kako bi se dobio 3D proizvod odgovarajuće preciznosti oblika i nutritivne te senzorske kvalitete.

Npr. prije samog procesa 3D printanja jagode, ali i bilo koju drugu namirnicu, treba usitniti u kašu, u koju se potom dodaje škrob u točno definiranim udjelima. Takva smjesa kratko se zagrijava kako bi postigla konzistenciju pudinga, a zatim se ta masa stavlja u mlaznice uređaja, a u računalnom softveru odabire se 3D model kakav se želi tiskati. 3D printana hrana jestiva je ako je pripremljena od zdravstveno ispravnih namirnic, a takva hrana najčešće se pravi od kaša klasičnog voća i povrća, mljevenog mesa, čokolade i sličnih namirnica koje ljudi svakodnevno jedu. Znanstvenica s PBF-a za Index