Misterij Marsove dihotomije: južna toplina vs. sjeverna hladnoća - Monitor.hr
Danas (11:00)

Kad se sjever i jug ne slažu – ni na Marsu

Misterij Marsove dihotomije: južna toplina vs. sjeverna hladnoća

Hrvatski geofizičar Hrvoje Tkalčić i njegov kineski kolega Weijia Sun otkrili su da je unutrašnja dinamika Marsa odgovorna za drastične razlike između južne i sjeverne polutke – od debljine kore do topografije i magnetizma. Proučavajući marsotrese zabilježene NASA-inom misijom InSight, utvrdili su da je plašt ispod juga topliji i dinamičniji, zahvaljujući procesima konvekcije. Ovo otkriće rasvjetljava rane faze Marsove povijesti i pruža nova pitanja o sudbini vode i magnetskog polja Crvenog planeta. Tkalčić poručuje: “Treba nam više seizmometara – i malo sreće!” Index


Slične vijesti

03.09.2024. (12:00)

Zamisli planet u čijoj se sredini nalazi - jedna velika krafna

Naš znanstvenik otkrio kako nas magnetsko polje kod jezgre Zemlje štiti od Sunčeva vjetra i radijacije iz svemira

“Otkrili smo prstenastu strukturu unutar vanjske, tekuće jezgre Zemlje koja se prostire oko njena ekvatora, do dubine od oko nekoliko stotina kilometara ispod granice na kojoj se jezgra dodiruje s plaštom Zemlje“, objavio je prof. Hrvoje Tkalčić s australskog sveučilišta, pa objasnio: “Vanjska jezgra je rotirajuća tekuća kugla željeza nešto veća od planeta Marsa. U njoj rastaljeno željezo u turbulentnom gibanju indukcijom održava Zemljino magnetsko polje”. Ovo otkriće baca novo svjetlo na strukturu Zemljine jezgre i njene dinamike i pomoći će u razumijevanju fundamentalnih planetarnih procesa od kojih je jedan postojanje geodinama. Dinamo imaju i drugi planeti, ali ne i naša planetarna sestra Venera, što je svojevrsna zagonetka. Bug

27.02.2023. (12:00)

Zemlja kao lutka babuška

Naš geolog sudjelovao u otkriću najdublje jezgre naše planete

Kad bismo mogli sa Zemljine unutarnje jezgre maknuti cijeli plašt, kad bismo odgrnuli zemlju s nje, zasjala bi kao Sunce jer je temperatura dolje oko 5500 stupnjeva. Hipoteza o postojanju najdublje jezgre postavljena je još početkom ovog stoljeća, no zbog činjenice da se unutarnja jezgra, metalna kugla u čvrstom stanju koja je uronjena u vanjsku, tekuću jezgru, nalazi na dubinama većim od 5000 kilometara, dosadašnje metode mjerenja nisu bile dovoljno razvijene. Matematičkim izračunima može se jako precizno izmjeriti koliko jednom seizmičkom valu treba za prolazak kroz Zemlju do svoje antipodalne točke na drugom kraju svijeta. Kako se to može predvidjeti, može se i izračunati kolika su odstupanja. ‘Ako valovi malo kasne, to znači da su prošli kroz nešto, neki materijal koji ih usporava’. Naš geolog Hrvoje Tkalčić s australskog Nacionalnog sveučilišta za Tportal.

09.02.2021. (13:30)

Seizmolog Tkalčić: Da nema potresa spržila bi nas radijacija

Potresi imaju pozitivnu stranu, rekao je Hrvoje Tkalčić, profesor na Australskom nacionalnom sveučilištu u Canberri i član američkog seizmološkog društva, evo kako: Da nema te dinamike ne bi bilo ni magnetskog polja ni tektonskih sila ni tektonike ploča. Dakle spržila bi nas radijacija iz svemira, ne bi bilo ni oceana ni atmosfere pogodne za život. Ukratko – život na zemlji bi bio nemoguć. Konkretno, savjetuje: s potresima treba naučiti živiti. I dobro i sigurno graditi. HRT