Miševi, mirisi i melodije: tajne bazalne amigdale - kako miševi, a možda i mi, osjetilno doživljavamo svijet - Monitor.hr
09.01. (22:00)

Kad miševi bolje "osjete" svijet od nas – lekcije iz mozga

Miševi, mirisi i melodije: tajne bazalne amigdale – kako miševi, a možda i mi, osjetilno doživljavamo svijet

Istraživači iz laboratorija Cold Spring Harbor proučavali su kako miševi koriste osjetila mirisa i sluha tijekom skrbi za mladunce. Otkrili su da bazalna amigdala (BA) u mozgu igra ključnu ulogu u integraciji ovih osjetilnih signala, koji se potom obrađuju u slušnom korteksu. Ovo otkriće, objavljeno u časopisu Cell, otvara vrata boljem razumijevanju kako poremećaji poput autizma utječu na tumačenje društvenih znakova. Bug


Slične vijesti

29.12.2024. (12:00)

Ono kad miševi dobro prođu

Godina u znanosti: Transparentni miševi, kvantna računala i grafenski proboj

Od laboratorijskih miševa s prozirnom kožom obojenom tartrazinom do kvantnih računala sa samokorekcijom grešaka, godina je donijela fascinantna postignuća. Fizikalni vrhunac bio je razvoj grafenskog tranzistora koji može nadmašiti silicij u elektronici. Među ostalim dostignućima izdvajaju se: lasersko hlađenje pozitronija u CERN-u, optimizacija terapije zračenjem pluća, revolucionarni titan:safir laser, uzorci Mjesečeva tla s vulkanskim tragovima te prvi koraci prema kvantnoj mikroskopiji. Znanstvena zajednica nastavlja pomicati granice poznatog, dok miševi – ovaj put – nisu prošli tako loše. Milorad Milun za Novosti

07.12.2024. (12:00)

Ne znači ne, bez obzira na biokemiju

Otkriven (znanstveni) razlog zbog kojeg žen(k)e kažu ‘ne’

Istraživači su identificirali ključni neuralni krug uključen u seksualno odbacivanje i skupinu moždanih stanica koje utječu na to hoće li ženka prihvatiti ili odbiti pokušaje parenja, ovisno o njezinom reproduktivnom ciklusu. Studija objavljena u časopisu Neuron pruža nove uvide u to kako mozak upravlja društvenim i reproduktivnim ponašanjem. Naravno, istraživanje je provedeno na miševima. Optogenetički eksperimenti pokazali su da umjetna aktivacija tih neurona tijekom plodne faze izaziva ponašanje odbijanja, kao da miševi nisu plodni. Ovo otkriće sugerira da VMH kod ljudi može imati slične funkcije, povezujući unutarnja stanja s društvenim interakcijama poput seksualnog ponašanja i agresije. Istraživanje doprinosi boljem razumijevanju složenih neuronskih mehanizama. Svejedno, Bug se sjetio clickbait naslova u dobronamjerne svrhe… Pogledajte i ostale novosti iz svijeta znanosti (i tehnologije).

11.11.2024. (19:00)

Zato su se i tresla brda kad se rađao jedan

Miš je štetnik prvog reda, ali o njemu postoje razna vjerovanja i mitovi, imao je i svoj praznik

Zabrane i običaji posvećeni mišu nisu neka specijalnost ovdašnjeg seljaštva, nego ih poznaju svi europski narodi. Kod antičkih Grka je posvećen Apolonu, bogu svjetlosti. U Trojanskom ratu, gdje je Apolon stao na stranu Trojanaca, miševi su Grcima izgrizli tetive na lukovima, tako da su izgubili važnu bitku. Antički Rimljani također su znali za Feriae Murinae, doslovno: mišji praznik. Kod nekadašnjeg seoskog stanovništva u Srbiji bio im je posvećen čitav ciklus običaja. Davni slavenski narodi zamišljali ljudsku dušu – i živog i umrlog čovjeka – u obliku miša. Ovaj mali sisavac je moćan zaštitnik. Pomaže “svojim” ljudima u ratu, tako što neprijateljskoj vojsci pokvari oružje i zagadi hranu. Proriče sudbinu. Prema poznatom vjerovanju, tko trudnici ne da ono što bi željela jesti, miševi će ga kazniti, tako što će mu svu hranu upropastiti, a odjeću izgristi. To ukazuje koliko je ova životinja u prakršćanstvu bila visoko cijenjena i izazivala maltene strah za sve koji ne bi ispoštivali običaj. Agroklub

02.09.2023. (20:00)

Srednji životni vijek miševa povećao se za 4,4 posto

Znanstvenici uspješno prenijeli gen dugovječnosti s jedne vrste glodavaca na drugu

CRISPR gene-editing 'eliminates' HIV in some mice. What does it mean for humans? | PBS NewsHour

U revolucionarnom pothvatu znanstvenici Sveučilišta u Rochesteru uspješno su prenijeli gen dugovječnosti s golih krtica na miševe, što je dovelo do poboljšanog zdravlja i duljeg životnog vijeka miševa. Gole krtice ili golokrtičasti štakori, poznate su po dugom životnom vijeku i iznimnoj otpornosti na bolesti povezane sa starenjem. Ove životinje naime mogu živjeti 40 godina, gotovo deset puta duže od drugih glodavaca slične veličine, a za razliku od mnogih drugih vrsta rijetko obolijevaju od neurodegeneracije, kardiovaskularnih bolesti, artritisa i raka. “Naša studija pruža dokaz načela da se jedinstveni mehanizmi dugovječnosti razvijeni u nekim vrstama sisavaca mogu izvoziti kako bi se produžio životni vijek drugih sisavaca”, kažu istraživači koji su rezultate svog rada objavili u časopisu Nature.

24.03.2017. (18:35)

Čekaju se volonteri

Znanstvenici našli način za usporavanje starenja, zasad testirano na miševima

S obzirom na to da se izbacivanjem istrošenih stanica s oštećenim DNA iz tijela mogu poništiti određeni efekti starenja, postoji mogućnost da bi ova metoda mogla usporiti starenje i pojavu staračkih bolesti, otkriva istraživanje koje je proveo Medicinski centar Sveučilišta Erasmus u Nizozemskoj. Studija je provedena na miševima, a ubrizgavanjem supstanci koje su u miševima uklanjale „uspavane“ stanice, miševima se obnovilo krzno, popravila funkcija bubrega i mogli su trčati duplo više od ostalih miševa. Index

18.02.2016. (23:04)

Slovenija: Miševi i štakori napadaju – automobile