Mirovina bez mira: Kako se iskorištava umirovljenike u Hrvatskoj - Monitor.hr
31.10.2021. (07:00)

S joba u grob

Mirovina bez mira: Kako se iskorištava umirovljenike u Hrvatskoj

Mogućnost rada umirovljenika do pola radnog vremena, uz zadržavanje mirovinskog primanja, uvedena je prije sedam godina s tada novim Zakonom o mirovinskom osiguranju. U početku su tu mogućnost imali samo oni koji su ostvarili pravo na starosnu mirovinu, ali se od rujna ove godine krug umirovljenika koji će uz mirovinu i dalje moći raditi dodatno proširio i na korisnike obiteljskih mirovina. Izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju u Saboru su raspravljene u hitnom postupku te su na snagu stupile 1. rujna. Nakon posljednje mirovinske reforme, broj umirovljenika koji radi i prima mirovinu utrostručen je. Raste broj umirovljenika koji rade zakonski maksimum, a to su četiri sata dnevno. Prosječno je u 2019. godini, prema podacima HZMO-a, radilo 10.098 umirovljenika, dok ih je 2018. godine radilo 4.676. Prošle godine uz mirovinu je prosječno radilo 12.882 umirovljenika. Faktograf


Slične vijesti

01.10. (16:00)

Dio si zadrže

Gotovo pola milijuna umirovljenika plaća porez, država samo prošli mjesec uprihodovala više od 15 milijuna eura

Porez na mirovinu računa se na razliku između osobnog odbitka i visine mirovine. Porez na mirovinu u rujnu je platilo gotovo 500.000 umirovljenika. Poreznih platiša među umirovljenicima je tako ovoga mjeseca oko 70.000 više, jer su mirovine rasle usklađivanjem u prosjeku za oko 40 eura. Iznos koji država uprihoduje će se mijenjati ovisno o daljnjoj poreznoj politici države, ali i lokalne samouprave, navodi Mirovina. Prije srpanjskog usklađivanja mirovina porez na mirovinu plaćalo je oko 35 posto umirovljenika, njih 364.000. Poreznih platiša nakon svakog usklađivanja sve je više, jer rastom mirovina prelaze osobni odbitak od 560 eura. Poslovni

01.10. (15:00)

I ne čekaju tramvaj

Umirovljenici napunili zagrebački Trg bana Jelačića, traže veće mirovine

BLOK umirovljenika zajedno (BUZ) održavaju na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića prosvjed pod nazivom “Protiv siromaštva”. Glavni zahtjev vladi je da ispuni obećanje i da prosječna mirovina bude 60 posto prosječne plaće, naveli su iz BUZ-a. Iz BUZ-a su ranije upozorili da oko 60 posto umirovljenika prima mirovinu koja je na liniji siromaštva ili ispod nje te da su tu posebno tzv. radničke mirovine, njih oko 940.000, od kojih gotovo 700.000 ima mirovinu manju od 550 ili 600 eura, što je ispod granice siromaštva. Ocijenili su i da glavni problem nije 13. mirovina ili formula za usklađenje, već formula za izračun mirovine koja je promijenjena 1999. do kada je prosječna mirovina bila 80 posto prosječne plaće. Od tada pa do danas prosječna mirovina se prepolovila. Index, N1, HRT

29.08. (12:00)

Samo ih nastavite srditi

Vlada misli da umirovljenici nemaju razloga za prosvjed, niti dobre organizatore

Nakon prošlogodišnjeg srpanjskog usklađivanja mirovina od 8,42 posto to je drugi najveći rast mirovina od 1999. godine s čim se Vlada nije propustila pohvaliti (1, 2, 3, 4). Prosječna mirovina će s novim srpanjskim usklađivanjem porasti za 43,22 eura te će umjesto 581 eura koliko je iznosila u srpnju (isplata za kolovoz) porasti na 624,2 eura. Ta prosječna mirovina odnosi se na nešto više od milijun umirovljenika i u nju nisu uključene mirovine prema međunarodnim ugovorima. Umirovljenici nisu zadovoljni onim što im vlada nudi, pogotovo nakon što su sebi digli plaće. Bez obzira na rekordni rast i plaća i mirovina, problem je kupovna moć – kažu iz Bloka umirovljenici zajedno, najavljujući prosvjed za 1. listopada. Ministar Piletić retorički je postavio pitanje “tko predstavlja umirovljenike?”, aludirajući na izborni neuspjeh postojećih opcija. Danas, prema registru političkih stranaka, u Hrvatskoj djeluje 12 političkih stranka čiji je fokus djelovanja usmjeren na umirovljenike. No, u široj javnosti prisutne su tri. Osim HSU-a to su BUZ i Stranka umirovljenika. No, sličan prosvjed organiziran je i prošle godine, a stranke umirovljenika se nisu mogle dogovoriti za zajednički istup. Faktograf

05.07. (11:00)

Treba vam još koji izvor pasivnih prihoda...

Mirovine će rasti, ali i taj rast ‘pojede’ inflacija

Nova formula za usklađivanje mirovina prema rastu cijena i plaća u omjeru 85:15 u korist povoljnijeg faktora dogovorena je, ali će se primjenjivati od 1. siječnja 2025. godine. Dotad se usklađivanje provodi u dosadašnjem omjeru 70:30. Procjene su da će s ovim polugodišnjim usklađivanjem mirovine biti veće oko 7 posto. Glavni tajnik Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) Igor Knežević nedavno je kazao, govoreći o usklađenjima mirovina, da inflacija pojede svaki rast mirovina. Umirovljenici žive praktički jednako kao i prije četiri godine.  Problem je u niskim mirovinama, kažnjavanju dijela umirovljenika doživotnom penalizacijom i u tome što je udio mirovina u BDP-u 10 posto dok je u Europi između 15 i 16 posto. Problem je i u tome da aktualna vrijednost mirovine ne može biti 12,26 eura koliko je sada. Trebala bi biti 20 eura. Ovako umirovljenici uvijek gube u utrci s inflacijom jer su mirovine male… Nacional

26.02. (14:00)

Tko je doživi, tojest

Prosječna dob umirovljenika 72 godine, u mirovinu se odlazi s 30 godina radnog staža

Prosječna dob korisnika mirovina u Hrvatskojkod žena je 72 godine i devet mjeseci, a muškarci 71 godina. Prosječni mirovinski staž koji imaju osobe koje odlaze u starosnu, invalidsku i obiteljsku mirovinu ukupno iznosi 31 godinu i dva mjeseca, pri čemu žene imaju 30 godina staža u prosjeku, a muškarci pak 32 godine i osam mjeseci. Zanimljiv je podatak i o broju godina korištenja prava na mirovinu. U prosincu su tako korisnici starosne mirovine u mirovini bili 22 godine, korisnici invalidske mirovine 20 godina i tri mjeseca, a obiteljske 18 godina i devet mjeseci. Prema dobnim skupinama je najviše umirovljenih u dobnoj skupini od 65 do 69 godina. tportal

15.02. (23:00)

Ni u mirovini nema mira

Sve više penzionera radi da preživi. Država ih dere porezima

Na mirovine se plaća porez na dohodak kao i na plaće. Zbog lošeg omjera umirovljenika i radnika, 1.35 radnika na 1 umirovljenika, mirovine su jako male i u prosjeku iznose tek 40 posto prosječne plaće. Zbog toga sve više umirovljenika mora raditi da bi imali koliko-toliko normalne životne uvjete, pa i iz plaće i mirovine moraju plaćati porez na dohodak. Iako su oslobođeni plaćanja doprinosa, porez na dohodak je umirovljenicima još uvijek obavezan po istim uvjetima kao radnicima. Umirovljenici Hrvatske su jedni od socijalno najugroženijih skupina u društvu. Trećina ih živi u riziku od siromaštva, što je jedna od najvećih stopa u EU. Mirovine se treba osloboditi obveze plaćanja poreza na dohodak, to će umirovljenicima puno značiti, a nikome neće naštetiti. Više od 28 tisuća umirovljenika je zaposleno na četiri sata, što je nažalost postala nužnost zbog raspadajućeg mirovinskog sustava i katastrofalne demografske slike. U tih 28 tisuća sigurno ima onih kojima se oporezuje i plaća i mirovina. Index

15.01. (12:00)

Dodatna zarada

U Hrvatskoj lani radilo oko 25 tisuća umirovljenika

Najčešće na poslovima prodavača, čistača, dostavljača, zaštitara, kuhara, konobara, gdje se pokazuju kao vrijedni radnici, što im omogućuje i dodatni prihod. Umirovljenici su najviše bili traženi na području Zagreba i Zagrebačke županije, Splitsko dalmatinske, Brodsko posavske te Istarske županije, i to uglavnom za administrativne djelatnosti, trgovinu i prerađivačke djelatnosti, kažu u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Hrvatski umirovljenici najviše rade u trgovini, njih 4686, potom u prerađivačkoj industriji (3667), u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (3664), administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (3044), dok je njih 1584 u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Više je muškaraca nego žena koji rade. Klikaj

29.12.2023. (12:00)

Kako su dobre te izborne godine

Od početka 2024. besplatan prijevoz željeznicom za osobe starije od 65 godina i umirovljenike

Riječ je o pilot projektu, a pravo će se ostvarivati na temelju pametne kartice HŽ Putničkog prijevoza i kupljenog profila po cijeni od 2,65 €. “Za ostvarivanje prava na profil umirovljenik treba predočiti ispravu o primanju mirovine HZMO-a i identifikacijski dokument, a osoba starija od 65 godina identifikacijski dokument”, navode iz HŽ-a. Novi korisnici besplatnog prijevoza trebaju popuniti zahtjev za izradu pametne kartice koji mogu preuzeti na blagajni ili ovdje. Zahtjev i potrebnu dokumentaciju o mirovini i/ili godinama starosti trebaju predati na blagajni ili putem e-maila besplatno.umirovljenici@hzpp.hr. Pametna kartica izrađuje se u roku od 7 dana od predaje zahtjeva i podiže se na blagajni na kojoj je predan zahtjev. H-alter

02.10.2023. (01:00)

Samo jednom se živi

Australski par: “Bili smo na 51. krstarenju zaredom jer nam je to jeftinije nego starački dom”

24sata

Marty i Jess Ansen iz Australije krenuli su na svoje prvo krstarenje 16. lipnja 2022., nakon duge dvije godine karantene zbog koronavirusa. Dosad su rezervirali ukupno 51 putovanje i ne misle stati. Ostali su na brodu Coral Princess tvrtke Princess Cruises, koji prima 2000 putnika, više od 450 dana. To znači da su bili dulje od većine članova posade, uključujući i kapetana. Planiraju na brodu ostati još dvije godine. Par tvrdi da im je jeftinije (i ljepše) dvije godine krstariti oko svijeta nego plaćati dom za umirovljenike. “Ovo je sad naš životni stil”, kažu. Svaki dan počinju igranjem stolnog tenisa, a kad se požele odmoriti, sjednu na svoj balkon i uživaju u pogledu. Uvijek imaju nešto za raditi, neku aktivnost, od plesanja do večera, a tu je i sobarica koja im posprema sobu. Ne moraju kuhati, imaju osoblje, zabavu i društvo, sve što im treba. Život je prekrasan – zaključio je Marty. 24sata

21.01.2023. (14:00)

Situacija s manjkom mladih radnika još će se pogoršati

Njemačka oborila europski rekord po broju starijih radnika: Iz mirovine se “čupa” tko god može

Za veće plaće bori se štrajkovima, a ne zabranom rada umirovljenika' - Večernji.hr

Kako bi se nedostatak kvalificiranih radnika stavio pod kontrolu, potražnja za starijim osobama na tržištu rada raste u cijeloj Europi. Već deset godina povećava se broj umirovljenika i starijih radnika koji rade sve dulje, a Njemačka je u tome premašila europski prosjek. U Njemačkoj se stopa zaposlenosti u dobi od 55 do 64 godine povećala u roku od deset godina za deset postotnih bodova, na 72 posto u 2021. godini, objavio je Savezni statistički ured u Wiesbadenu. U EU u cjelini stopa zaposlenosti starijih u istom razdoblju još je oštrije porasla, za 13 posto, ali je i dalje ispod razine Njemačke: prosječna stopa zaposlenosti u EU u dobi od 55 do 64 godine iznosila je 60 posto u 2021. Samo Švedska (77 posto) i Danska (72 posto) imaju veće stope od Njemačke. Tportal