Prvi korak je plan za ulaganja koja su sto posto bespovratnih sredstava (6,3 milijarde), zatim idemo na višegodišnji financijski okvir, u kojem je naša participacija 15%, a 85% na EU (20 milijardi), i za treći korak iz instrumenta EU sljedeće generacije (3,6 milijardi) imamo vremena do 2023. – sve skupa na raspolaganju od EU imamo 30 milijardi eura u idućih 10 godina, rekao je Plenković. Postoje kriteriji: najmanje 37% projekata mora se odnositi na tzv. zelenu tranziciju, najmanje 20% na digitalnu tranziciju, a cijeli plan temelji se na načelu koji su u Europskoj komisiji nazvali “Ne nanosi značajnu štetu”. Što se raspodjele tiče, na gospodarstvo će ići 54% sredstava, na 10%, na obrazovanje i znanost 15%, na tržište rada 4%, na zdravstvo 5%, a na obnova zgrada nakon potresa 12%.
Vožnja kroz fondove
Ministrica Žalac: Iz EU smo dobili 2 milijarde eura više nego što smo dali
Ministrica Žalac u intervjuu Slobodnoj iznosi niz podataka o iskorištavanju fondova EU: 8.000 hrvatskih poduzetnika financirano je iz EU fondova, otvoreno je 35 novih poduzetničkih inkubatora, izgrađeno je ili obnovljeno 900 škola, 500 vrtića te 50 bolnica i domova zdravlja, 45 novih projekata kulturne baštine i 35 novih projekata prometne infrastrukture i mobilnosti itd. Hrvatska je u plusu 14,4 milijardi kuna u odnosu na svoja davanja Europsku uniji, a trenutno je Hrvatskoj za financijsko razdoblje 2014.-2020. na raspolaganju 10,7 milijardi eura. Za sljedeće razdoblje, 2021.–2027., bit će malo manje – 9,9 milijardi eura.