Ministri na optuženičkoj klupi: Od mikroskopa do vinograda

Duga lista čekanja, ali ne u bolnicama

Ministri na optuženičkoj klupi: Od mikroskopa do vinograda

Ministri i bivši ministri koji čekaju završetak suđenja:

Vili Beroš – Afera “dualni mikroskopi”
Lovro Kuščević – Malverzacije sa zemljištem i prenamjenom
Gabrijela Žalac – Afera “Softver”
Josipa Rimac (Pleslić) – Afera “vjetroelektrane”
Tomislav Tolušić – Subvencijske prijevare s EU fondovima
Darko Horvat – Afera “Po babi i stričevima”
Ivan Paladina – Malverzacije s nekretninama IGH-a
Mario Banožić – Prometna nesreća iz nehaja

Većina slučajeva uključuje korupciju, zloupotrebu položaja i financijske malverzacije. Unatoč smjenama i istragama, sudski postupci sporo napreduju, što ukazuje na neučinkovitost pravosuđa i potencijalni politički utjecaj. Goran Litvan za Lider

Goran Litvan HDZ ministri smijenjeni ministri suđenja

Neki svoju poziciju drže čvrsto i ne puštaju

Litvan: Porezna lista srama jednom godišnje gubi smisao, vrijeme je za praćenje dužnika uživo

Inače, najpoznatija politička manipulacija s ‘listom srama‘ dogodila se u proljeće 2017., kad je tadašnji ministar financija i doskorašnji Agrokorov menadžer Zdravko Marić donio odluku da se lista objavljuje jednom godišnje, krajem listopada, umjesto svakih šest mjeseci, i to baš u vrijeme Agrokorovog posrnuća. Inače, među ovogodišnjim dužnicima u poslovnom dijelu nema spektakularnih promjena. Osim dviju novih tvrtki na čelu, većina su ‘stari znanci‘, koje Porezna uprava redovito ‘pribija‘ na listu. Posljednjih se godina broj velikih poreznih dužnika ne smanjuje, a dugovi tvrtki rastu. Nakon što mediji na ‘listi srama‘ pronađu svakog sportaša ili estradnu ‘zvijezdu‘, sve će pasti u zaborav, do sljedeće godine. U digitalno doba logično bi bilo da postoji živa lista dužnika, koja bi pokazivala pravo stanje svakoga dana, a ne na poznati datum, do kojeg treba očistiti sve porezne dugove. Goran Litvan za Lider

Goran Litvan porezni dužnici

Nije dovoljno što se za kvadrate otplaćuju krediti

Litvan: Subvencioniranjem podstanara država će samo poskupiti najam

Država najavljuje subvencionirani najam kao rješenje za visoke cijene nekretnina i nedostupnost stanova mladima, nakon što je subvencioniranje kredita povećalo cijene kvadrata. Planom se predviđa fond od 9000 stanova i pokrivanje razlike za skupe najmove, što bi moglo potaknuti rast cijena najma. Pitanje je hoće li intervencija pomoći ili otežati priuštivost stanovanja za mlade. Goran Litvan za Lider.

Goran Litvan najam priuštivi najam priuštivost stanovanja

Država akademika

Inflacija najviših akademskih titula: Prema broju doktora znanosti u europskom smo vrhu, u R&D-ju pri dnu

Umjesto da se ozbiljnije poveže sa stranim fakultetima, Hrvatska je rascjepkala visoko školstvo. Dok mladi Amerikanci putuju s kraja na kraj kontinenta za željenim obrazovanjem, u Hrvatskoj su fakulteti i veleučilišta nicali kao gljive poslije kiše – visokoškolska nastava održava se u čak 44 grada. Hrvatska prema podacima iz 2021. ima 422 doktora znanosti na 100.000 stanovnika.

U EU vodeći je Luksemburg (833), a slijede Estonija (615), Irska (588), Finska (545), Slovenija (476) pa mi. Samo prošle godine u Hrvatskoj je obranjeno 806 doktorata. Taj broj u porastu je od 2020. jer je pandemija zaustavila i doktorske studije. Ti podaci navode na zaključak o odličnim rezultatima u istraživanju i razvoju (research and development – R&D). Jer, tko će istraživati ako ne doktori znanosti. Međutim, u Hrvatskoj se u R&D ulaže samo 1,43 posto BDP-a, što je ispod europskog prosjeka od 2,3 posto. Čini se da prevelik dio R&D-ja trošimo na ‘proizvodnju‘ istraživača koji onda u cjelini ili nemaju sredstva ili volje za ozbiljnija istraživanja. Goran Litvan za Lider

doktorat doktori znanosti Goran Litvan

Politički kung fu – kad statistike pršte, a odgovori nestaju

Plenkovićeva dobitna kombinacija: Bahatost, uvrede, teme, neteme i pokoja redukcija istine

Andrej Plenković koristi sofisticiranu kombinaciju bahatosti, manipulacije statistikama i izbjegavanja odgovora u suočavanju s političkim protivnicima i novinarima. Umjesto direktnih odgovora, skreće na hvalospjeve o Vladinim uspjesima, ignorirajući neugodna pitanja i često difamira oponente. Praksa “reduciranja istine” dio je njegove retorike, poput tvrdnji o porezu na nekretnine ili korištenju vojnih helikoptera. Unatoč takvom pristupu, birači ga podržavaju, pa Plenković nema potrebu mijenjati svoj pobjednički recept. Bahatost postaje politički alat, uz taktiku definiranja što je “tema”, a što “netema”. Goran Litvan za Lider.

Andrej Plenković Goran Litvan

Netko je imao drugačije planove

Litvan o slučaju motela Plitvice: Jedna državna tvrtka otjerala drugu u stečaj

Prvo je država kompleks zagrebačkog Motela Plitvice iz vlasništva Nacionalnog parka Plitvička jezera prebacila HAC-u, a onda je HAC u pandemiji blokirao račun tvrtke, pokrenuo rušenje prepoznatljivih objekata radi gradnje novog odmorišta i Motel je morao staviti ključ u bravu. Lockdown je zaustavio gotovo sav promet, pa je motel s 56 soba pretvoren tek u karantenu za tranzitne vozače kamiona, a poslije su posljednji gosti bili izbjeglice iz Ukrajine. Motel doduše nije pod zaštitom, ali se spominje u svim pregledima suvremene arhitekture. Tako će nestati i prepoznatljivi ‘most‘ preko autoceste, svojevrsna ‘vrata Hrvatske‘ za svakog turista, koji je bio jedinstven u Hrvatskoj do gradnje sličnog na odmorištu Vrata Jadrana u Rijeci. Goran Litvan za Lider. Na tekst je u međuvremenu reagirao i HAC: Nismo odgovorni za propast motela Plitvice, ovrha je bila posljednje mjera za naplatu potraživanja (Lider)

Goran Litvan HAC motel Plitvice

Pomaže male nauštrb velikih

Litvan: Najam soba i apartmana lukrativniji od hotela, država poreznim poticanjem ‘cimerfraja’ pljačka sve ostale

U posljednjih deset godina kapaciteti ‘cimerfraja‘ porasli su za gotovo 280 tisuća kreveta, na više od 800 tisuća, dok je broj kreveta u hotelima i sličnim objektima smanjen za deset tisuća, i manje ih je od 182 tisuće. Kampovi su za to vrijeme neznatno povećali kapacitet, a ostali oblici izgubili su 48 tisuća kreveta. (Usporedbe radi, Grčka ima milijun kreveta u privatnome smještaju, ali gotovo isto toliko u hotelima.) Najam soba i apartmana postala je najlukrativnija djelatnost jer je porez smiješno nizak. Hrvatska je 2022. od 44,5 milijuna noćenja u ‘cimerfraju‘ inkasirala šest milijardi eura, a od 23,3 milijuna noćenja u hotelima 4,5 milijardi. S promjenom strukture – s istim brojem gostiju ali s dvadesetak posto više hotelskih gostiju (na račun ‘cimerfraja‘), ukupna zarada bila bi veća za gotovo 300 milijuna eura. Lider

Goran Litvan hoteli iznajmljivači turizam

Hrvatska poslovna reprezentacija

Reprezentacija nakon nogometa: Hrvatski menadžeri diljem svijeta bili bi pravi razvojni dream team

Vrijednost je polazište na osnovi kojeg se grade očekivanja. Engleska je reprezentacija najvrjednija – njezinih 26 igrača Transfermarkt procjenjuje na 1,52 milijarde eura, a još Francuska i Portugal vrijede više od milijarde eura. Hrvatski reprezentativci prema tom su kriteriju s 327 milijuna eura na jedanaestom mjestu. Naravno, ne pobjeđuju uvijek najbogatiji. Sportski turizam na Europsko prvenstvo i Olimpijadu nešto će okljaštriti našu sezonu, što se vidi po popunjenosti kapaciteta.

S druge strane, velike zarade od nogometa baš i neće biti. Jedini pravi dobitnik je Hrvatski nogometni savez, na čiji će račun sjesti 10,25 milijuna eura. Hrvatska ima i menadžere na visokim pozicijama u globalnim kompanijama, koji igraju u najjačim ligama biznisa. Nažalost, oni igraju za hrvatsku poslovnu reprezentaciju rjeđe od nogometaša. Neki od njih sigurno bi se odazvali kad bi ih hrvatski politički izbornik pozvao kao savjetnike ili da na temelju svojih iskustava naprave pravi razvojni program. Za tu bi reprezentaciju trebalo navijati puna srca kao i za nogometnu. Goran Litvan za Lider

Goran Litvan menadžeri

Svima plin zadnjih dana nešto 'miriši'

Novi plinski poredak: Najveći igrači uključit će se u pravu bitku za Zagreb tek za tri godine

Plin je u Hrvatskoj najbolje gorivo za – afere. Još se kazneno i stečajno raspleće model prema kojem je HEP kupovao plin od Ine za 47 eura i onda ga prodavao natrag toj tvrtki za 13 eura, a već je stigao i novi ‘skandal‘, koji nemilice trese glavni grad, a taj je da će metropolu plinom opskrbljivati – međimurska tvrtka. Doduše, na tržištu nema ni međimurskog ni zagrebačkog plina. Taj energent kupovat će se kao i dosad na europskom tržištu ili će dolaziti na LNG terminal, jedino će ga krajnji korisnici plaćati na drugi račun. Pitanje menadžerske i političke odgovornosti već je malo kompliciranije.

Prema natječaju koji je zaključen prošloga tjedna, 95 posto hrvatskog tržišta opskrbe plinom sljedeće tri godine zauzet će sedam opskrbljivača, a šest malih podijelit će preostalih pet posto. Njihova vlasnička struktura pokazuje lice i naličje liberalizacije. Mahom je riječ o tvrtkama koje su jedinice lokalne samouprave osnovale za opskrbu plinom na svom području. Goran Litvan za Lider.

Goran Litvan Gradska plinara Zagreb isporuka plina plin

Neizvjestan tijek radnje, ali znamo kraj priče

Litvan: Varteks izgledno čeka slična sudbina Kamenskog, RIS-a i Tvornice električnih žarulja

Varteks je dio tužne priče o propasti hrvatske (tekstilne) industrije, koja se našla na vjetrometini raspada jugoslavenskog tržišta, rata te pretvorbe i privatizacije pod pokroviteljstvom nove HDZ-ove vlasti, nerijetko u sprezi sa starim socijalističkim direktorima. Varaždinsku tvrtku unatoč svim marketinškim i poslovnim akrobacijama nije uspio spasiti ni investitor Nenad Bakić, koji je u međuvremenu izišao iz vlasništva i upravljanja. Uspio je tek izlobirati da se 2021. ‘Varteks kvart – urbana regeneracija‘ proglasi strateškim državnim investicijskim projektom. Nekretninsko prokletstvo nad Varteksom nije od jučer, rasprodavalo se već godinama prije. Hladna bankarska odbijenica mogla bi značiti kraj tvrtke koja, čini se, odbrojava posljednje dana u dugovima od 22 milijuna eura, ali posluje na zemljištu procijenjenome na 26 milijuna eura. Varteksov slučaj pokazuje da se nekretninsko prokletstvo propadanja tvrtki koje imaju nesreću da su na prevrijednom zemljištu širi i izvan Zagreba. Goran Litvan za Lider.

Goran Litvan Kamensko tekstilna industrija Varteks

Dali su im ponudu koju nisu mogli odbiti

Pouke izbora i ‘Eurosonga‘: Dogovorna ekonomija uništava Europu od politike do šoubiznisa

Dogovorni sustav odlučio je pobjednika ‘Eurosonga‘, a odlučuje i o sastavu hrvatske vlade. Iako nisam sklon teorijama zavjere, švicarski predstavnik teško bi došao do pobjede bez orkestriranog nagovaranja s jednog mjesta. Je li to nekakva ‘duboka eurovizijska država‘ ili su to ‘vratari sudbine‘, kako ih naziva Vedrana Pribičević, sasvim je svejedno. Tek, Švicarska je pobijedila i prije nastupa jer je najmanje konfliktna pa će se sljedeći ‘Eurosong‘ zapravo vratiti kući, u državu u kojoj je i sjedište European Broadcoasting Uniona (EBU). Tako se neće dogoditi da pobjeda ode u problematični Izrael, opet u Ukrajinu ili, nedajbože, u malu korumpiranu Hrvatsku koja se ne slaže najbolje ni s prvim susjedom u EU-u.

Kako su izgledi Baby Lasagne rasli na kladionicama, tako su dečki iz EBU-a dodatno animirali jedan po jedan nacionalni žiri. Da je trebalo, nagovorili bi i hrvatsku delegaciju da da 12 bodova Švicarskoj. Nije trebalo – bilo je dovoljno dogovoriti rekordne 22 dvanaestice uz još šest desetki. Goran Litvan za Lider.

Eurosong Goran Litvan kolumne

Duga lista čekanja, ali ne u bolnicama