Ministar najavio: HRT će uskoro sam voditi postupke ovrhe - Monitor.hr
13.04.2016. (22:15)

Sigurno će i to naplatiti

Ministar najavio: HRT će uskoro sam voditi postupke ovrhe

Zastupnik Mosta Miro Bulj postavio je u Aktualnom satu pitanje o HRT-ovim ovrhama, jer 90.000 kućanstava je dobilo ovrhu HRT-a. Mnogo je slučajeva u kojima se dug od 200 kuna popeo na 1200, samo zbog troškova javnih bilježnika i odvjetnika koji na tome zarade 50 milijuna kuna godišnje, a da to može raditi sam HRT mnogo jeftinije. Ministar pravosuđa Ante Šprlje se složio s prijedlogom. Tportal. Najviše ovrha napisao je odvjetnički ured Marijana Hanžekovića.


Slične vijesti

02.10.2023. (10:00)

Stavljeni pod kontrolu

Agencije za naplatu dugova neće smjeti telefonski uznemiravati dužnike, koji su dobili i regulatora

Tržište za naplatu dugova vrijedno je oko 700 milijuna eura, piše HRT, ali dosad nije bilo adekvatno regulirano zakonom. I jedna od najvećih novosti svakako je da će Agencije za naplatu potraživanja dužnike moći kontaktirati samo jednom mjesečno te im pritom neće smjeti kontaktirati susjede ili rodbinu. Prava potrošača, odnosno dužnika bi sada trebala biti zaštićenija. Regulator će biti HNB. Za ostala prodana potraživanja, primjerice ona zbog neplaćanja režija, bit će ovlašten financijski inspektorat. Prije prodaje potraživanja, banke će morati ponuditi odgodu plaćanja ili djelomičnu otplatu. Dužnik pritom mora znati kojoj je agenciji dug prodan. Zakon bi trebao stupiti na snagu do kraja godine N1

28.08.2019. (09:30)

Hej, dužni ste mi 100 eura dva mjeseca!

Vraćena crna lista dužnika – na listu za dug od 750 kuna koji nije plaćen 61 dan

Od ovog tjedna ponovno je aktivna crna lista dužnika, odnosno kreditni registar obveza po kreditima, a HUB je izvijestio da  kreditne i financijske institucije nastavljaju s djelomičnom razmjenom podataka o klijentima i to samo za one koji nisu ispunili obvezu u roku. Klijent na listu ulazi ako mu je dospjeli iznos duga 750 kuna ili više s čijim podmirenjem kasni 61 dan. Pristup crnoj listi ima 16 najvećih banaka i štedionica. Poslovni

12.12.2018. (09:11)

Blok parti

U studenom pao broj blokiranih – na 269.582 građana i 19.645 tvrtki

Građani su bili dužni 18,15 milijarda kuna glavnice i 6,93 milijarde kuna kamate, što je za 536,87 milijuna manje nego krajem listopada. Najviše su novca dužni bankama i štedionicama, a najveći broj dužnika (108.863) duguje tvrtkama iz područja informacija i komunikacija. Tvrtke su krajem studenog dugovale 7,18 milijarda kuna, 306 milijuna manje nego mjesec ranije. Lider

29.02.2016. (09:32)

Sveta kamata

Borut Šeparović: Opstanak banaka ni dužnici ne dovode u pitanje

“Dužnici kojima su banke upropastile živote ne dovode u pitanje budućnost banaka”, kaže Borut Šeparović, čelnika i osnivača Montažstroja, koji u Zagrebačkom kazalištu mladih priprema predstavu ‘Crna knjiga’. U vrlo zanimljivom intervjuu pita se još “jesu li dugovi, reprezentirani predimenzioniranim apstraktnim brojevima, uistinu sveti i nepovredivi? Ili mogu biti otpisani?”, smatra kako “ne možemo promijeniti nešto bez da promijenimo sve, a opet ako želimo promijeniti sve, promjena mora započeti negdje”. Novi list

01.06.2015. (17:12)

Jadne banke

Tri tisuće građana bankama duguje 15 milijardi kuna

Zamrzavanje tečaja švicarskog franka u godinu dana banke će koštati oko 400 milijuna kuna, dok im je fiksiranje kamata na 3,23 posto već oduzelo 350 milijuna kuna. Nova bi intervencija Vlade, prema nekim procjenama, mogla koštati banke i do dvije milijarde kuna u sljedećim godinama i teško da će na nju pristati. No, za to vrijeme banke imaju gotovo 15 milijardi kuna koje ne mogu naplatiti od najviše tri tisuće građana, kojima su proteklih godina očito nimalo strogo odobravale kredite. Novi list

19.05.2015. (08:04)

Nitko posramljen

Od dužnika s liste srama naplaćena milijarda kuna

Dužnici s liste srama u državni proračun su, u 34 mjeseca, uplatili milijardu kuna. Taj iznos uplatilo je gotovo 15 tisuća dužnika, tek 3,5% ukupnog iznosa duga s prve liste srama, objavljene u srpnju 2012. Iako je riječ o malom postotku početnog duga, država je u manje od tri godine taj način prikupila iznos koji neće dosegnuti za tri godine naplaćujući porez na prihod od kamate na štednju u iznosu od 12%. Procjena je da će godišnje od tog poreza skupiti oko 300 milijuna kuna. Novi list

28.01.2015. (18:56)

Živi bili, pa vidjeli

Profesori traže: Banke su ostvarile ekstraprofit, neka ga vrate dužnicima

“Gubitak hrvatskih banaka od 3,3 milijarde kuna za 2010. je dobitak njihovih majki, a taj gubitak su hrvatske banke nadoknadile iskazanom dobiti od tečajnih razlika u vrijednosti od 3,5 milijarde kuna. Prema tome, hrvatske banke u istoj su godini zaradile 200 milijuna kuna, a na razini grupe ili konsolidiranog izvješća grupa je zaradila ekstra dobit u iznosu od 3,5 milijarde kuna, sve na teret hrvatskih dužnika”, iznijeli su na konferenciji za medije profesori Ekonomskog fakulteta Drago Jakovčević i Ivan Lovrinović te predstavnici Udruge Franak. T-Portal

26.01.2015. (10:06)

Dužni i tužni

"Prljavi, ružni i zli frankisti"

“Mi, famozni nesretni dužnici u francima, ovih smo dana doznali da smo neodgovorni, nepismeni i pohlepni kockari, seljačine s primitivnom željom za čvrstim krovom nad glavom. Nenormalni ljudi. Prasci. Mi smo nezajažljivi kalkulanti i hazarderi, moralno upitne persone ili u najmanju ruku glupani koji bi račun za svoju nepromišljenost i lakomost sada ispostavili državi, odnosno svim onim ‘budalama koje redovno plaćaju račune’ i prije deset godina su vizionarski predvidjele globalna valutna kretanja i nadolazeću bankarsku pljačku, pa nisu podigli kredit. Mi smo, ukratko, prljavi, ružni i zli”, piše Damir Petranović. T-Portal