Za detaljnije informacije otvorite interaktivnu kartu
Premijer Andrej Plenković izjavio je u uvodu sjednice Vlade da je odlučeno da se iznos minimalne bruto plaće od iduće godine podigne za 130 eura na 970 eura, porast će i studentska satnica na 6,06 eura, a najavljene su i kompenzacijske mjere za poslodavce kako bi se održala njihova ekonomska aktivnost i sačuvala radna mjesta. Za svakog radnika koji trenutno prima minimalnu plaću, poslodavac će moći tražiti kompenzaciju između trenutnog i budućeg iznosa minimalne plaće što je ukupno 390 eura po radniku – te će se mjere moći ostvariti putem zavoda za zapošljavanje (HZZ-a). HRT
Ovogodišnjim izmjenama Zakona o radu regulirano je da se plaća sastoji od osnovne plaće, dodataka i ostalih primitaka. U dodatke su uvršteni i oni koji se ostvaruju ovisno o postignutim rezultatima, npr. stimulacije. Međutim, to nije usklađeno sa Zakonom o minimalnoj plaći pa sad u iznos minimalne plaće ulazi i varijabilni dio. Najnovije izmjene Zakona o radu otvaraju nove, potencijalno nepredviđene mogućnosti ugrožavanja radničkih prava. Već smo u bliskoj prošlosti svjedočili negativnim posljedicama koje su normativni propusti zakonodavca povezani s minimalnim plaćama imali na njih. Odvjetnik za Lider.
Najmanje dvanaest eura na sat za sve: to je ideja koja stoji iza obvezne minimalne plaće. Ali obveza ima rupa. Poslodavci imaju trikove kojima mogu minirati minimalne plaće. Prema istraživanju Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW), između 750.000 i više od tri milijuna zaposlenika prevareno je. “Raspon je tako širok jer je ilegalne aktivnosti tako teško otkriti”, kaže Johannes Seebauer iz DIW-a. Osim toga, od uvođenja minimalne plaće zapravo se povećao broj poslova u sektorima s niskim plaćama. To pogođa one koji ne rade puno radno vrijeme, studente, umirovljenike i ljude koji ne govore njemački. Kršenje zakonske odredbe o minimalnoj plaći rijetko dolazi samo. Utaja poreza, neisplaćivanje plaća, doprinosa za socijalno osiguranje… Zbog toga nadležni moraju temeljito kontrolirati financijsku kontrolu rada na crno. Deutsche Welle
Euro-parlament usvojio je rezoluciju o smanjivanju razlika i suzbijanju siromaštva među zaposlenima u kojoj traži uvođenje minimalne plaće, jednakost uvjeta rada za sve uključujući i digitalne nomade te uklanjanje razlika u plaćama između spolova. Europarlamentarci su istaknuli da direktiva Europske komisija treba osigurati da propisane minimalne plaće, kada je to primjenjivo, uvijek trebaju biti iznad praga siromaštva. EU reporter
Pola milijuna glasača kantona Ženeva na referendumu je odlučilo kako žele da se uvede minimalna mjesečna plaća u iznosu od 4,182 švicarska franka za 42 radna sata tjedno, odnosno 23 švicarska franka po satu. Preračunato, bilo bi to 29.000 kuna mjesečno, odnosno 160 kuna po satu. Bit će to najveća minimalna plaća na svijetu.
Europska komisija ne ide za tim da se utvrdi jedinstvena minimalna plaća na razini EU-a, već je njezin glavni cilj osigurati da minimalne plaće budu utvrđene na primjerenoj razini te da se njima štite svi radnici. Raspon je sad baš velik – bruto minimalac je 312 eura u Bugarskoj, a 2.142 eura u Luksemburgu, dok se Hrvatska s 546 eura nalazi pri dnu europske ljestvice. Europski sindikati žele da minimalna plaća bude najmanje 60 posto medijalne, odnosno 50 posto prosječne plaće u pojedinoj zemlji. Tportal
Europska komisija pokrenula je drugu fazu savjetovanja s europskim sindikatima i udrugama poslodavaca o tome kako osigurati pravedne minimalne plaće za sve radnike u EU. Navodi se kako bi bilo idealno kada bi se minimalac povećao na 60 posto prosječne plaće u državi. Za Hrvatsku bi to značilo da trenutačno nitko ne bi smio za puno radno vrijeme zarađivati ispod 4425 kuna bruto. Bruto minimalac prema tom bi kriteriju bio 363 kune veći od postojećih 4062 kune bruto, odnosno oko 3500 kuna neto umjesto 3250 kuna.
Do petka u 17 sati 43 tisuće poslodavaca, u sklopu prvoga paketa mjera za pomoć gospodarstvu, prijavilo se za minimalne plaće 253 tisuće zaposlenika. Ministar očekuje da će prijave biti za oko 500 tisuća zaposlenika i kaže da je za minimalne plaće predviđeno između četiri i šest milijarda kuna. Isplate su krenule u srijedu. Poslovni
Kako se povećava minimalna plaća tako opada vjerojatnost za suicid
Dob za odlazak u mirovinu povećava se na 67 godina, za muškarce i žene, s tim da se dob podiže pomalo, do 2033. Umirovljenicima je omogućen rad do četiri sata dnevno uz zadržavanje mirovine. Korisnicima drugog mirovinskog stupa omogućeno je da ostanu samo u prvom stupu uz dodatak od 27 posto ili mirovinu iz oba obavezna stupa (što se trenutno isplati samo onima s plaćom preko 4.700 kuna). Nadalje, majkama i posvojiteljicama dodaje se po šest mjeseci dodatnog mirovinskog staža za svako dijete. Neto minimalna plaća povećana je s 2.752 na 3.000 kuna. Treći krug porezne reforme donosi poduzetnicima i građanima rasterećenje od tri milijarde kuna, uvedena je snižena stopa PDV-a od 13 posto na svježe meso, ribu, voće, povrće i dječje pelene te žive životinje, meso i jaja. Promjenama poreza na dohodak granica oporezivanja po stopi od 36 posto diže se s 17.500 na 30.000 kuna. T-Portal / HRT…