Miljenko Jergović: Sjećanje na lubenice - Monitor.hr
26.06.2022. (14:00)

I stvarno, uvijek je bila slatka!

Miljenko Jergović: Sjećanje na lubenice

Lubenica je bila porodična stvar. Zato se kupovala cijela. Po veličini kupljene lubenice nije se toliko mjerila veličina obitelji za nedjeljnim stolom, koliko se mjerila njezina sreća. … Na Sepetarevac je lubenicu donosio Nono. Ponekad i barba Dragan, a jednom-dvaput i otac, usput, donoseći alimentaciju. Nonetova je uvijek bila slatka. On bi kucnuo po njoj, kao da kuca nekom na vrata, osluhnuo zvuk, i tako izabrao. Neobično je to, rekla je Nona, jer inače nema sluha! … Žene su u to vrijeme uglavnom odbijale kuckanje po lubenicama i biranje po sluhu, nego su od Makedonca iskale da im izvadi čep. Makedoncu je to bilo kao da mu dušu vadiš! Ali na kraju bi, nakon velikog protivljenja, sam izabrao lubenicu pa bi onim velikim špicastim nožem iz nje izrezao trokut, takozvani čep, i onda ga nabodenog na vrh noža ponudio gospođi. Ili drugarici. Noni. Ili mami. A ona bi pustila mene da probam lubenicu. Ja bih tad rekao: slatka! I stvarno, uvijek je bila slatka. Miljenko Jergović


Slične vijesti

24.01.2023. (21:00)

Onoga čega nema u sjećanju, ne može biti ni u priči

Nagrada “Fric” otišla Miljenku Jergoviću za zbirku priča “Trojica za kartal”

Jutarnji list - 'Miljenko Jergović ispisuje snažnu sliku imaginarnog Sarajeva, onoga koje se sada, s vremenskom distancom, gradi iskustvom i sjećanjem'

Nagrada Fric, tjednika Express i 24sata za najbolju knjigu fikcijske proze 2021./22. otišla je u nedjelju u Zagrebu u ruke književniku Miljenku Jergoviću, za knjigu “Trojica za kartal”, remasteriranu verziju njegove kultne zbirke priča “Sarajevski Marlboro” iz 1994. godine. Rekonstruirajući prošlo vrijeme, birajući događaje i pojedinačne sudbine ili pak pišući o sebi i svojoj obitelji, vlastitim strahovima i nadanjima koja se prelijevaju s onima sugrađana, Jergović ispisuje snažnu sliku imaginarnog Sarajeva, onoga koje se sada, s vremenskom distancom, gradi iskustvom i sjećanjem – jer kako je zapisano u priči “Džoint”: onoga čega nema u sjećanju, ne može biti ni u priči. “Trojica za Kartal” bilježe gubitke, svijest o tome kako se ništa ne može spasiti, ali i svijest kako je priča jedina koja može o(p)stati i u njoj naizgled obični ljudi i stvari – mogu postati veliki i važni. Jutarnji