Mijenja se način obračuna obiteljskih mirovina. U Vladi ne otkrivaju detalje, ali tvrde da će rasti za 13 posto

Tko je dočeka, razveselit će se

Mijenja se način obračuna obiteljskih mirovina. U Vladi ne otkrivaju detalje, ali tvrde da će rasti za 13 posto

Vlada je uz najave povećanja obiteljske mirovine u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, a koje će se obračunavati od 1. siječnja 2023. za 1,5 % više te za isto toliko od 1. siječnja 2025. najavila i promjenu obračuna iste. Još ne otkrivaju detalje, no obećano je povećanje od 13 %, a primjena bi počela također od 1. siječnja 2023. Trenutačno je u Hrvatskoj 215 000 korisnika obiteljske mirovine te više od 270 000 korisnika najniže mirovine, a u slučaju potonje, navode, također je potrebno podizanje razine socijalne sigurnosti jer je riječ o najranjivijoj skupini, u kojoj su posebno ugrožene žene. S obzirom na to da su hrvatski umirovljenici u znatno većem riziku siromaštva nego ostali građani EU-a, takav je oblik zaštite nužan. Novi list

mirovinski sustav umirovljenici

Ne može više tako

Mirovinski sustavi diljem svijeta su pred kolapsom

Većina mirovinskih sustava u razvijenom svijetu već je neodrživa bez stalne intervencije države. Mora se koristiti novac iz općeg državnog proračuna jer inače ne bi bilo dovoljno novca u mirovinskom sustavu za isplatu mirovina. Problem se svodi na jednostavnu činjenicu da je stanovništvo sve starije, udio mladih u ukupnoj populaciji pada i umirovljenici sve duže ostaju u mirovini. Najrazvijenije države na svijetu već počele povisivati dob za odlazak u mirovinu, u čemu prednjače skandinavske zemlje. Švedska ju je podigla na 62 godine, do 2026. se planira podizanje na 64 godine, a za garantiranu minimalnu državnu mirovinu na 67 godina. U Norveškoj je već granica 67 godina, a na toliko planira povećati i Danska do 2027. Francuska je krenula istim putem, što je povod za masovne prosvjede diljem države od početka ove godine. Godine 1970. su muškarci u zemljama OECD-a (većinom najrazvijenije države na svijetu) u prosjeku provodili 11 godina u mirovini, 2012. se taj prosjek povećao na 18 godina, a 2020. na 19.5 godina. Prosjek EU je 19.4 godine… Index

mirovinski sustav

Friške reforme

Mirovinski sustav u NPOO-u: Redefiniranje obiteljske, povećanje najniže mirovine…

Hrvatski Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) 2021. – 2026. nedavno je odobrilo Vijeće Europske unije, a među reformskim mjerama je i unaprjeđenje mirovinskog sustava kroz povećanje adekvatnosti mirovina. Također je planirano redefiniranje modela obiteljske mirovine, povećanju najniže mirovine i mirovine iz II. mirovinskog stupa te produljenje radnog vijeka. Potonje je jedan od najvećih problema mirovinskog sustava te je potrebno potaknuti skupinu između 62. i 65. godine na ostajanje u radnom odnosu kako bi sustav napredovao. Mijenjat će se i odredba Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju koja poslodavcu u cijelosti nameće pokrivanje troškova bolovanja za radnika koji je već ispunio uvjete za starosnu mirovinu, a predložena je i izmjena instituta otpremnine na koju radnik ima pravo u slučaju otkaza ugovora o radu od strane poslodavca. Jutarnji list

gospodarstvo Hrvatska mirovinski sustav

S posla u grob

Njemačka: u mirovinu sa 69, iako je svaki peti Nijemac do tada već mrtav

Trenutačna je starosna granica za odlazak u mirovinu u Njemačkoj ciglih 67 godina, no zbog koronavirusa postaju sve glasniji zagovornici podizanja te granice na 69 godina. Apsurd te mogućnosti vidi se u podatku da je 2019. godine svaki peti građanin te zemlje umro prije 69. pa bi to značilo da mirovinu neće ni doživjeti oni koje podizanje starosne granice čeka. Predsjedavajuća u Odboru za starije osobe u Bundestagu, Zimmermann, ne slaže se s takvim planom te tvrdi da je Njemačkoj potrebno vraćanje granice na 65. Za podizanje se zalažu ekonomski instituti i Bundesbanka tvrdeći da je to realan korak s obzirom na rast očekivana životnog vijeka. Deutsche Welle

mirovinski sustav Njemačka

Tko dočeka, pričat će

Grafovi ukazuju na dajnje propadanje mirovinskog sustava

Najzanimljiviji je podatak o kretanju broja radnika u odnosu na broj umirovljenika, koji se prošle godine zaustavio na brojci od 1,25, što znači da se broj radnika i umirovljenika skoro izjednačio. Kako je vidljivo iz grafa, u prošlosti su ti omjeri bili znatno povoljniji… S obzirom na negativne demografske trendove, starenje stanovništva i iseljavanje, situacija u budućnosti samo će se pogoršavati, pa će budući umirovljenici biti u još lošijem položaju nego što su današnji. Telegram

mirovinski sustav nova vlada

Sustav zreo za penziju

Hrvatski mirovinski sustav na 46. mjestu

Švedska, Belgija i Danska imaju relativno najbolje mirovinske sustave u svijetu, dok je hrvatski mirovinski sustav na 46. mjestu od 70 analiziranih zemalja (s ocjenom 4,1, pri čemu je 1 najbolja, a 7 najlošija ocjena). Hrvatski mirovinski sustav lošim po Allianzu čini – ubrzano starenje stanovništva, preniska dobna granica za stjecanje prava na mirovinu, preslaba privatna štednja, slabe mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi itd. Index

mirovinski sustav

Rat i mir(ovina)

Od doprinosa zaposlenih skupi se tek za pola mirovina, a ‘povlaštenima’ odlazi 9,3 milijarde kuna

Mirovinski sustav već je dugo neodrživ: Radnici su prošle godine uplatili 21,9 milijardi kuna doprinosa, dok su za mirovine isplaćene 39,2 milijarde. Razlika je nadoknađena iz državnog proračuna. U mirovinskom sustavu je i 175,2 tisuće “povlaštenih” umirovljenika, odnosno onih koji mirovinu, grubo rečeno, nisu zaradili ili su je dobili po posebnim propisima. Najbrojnije su veteranske mirovine, koje primaju ili oni sami, ili članovi obitelji. Takvih mirovina je krajem veljače bilo 71.180, prosječna mirovina iznosila je 5746,83 kune. U ovoj skupini mirovinu veću od 8000 kuna primaju 12.842 korisnika. Tablice se mogu pogledati na Indexu…

mirovine mirovinski sustav povlaštene mirovine

Hrvatska je odavno trebala dobiti investicijski rejting: perspektiva mirovinskih sustava

Ekonomski lab se pita – nisu li sve tri rejting agencije ipak previše oprezne, pogotovo uzimajući u obzir jednu činjenicu koja je već i u prethodnim godinama trebala pozitivno utjecati na ukupnu ocjenu kreditnog rejtinga Hrvatske – razlike u mirovinskim sustavima zemalja Nove Europe, koje govore u prilog Hrvatske. Možda je i to razlog zašto tržišta bolje vrednuju hrvatske obveznice od rejting agencija.
Mirovinski sustav je sinoć bio i tema Otvorenog i stvari ne izgledaju loše.

kreditni rejting mirovinski sustav

Zašto mirovinski sustav u Hrvatskoj ne funkcionira?

mirovinski sustav

Kao maćeha

Komentar privatizacije mirovinskog sustava: Je li vladi važniji interes banaka od građana?

“Drugi mirovinski stup nakon krize iz 2008. ubrzano izumire posvuda, osim u Hrvatskoj. Utvrdilo se da koristi samo bankama zbog profita, dok državama izaziva goleme deficite i javni dug. Drugi stup isplati se samo onima s vrlo visokim plaćama, poput saborskih zastupnika, ministara ili direktora, upravo oni i najviše zagovaraju drugi stup. Čini se da Vlada ništa ne namjerava naučiti iz slučaja Agrokor. Je li Vladi i strankama važniji interes banaka i velikih korporacija, ili budućnost i sigurnost vlastita naroda?”, piše Novi list.

mirovinski sustav

U sjeni prepucavanja

Fižulić: Do 2035. prosječna mirovina bit će ispod trećine plaće

“Najveći problem je potpuna nezainteresiranost velikog dijela javnosti za mirovinski sustav koji će, ukoliko ne dođe do bitnih promjena, velik dio građana u trećoj životnoj dobi ostaviti ispod praga siromaštva. Europska komisija je još prošle godine dala prognozu prema kojoj će u Hrvatskoj prosječna neto mirovina sa sadašnjih 39 posto plaće pasti ispod jedne trećine vrijednosti do 2035”, piše Goranko Fižulić. Telegram

Goranko Fižulić mirovinski sustav

Tko je dočeka, razveselit će se