Metaverse nije mrtav, ali njegov zli brat iz Mete vjerojatno jest - Monitor.hr
24.04. (22:00)

Isti svemir, samo drugi brend

Metaverse nije mrtav, ali njegov zli brat iz Mete vjerojatno jest

Pojam “metaverse” prvi se put pojavio 1992. u knjizi Neala Stephensona “Snow Crush” u kojem ljudi dio života obitavaju u u 3D virtualnom svemiru i žive kroz svoje avatare. Nakon gotovo tri desetljeća razvijanja metaverse svijeta, veliko uzbuđenje dogodilo se u listopadu 2021. kada je šesti najpoznatiji Mark na svijetu (prvi je Mark Hamill) objavio rebrending Facebooka u Meta Platforms. Ta je promjena aktivirala veliki tržišni interes za metaverseom, koji je ponajviše bio usmjeren na zgrtanje gomile novaca – u tom trenutku potencijalna vrijednost metaversa procijenjena je na 800 milijardi dolara. Milijuni američkih dolara uloženi su u metaverse, ali unatoč tome metaverse platforme je pratila preloša grafika i sučelje te kroničan nedostatak raznolikosti sadržaja. Iako se od vlasnika Facebooka očekivalo puno, pokretači metaverzuma danas su Fortnite i Apple, koji su shvatili kako će svoje postojeće platforme uklopiti u metaverzum, a ne obrnuto. Netokracija


Slične vijesti

06.12. (12:00)

Halucinira

Google svoj AI Overviews obučava na TikToku: Rezultat je opako brkanje stvarnosti i mašte

Čini se kako Google još uvijek ima početničkih problema sa svojom značajkom AI Overviews. Ona je ranije ove godine korisnicima predlagala da na pizzu stave ljepilo ili jedu kamenje, a sada kao izvor za svoje rezultate koristi satirične snimke s društvenih mreža. Google je uveo zaštite koje bi trebale primijetiti apsurdne upite i umanjiti korištenje duhovitog sadržaja, ali i savjeta korisnika, pogotovo kada je riječ o vijestima ili pitanjima zdravlja. Također su dodali oznaku upozorenja “Generativni AI je eksperimentalan” nakon pokretanja AI sažetaka. Forbes

23.11. (21:00)

AI kao resurs

Hrvat iz Googlea Boris Debić: AI će Hrvatskoj donijeti 10 jednoroga

Zagrebački fizičar postao je dio Googlea dok je taj tehnološki div, s obzirom na današnje dosege, još bio u povojima. Proveo je u Silicijskoj dolini 24 godine, a od toga je 15 bio u Googleu gdje je radio na razvoju infrastrukture, podatkovnih centara, release inženjeringu, strojnom učenju, donošenju odluka pomoću umjetne inteligencije. Vrativši se u Hrvatsku počeo je predavati o umjetnoj inteligenciji na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM). Obrazovanje mladih u segmentu AI-ja je ključno jer, kako tvrdi, utjecaj te tehnologije na gospodarstvo će biti i više nego značajan. Iako se na toj tehnologiji već dugo radi, sadašnji su pravci razvoja tek zagrijavanje. Debić navodi kako mu je generativna umjetna inteligencija impresivna, ali ne toliko kao opća umjetna inteligencija (AGI) kojoj će, kako kaže, trebati puno duže za razvoj. Broj računala raste eksponencijalno, a broj programera linearno. No, time kako se razvijaju IT tvrtke u području AI-ja sasvim je zadovoljan. Ne da Hrvatska ne kaska, nego i predvodi u AI tehnologijama, kaže. Netokracija

20.10. (11:00)

Terminatori su blizu

Nobelovac Geoffrey Hinton: Strojevi bi nas mogli nadvladati u razdoblju od 5 do 20 godina

Geoffrey Hinton, dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za fiziku, upozorava da bi umjetna inteligencija mogla preuzeti kontrolu nad čovječanstvom u idućih 5 do 20 godina. Njegovi rani radovi postavili su temelje za modernu AI, no danas je zabrinut zbog sve opasnijeg razvoja bez adekvatnog nadzora. Hinton vjeruje da će AI samostalno zaključiti da je najbolje preuzeti vlast kako bi ostvarila ciljeve, što može dovesti do potencijalno katastrofalnih posljedica. Svjetski mediji koji ovih dana pišu opširne izvještaje o Hintonovim zaslugama i mračnim najavama detalj u kojem spominje da je potencijalno rješenje socijalizam nisu spomenuli. Propast čovječanstva koja počinje za nekoliko godina, ustanak strojeva, automatizirana distopija? Zvuči realno. Ali da odustanemo od kapitalizma koji nas tržišnim takmičenjem digitalnih korporacija gura prema svemu tome? To je valjda ona druga suluda teza s početka ove priče, ona koju nitko ne shvaća ozbiljno. Boris Postnikov za Novosti.

16.10. (13:00)

Nije to baš samo tako

UNESCO dao prijedloge za transparentniju i bržu javnu upravu uz AI, no…

Umjetna inteligencija ima potencijala u unaprjeđivanju demokracije, političkih institucija i procesa, poput chatbota koji ljudima odgovara na pitanja o izbornim programima, obavještava građane o razvoju zakona i slično. Također, AI bi mogao postati koristan alat u lobiranju tako što bi sažimao prijedloge zakona, procjenjivao njihove relevantnosti za pojedine tvrtke pa čak i pisao pisama autorima zakona s prijedlozima izmjena. No, sve ovisi o moralnom kompasu samih političara. I Trump je nedavno pao na foru vlastitog pobornika, a povjerovao je i u laž da migranti u Springfieldu jedu mačke i pse i sam postao predmet sprdnje. Na kraju dana, kako će se ovi razni AI alati koristiti ovisi potpuno o pojedincu – političaru ili stranci. Preostaje da se uspostave regulatorni okviri i nadzorni mehanizmi, obrazovanje javnosti i pravna odgovornost Big Tech industrije. Netokracija

20.09. (19:00)

Ej, Miro je. Imaš za posudit sto tisuća eura? Hitno mi treba

Prevaranti koriste AI za kloniranje glasova, banka upozorava na opasnost

Britanska Starling banka upozorava na novu prijetnju u online svijetu – prevaranti mogu klonirati glas osobe pomoću samo tri sekunde audio zapisa, često pronađenog na društvenim mrežama. Korištenjem umjetne inteligencije, prevaranti repliciraju glasove prijatelja i obitelji kako bi tražili novac u lažnim hitnim pozivima. Prema anketi provedenoj među 3000 ljudi, četvrtina je već imala iskustva s ovom vrstom prijevare. Banka savjetuje korištenje jedinstvenih “kodnih rečenica” za provjeru identiteta prilikom sumnjivih poziva. AI tehnologija sve se više razvija, povećavajući rizik od ovakvih prevara. N1

12.09. (19:00)

Od AI euforije do AI "meh" faze

Pad entuzijazma: Čini se kako je AI revolucija splasnula

Nakon početne euforije oko umjetne inteligencije, svijet se suočava s “dolaskom u dolinu razočaranja”. Početni optimizam o AI, potaknut uspjesima poput ChatGPT-a, brzo je splasnuo. Investicije se sada racionaliziraju, a brojni projekti propadaju. Ovaj “hype-cycle” nije nov; sličan obrazac vidjeli smo s dotcom mjehurom iz 90-ih. Iako AI trenutno ne ispunjava početna visoka očekivanja, to je dio normalnog tehnološkog ciklusa. Dugoročno, AI ima potencijal za stabilnu primjenu, ali kao evolucijski, a ne revolucionarni alat. Igor Berecki za Bug

12.09. (10:00)

AI: Kad je prepoznavanje lica postalo ruski rulet

Postnikov: Umjetna inteligencija u vrtlogu autorskih prava i rasizma

Članak Borisa Postnikova razmatra etičke izazove umjetne inteligencije kroz primjere poput ImageNet Roulettea, koji je pogrešno klasificirao ljude na temelju rasnih stereotipa, i Nightshadea, koji manipulira kako AI vidi slike. Problem leži u tome što AI često replicira pristranosti iz materijala na kojima je treniran. Dok se zakonodavci pokušavaju nositi s ovim pitanjima, brojni sudski procesi pokrenuti su protiv velikih IT kompanija zbog korištenja autorskih djela bez dozvole. Štrajkovi, poput onih u Hollywoodu, pokazali su se najefikasnijim oružjem umjetnika protiv prijetnje koju AI predstavlja za kreativne profesije. Novosti

29.08. (19:00)

They took our jobs!

Od Švedske do Filipina: umjetna inteligencija uzima poslove ljudima

Iako dugoročni utjecaj umjetne inteligencije na tržište rada ostaje neizvjestan, primjeri iz Švedske i Filipina ukazuju da tehnologija već sada ima značajan učinak. To dakako nisu jedini primjeri, jer i megakompanije poput Walmarta, Amazona i drugih sve više koriste AI umjesto ljudi, ali ova dva primjera pokazuju već sada globalni efekt umjetne inteligencije na radnu snagu. U Švedskoj sustav poznat po principu “kupi sada, plati kasnije” drastično je smanjio broj zaposlenih, njihovi AI asistenati obavljaju posao 700 zaposlenika čime su smanjili prosječno vrijeme rješavanja problema s 11 minuta na samo dvije. Filipini su pak desetljećima bili lideri outsourcinga u pozivnim centrima, što je donosilo posao milijunima Filipinaca. Međutim, uspon AI narušava ovaj tradicionalni poslovni model. Bug

05.07. (12:00)

Brisanje razlike između istine i laži

Bivši šef Twittera uvjeren: Za 5-10 godina više nećemo znati što je stvarno, a što generirano pomoću AI

Problem “deepfake sadržaja” postoji već godinama, a veoma je malo učinjeno kako bi se takav sadržaj pravilno označio i spriječilo njegovo nekontrolirano širenje. Prijedlozi poput vodenih žigova bili su ograničeni na dobrovoljnu bazu ili pojedine programe odnosno tehnologije.Bit će gotovo nemoguće reći što je stvarno, a što ne. Osjećat će se kao da ste u simulaciji. Jer sve će izgledati umjetno proizvedeno, sve. Vrlo je važno da promijenite način razmišljanja ili pokušate promijeniti način razmišljanja kako biste provjerili stvari koje osjećate da su vam sumnjive i oslonite se na vaše iskustvo i vašu intuiciju, kaže Jack Dorsey. Zimo

02.06. (12:00)

Svako sitno slovo ugovora

Meta koristi podatke korisnika za treniranje svojih AI modela, europski se korisnici mogu isključiti zahvaljujući GDPR-u

Meta upravo obavještava korisnike u EU i Velikoj Britaniji putem e-mailova i obavijesti na Facebooku, i informira ih o njihovom pravu na prigovor. Međutim, proces nije jednostavan. Korisnici moraju ispuniti obrazac i navesti razloge za svoj prigovor. Ovaj zamršeni proces čini se osmišljenim kako bi obeshrabrio korisnike od isključivanja. Unatoč kompliciranom postupku, Meta je zakonski obvezna poštovati zahtjeve. Korisnici koji uspješno prođu kroz proces dobivaju potvrdu putem e-maila da je njihov zahtjev odobren. Ova usklađenost je ključna za Metu kako bi se pridržavala GDPR zahtjeva, ali pristup tvrtke kritiziran je zbog namjerne složenosti. Bug