Medicinska sestra: Ponekad me malo sram biti dio ovog naroda - Monitor.hr
31.01.2019. (10:30)

Dežurni krivci

Medicinska sestra: Ponekad me malo sram biti dio ovog naroda

Emotivna objava medicinske sestre Martine Čvrljak, objavljena na Facebooku nakon odrađenog dežurstva, izazvala je mnoštvo reakcija, evo dio: “Ne mogu vjerovati da netko čitajući da je netko napadnut na svom radnom mjestu i da mu se svakodnevno prijeti životom, ne mogu vjerovati da razmišljanja idu u tom smjeru da smo zaslužili i da nam tako i treba”, i dio o novcu: “Prestanite govoriti da nas plaćate i da smo zbog vas tu… ne plaćate nas vi… zaradimo mi svaku svoju kunu na načine koje ne možete ni zamisliti, ni da vam ispričamo”. Ovdje objava. Bolničarka je za Dnevnik.hr izjavila da je samo “na ‘papir’ stavila ono što tisuće medicinskih sestara Hrvatske osjeća”.


Slične vijesti

21.01. (16:00)

Da se hitna malo rastereti

Uvodi se centralna e-mail adresa za nehitne pacijente

S adrese liste@miz.hr pružit će još jedan kanal komunikacije pacijentima, ali i ostalim dionicima zdravstvenog sustava s ciljem očuvanja silaznog trenda lista čekanja kao i dodatnog unaprjeđivanja procesa i otklanjanja eventualnih poteškoća dolaska do prvog termina za dijagnostički pregledDugoročni je cilj, dodaju iz Ministarstva zdravtsva, pozicionirati novu centralnu e-mail adresu kao glavnu platformu koja će sadržavati sve informacije pacijenata i ostalih dionika u sustavu što će omogućiti i promptno rješavanje eventualnih ‘uskih grla’ u procesima putem rukovoditelja područnih službi HZZO-a i bolnice na njihovom području. tportal

16.01. (19:00)

Oprostite što dišem, neću nikad više, samo mi pomozite

Čekaonice u bolnicama pucaju po šavovima, liječnica: Sustav bi trebalo promijeniti iz temelja

U zadnjoj godini oko 148 liječnika napustilo je RH. Mladi odlaze, a drugi bježe u privatnu praksu. Nitko nije napravio adekvatnu analizu zbog čega imamo toliki broj naručenih pacijenata. Kako smo sad preko noći smanjili listu na 270 dana s istim brojem izvršitelja, istom infrastrukturom i istim kapacitetima rada? Nešto tu nije jasno. Administracija je sada u tjedan dana uspjela to sve riješiti. Kako to nitko prije nije napravio? Dijelom, to je rezultat i brojnih prekovremenih sati koje su liječnici odradili, a to je zapravo i nezakonito. Liječnici se pitaju tko će to sve odraditi jer u bolničkom sustavu nedostaje oko 2000 liječnika, rekla je jedna liječnica za N1.

01.01. (13:00)

Sad se gledaju gole brojke

Osnivačka prava bolnica sa Županija prebacuju se na državu, započinje proces reorganizacije bolnica

Sa stupanjem na snagu novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti 1. siječnja osnivačka prava nad općim bolnicama prenose se na državu, bolničke ustanove postaju obveznici zajedničke javne nabave u zdravstvu te započinje proces reorganizacije bolničkog sustava. Ravnatelj Opće bolnice u Koprivnici Mato Devčić ističe kako bi se u idućoj godini, konkretno u koprivničkoj bolnici, broj akutnih kreveta trebao smanjiti sa 425 a na 415 kreveta dok bi broj palijativnih kreveta treba porasti sa 5 na 30. Kaže i kako nije upoznat hoće li i po kojim kriterijima dolaziti do promjena upravnih vijeća i ravnatelja bolnica. Ministarstvo, primjerice, inzistira na većem smanjenju kreveta u akutnom dijelu, dok se iz bonica moraju izboriti kako bi došli do kompromisa. U primjeru koprivničke bolnice umjesto drastičnog smanjenja došli su do nekog optimalnog broja. Nacional

26.04.2023. (20:00)

Rodbini je nemoguće dokazati da je liječenje na kojem liječnici inzistiraju pretjerano, odnosno nepotrebno

Njemačka: Bolnice odgađaju smrt pacijenta radi profita

Palijativna skrb- Zašto je važno da brinemo o umirućima i brinemo li dovoljno? - Treća dob Hrvatska

U Njemačkoj prilikom donošenja odluka na kraju života, ne igraju ulogu samo zdravstveni aspekti, nego i etički, a prije svega – financijski. Za to nisu krivi liječnici nego politika koja je posljednja dva-tri desetljeća otvorila vrata privatizaciji u zdravstvu. To znači da profit ima sve važniju ulogu u liječenju. Cjenikom je tako određeno koliko dana pacijent s određenom dijagnozom može biti u bolnici bez obzira na stvarnu dužinu boravka. Tako bolnice od zdravstvenih osiguranja za pacijente s lakšim bolestima paušalno dobivaju manje nego za pacijente s teškim oboljenjima.Stoga ne čudi da terapijama na odjelima intenzivne njege, tamo gdje leže najteže oboljeli, bolnice zarađuju mnogo novca. Činjenicu da su u liječenju ekonomski aspekti u prvom planu umjesto medicinskih, kritizira i Uwe Janssens, glasnogovornik Etičke sekcije Njemačkog društva za intenzivnu medicinu: „U posljednjih 20 godina politika je dovela do toga da medicina bude sve više u obavezi da posluje ekonomski.” Deutsche Welle

05.05.2022. (16:00)

Di su pare?

Kako je moguće da bolnica obavi 50% manje operacija, a ima 40% veće troškove

Tijekom 2021. godine, prema financijskom izvještaju jedne Opće bolnice, prikazani su ukupni troškovi u iznosu od 250 milijuna kuna. Da ponovimo gradivo: s 50 posto manje operativnih zahvata i 30 posto manje primljenih pacijenata nego prije devet godina, bolnica ima gotovo 40 posto veće troškove. Što je u apsolutnom iznosu oko 70 milijuna kuna više. Istina, rastu izdaci za skupe lijekove, dijagnostiku i plaće, to ne treba smetnuti s uma, ali ni blizu toliko koliko pada broj operacija i pacijenata zbrinutih u bolnici. Ako se mislite vaditi na Covid, pandemiju i hladni pogon – nemojte. Slična je situacija i kad se brojke usporede s pretpandemijskom 2019. u kojoj je obrađeno 14.300 pacijenata te obavljeno oko 7000 operativnih zahvata. Robert Mihaljević za Danicu.

26.11.2020. (10:42)

Europska komisija pokrenula nabavu 200 robota za dezinficiranje bolnica u EU

29.01.2019. (11:45)

Zbog učestalih napada na liječnike ministar je za uvođenje zaštitarske službe i video nadzora u bolnice

23.10.2018. (12:45)

U bolnicama u Hrvatskoj prošle se godine liječilo 725.340 osoba, što bi značilo da je od 100 osoba njih 17 bilo u bolnici, u prosjeku 8 dana