11.08.2018. (20:55)
U osamnaest godina koliko se službeno bavi suvremenom poviješću, Ivo Goldstein napisao je vrlo uravnoteženu i dokumentiranu, stilski i literarno dobro izvedenu knjigu o jasenovačkom logoru, te povijesno-kulturnu sintezu o trideset godina hrvatske samostalnosti. Obje knjige, u ovom trenutku vrlo žive i prisutne u hrvatskim knjižarama, ne zrcale se i ne uspoređuju s tematski srodnim knjigama drugih autora. Naprosto, takvih knjiga nema, niti ima onih koji bi ih pisali. Nevoljena i neželjena Goldsteinova jasenovačka i hrvatska povijest, praćena urlicima iz mraka čitave vojnice internetskih mrzitelja, u mnogočemu biva i jedina ozbiljno napisana povijest hrvatske duge sadašnjice. Ili možda nije tako? Napisao je i zasigurno najbolju biografiju Josipa Broza Tita, nesumnjivo najčuvenijeg Hrvata u svijetu. Ali kod nas, je li ozbiljno pisanje o Titu, Jasenovcu i Hrvatskoj nešto što ćemo dočekati s poštovanjem ili s kamenovanjem? – piše Miljenko Jergović.
Odličan intervju Branimira Pofuka s Ivom Goldsteinom otprije nekoliko dana, povodom njegove nove knjige ‘Hrvatska 1990. – 2020.’, o puno tema:
Ušli smo u EU, koja je nekad bila elitni klub najrazvijenijih država, no sada pritisnuta krizama, EU više tako ne funkcionira. EU nas ne može izvlačiti, pitanje je imamo li mi sami potencijala. Demografska katastrofa koja se događa, bilo kakav oporavak čini još neizglednijim – rekao je povjesničar Ivo Goldstein danas u Nu2. Generalno, kaže Hrvatska, bez obzira što je ušla u EU, nije se otvorila. Ona se zapravo zatvara.
Profesori sa zagrebačkog Filozofskog Ivo Goldstein i Nino Raspudić porječkali se preko fakultetske mailing liste: Jedan nastavnik našeg fakulteta zalaže se da zabrana abortusa vrijedi i u slučajevima kad je žena silovana… Takve rasprave i ideje predstavljaju civilizacijsko dno i najmanje što možemo učiniti jest da iskažemo prezir prema njima – rekao je Goldstein. Raspudić odgovorio – Jedan nastavnik našeg Fakulteta… huška nastavnike i studente na iskazivanje prijezira prema političkim neistomišljenicima, postavljajući se u ulogu moralnog i civilizacijskog arbitra.
NDH nije bila hrvatska država, to je bila prevara Hrvatima da je država i ona je rezultat izdaje ustaša. Sva sreća da je većina Hrvata brzo shvatila da je to prevara i sva sreća da je većina naroda prešla na antifašističku stranu. Neki krugovi u ovoj državi koji se prezentiraju kao oni koji najviše vole Hrvatsku kroz tu priču profitiraju, ako prezentirate ustaše kao dobre Hrvate koji vole Hrvatsku, onda možete naći način da ljude kojima je s neba pao Mercedes u dvorište i ne znaju kako, ali oni vole Hrvatsku pa ih onda na neki način ekskulpirate – priča povjesničar Ivo Goldstein na N1.
“Mora sudjelovati u društveno korisnim akcijama, biti uvijek na strani slabijih, biti njihov zaštitnik” – Ivo Goldstein, povjesničar.
“Neka sjednu lijepo na špicu i ispijaju kave. Svojim dosadašnjim političkim radom i idejama pokazali su da nam pomoći ionako ne mogu” – Josip Glaurdić, profesor politologije.
“Predsjednik/ca ima sve pretpostavke da detektira teme i pitanja ključna za napredak hrvatske države i društva stvarajući oko njih konstruktivnu raspravu u javnosti” – Emil Tedeschi, poduzetnik.
“Da stane u obranu civilizacijskih vrijednosti, kulture i umjetnosti, u obranu samomislećih, onih koji istražuju a posebno onih s kojima se ne slaže” – Rajko Grlić, redatelj.
Jedno od obilježja zagrebačke gradske svakodnevice tijekom rata bilo je ismijavanje ustaškog novogovora, a posebno je, na veliku žalost ustaša i današnjih ustašonostalgičara, na meti zajebancije bio pozdrav „za dom spremni“. Ivo Goldstein je izdvojio neke povijesno zabilježene primjere iz kojih se vidi kako su Zagrepčani ismijavali “usraše” i njihov pozdrav.
Ivo Goldstein je u HTV-ovoj emisiji Intervju tjedna rekao kako nemamo problem samo s kulturom sjećanja, nego s kulturom i društvom općenito. “Jasenovac i Bleiburg nisu isto. Jasenovac je zločin genocida, i ratni zločin, i zločin protiv čovječnosti. Bleiburg je u jednom dijelu zločin i zločin protiv čovječnosti, to nije isto”, rekao je i pozvao Vladu i državnu politiku da naprave pomak, a sudionike rasprave na edukaciju. HRT