Mate Kapović, autor novog Jezičnog savjetnika: Vrijeme je da hrvatski jezik lingvistički konačno dovedemo u 21. stoljeće i da se o njemu govori na znanstven i suvremen način - Monitor.hr
02.09. (07:00)

Recept za jezikovu juhu

Mate Kapović, autor novog Jezičnog savjetnika: Vrijeme je da hrvatski jezik lingvistički konačno dovedemo u 21. stoljeće i da se o njemu govori na znanstven i suvremen način

Iako je namjerno nazvana jezičnim savjetnikom, ona se razlikuje od uobičajenih ‘savjetnika’, koji obično samo nabrajaju što pojedini autor smatra ‘dobrim’, a što ‘lošim’, bez ikakvih pravih objašnjenja ili razlogâ. Dodatno, ljudi koji se inače bave jezičnim ‘savjetima’ vrlo često nisu uopće upućeni npr. u povijest jezika i onda progone riječi ili oblike koje su koristili još Gundulić ili Marulić ili im se ne sviđa, recimo, oblik ‘posla’ u frazi ‘gledati svoja posla’, jer ga ne znaju objasniti, pa ga progone iako je riječ o arhaizmu još iz praindoeuropskoga.

Knjiga je stvarno namijenjena svima ‒ prije svega laicima zainteresiranima za jezična pitanja. No neka će poglavlja, npr. ona o ‘č & ć’, ‘ije & je’ i naglasku, biti vrlo zanimljiva i učitelji(ca)ma i profesori(ca)ma hrvatskoga u osnovnim i srednjim školama jer jednostavno, ali detaljno i zanimljivo, objašnjava situaciju u Hrvatskoj te kako te probleme najbolje prezentirati na nastavi uz mnoštvo primjerâ i savjetâ. Nažalost, iz osobnog iskustva znam da većina učitelj(ic)â i profesor(ic)â nema priliku to na takav jednostavan način naučiti na fakultetu ‒ a i sama narav dotičnih problema je komplicirana jer treba poznavati povijest jezika, dijalektologiju i akcentologiju da bi se to doista razumjelo. Mate Kapović za tportal.


Slične vijesti

24.11. (15:00)

Jezične akrobacije bez mreže

Kad čiko postane striko: anatomija polovičnog jezičnog nacionalizma

Boris Postnikov za Novosti analizira fenomene jezičnog nacionalizma u Hrvatskoj kroz prizmu prijevoda srpskih filmova i serija, od apsurdnih titlova 1999. do današnjih “polovičnih” rješenja. Ističe da prijevodi često nepotrebno prilagođavaju identične izraze, dok su stvarne razlike minimalne. Polovičnost nacionalizma očituje se u zakonima bez sankcija, fragmentiranim kulturnim politikama i paradoksalnim praksama poput prevoditeljskih improvizacija ili izbjegavanja prevođenja. Zaključuje se da nacionalizam opstaje u sivoj zoni, smirujući jednu stranu, a ne provocirajući drugu, dok stvarnost pokazuje koliko su srpski i hrvatski zapravo nerazdvojni.

05.09. (01:00)

Gotovo pa ti ne treba prevoditelj

Indijac koji živi u Hrvatskoj usporedio je hrvatski jezik sa sanskrtom, ima nekih sličnosti

@gujjuincroatia in this Video i am talking about the Indian language and the Croatian Harvastki language is the same, and i am showing similarities between these two languages. #Croatian #Zagreb #Indian #Sanskrit #Harvastki #language #Connection #indoeuropean #Bok #Bye #croatiantiktok #Balkan #Fyp #Trending #Viral #Dinamo #croatia🇭🇷 #croatiafulloflife #croatialanguage #indialanguage #abroad #POV #funnyvideos ♬ Summer Day(1533196) – TimTaj

Indijac Gujju preselio se u Hrvatsku i sada sa svojim pratiteljima na Instagramu dijeli zanimljivosti koje ovdje otkriva. Iako je profil pokrenuo nedavno, već ima gotovo tisuću pratitelja. U videu Indijac nabraja riječi poput majka, otac, brat, svijetlo, tama, znanje, griva i govori da slično zvuče na hrvatskom i sanskrtskom jeziku. Slični su i brojevi, kaže, kada se izgovaraju od jedan do deset. U nastavku Gujju donosi cijeli popis sličnih riječi, a neke su potpuno jednake u ova dva jezika. Usporedio je i riječi “Buddha” i “budan”. Gujju objašnjava da je sanskrt drevni jezik te da zbog toga nije neobična njegova sličnost s europskim jezicima. Index

05.07. (16:00)

Jezik nam je nešto službeniji nego što je bio

Kapović: Briga o hrvatskomu jeziku ne bi se trebala pokazivati šupljim i nepotrebnim zakonima, nego istraživanjem i stvaranjem novih resursa

Nije jasno čemu dizanje spomen-ploče zakonu za koji ne znamo kakve koristi od njega uopće imamo s obzirom da njime nije ništa postignuto, a čak i simbolički je dosta smiješno da se tolika strka radi oko zakona o hrvatskom jeziku u zemlji koja se zove Hrvatska i u kojoj je hrvatski službeni jezik ne samo od 1991, nego po ustavu još od 1974. Čini se da iza svega toga stoje dnevnopolitički razlozi, kako se u kuloarima i govori – jer jezičnih razloga za sve to sasvim sigurno nema – rekao je Mate Kapović za Novosti. Zakon ionako neće ulaziti u književno stvaralaštvo i privatni govor, nego će se odnositi na službenu upotrebu hrvatskog jezika. Primjerice, strane tvrtke svoje nazive najprije će morati pisati na hrvatskom, a tek onda na svom jeziku. Sankcija neće biti, nego je naglasak na edukaciji kroz školski sustav.

28.06. (00:00)

Biseri rasuti po cijelom svijetu

Hrvatski jezik službeni je i u mjestima izvan Lijepe Naše

U Bosni i Hercegovini hrvatski je jedan od tri službena jezika. Status službenog jezika ima i u Gradišću, austrijskoj pokrajini. Vjeruje se da gradišćanskohrvatski govori oko 50.000 ljudi. Gradišćanskohrvatski pisani jezik temelji se uglavnom na lokalnom čakavskom dijalektu s nekim utjecajima drugih hrvatskih dijalekata koji se govore u Gradišću. Hrvatski jezik govore i Hrvati u Vojvodini, kao i Moliški Hrvati u Italiji. Također i u rumunjskim mjestima Carașova (Krašovani) i Lupac. Za naš je jezik vezano još zanimljivosti, a jedno od njih je da se prvi put spominje – 1275. u dokumentu “Istarski razvod”.  Croatia Week/Večernji

13.03. (19:00)

Kužiš spiku, ne

Zakon o hrvatskom jeziku: Pravne norme teško da mogu utjecati na upotrebu jezika

Može li se upotreba jezika uopće regulirati “odozgo”, odredbama, propisima i zakonima? Samostalna je Slovenija 2004. donijela Zakon o javnoj upotrebi slovenskog jezika, koji djeluje kao direktna inspiracija za ovaj hrvatski. Između redaka hrvatskoga Zakona lako je iščitati strah od famoznih posezanja iz Srbije, koji desničarski establišment proizvodi i pumpa već barem tri decenije. Naravno, činjenica da je ksenofobija i strah od “kontaminacije” jezika jedan od glavnih pokretača jezičnog zakonodavstva, ne znači da jezik “siguran” od transformacija, asimilacije ili čak nestanka. U vremenu novih medija, granice između hrvatskog i tri najbliža mu jezična standarda, sasvim u skladu sa strahovima konzervativnih jezikoslovaca, vjerojatno su najtanje što su bile u postjugoslavenskoj eri. Međutim, transformacije o kojima je riječ ne proizlaze ni iz kakvih Deklaracija, propisa, i uopće politika “odozgo” – nego iz popularne kulture i društvenih mreža, te kulturno-medijskog krajolika koji seže šire i od Hrvatske i od famozne regije. Dinko Kreho za Kulturpunkt.

07.02. (23:00)

Blaženi hrvatski jezik

Najčešće pogrešno korištene riječi u hrvatskome jeziku

U medijskom prostoru vrlo često se može čuti kako netko govori: Šta vi kažete na to? Šta to znači? Dakle, ispravno je govoriti ŠTO. Druga stvar je pleonazam – Gomilanje suvišnih izraza istih ili bliskih značenja. Evo nekoliko primjera: No međutim – ili samo veznik NO ili samo prilog MEĐUTIM, zatim “Kako i na koji način” – ili KAKO ili NA KOJI NAČIN, ne treba oboje. Isto je i s izrazima “oko desetak”. Ili desetak ili oko deset. Nadalje, ne kaže se “zato jer” već “zato što”, a može i samo “jer”. “Hvala lijepo” je također pogrešno, ispravno je “hvala lijepa” jer je hvala u ženskom rodu. I ne može “neznam” već “ne znam”. Mnoge zbunjuje kad se koriste riječi “sljedeći” i “slijedeći”. Prvi se izraz koristi kad govorimo o nečemu što slijedi, kad je nešto nakon nečeg, a “slijedeći” dolazi od riječit slijediti, dakle slijedeći nekog. Ostalo donose Savjeti.

06.11.2023. (17:00)

Morali su se prvo izboriti da mogu slobodno govoriti

Saga o jeziku 4: Fetišizacija standarda

Za razliku od nestandardnih varijanti, standard mora pokrivati manje-više sve situacije u kojima bi se jezik mogao koristiti, posebno one formalne. Standardizacija je stoga proces minimiziranja razlika u jezičnoj uporabi, kako bi se smanjila mogućnost višestrukoga tumačenja. Dok u nekima zemljama postoji institucija koja se bavi kodifikacijom standardnoga jezika, npr. Francuska akademija, u drugih se taj proces provodi spontano, kroz prestižnu uporabu, kao u engleskome. Standardni jezik učimo u školi, a kako je to prvenstveno jezik pisma, temeljen dobrim dijelom na književnoj tradiciji, naziva ga se i književnim jezikom (iako to nije ispravan termin). U saboru je do 19. stoljeća službeni jezik bio latinski, svakodnevni govor gospode i plemstva njemački, dok je standard povijesno i društveno-politički uvjetovan. Zasnovan je na novoštokavštini zapadno-hercegovačkoga tipa, koja u doba ilirskoga preporoda teži postati standardnom na čitavome štokavskom području. Saša Kresojević za lokalni portal.

24.09.2023. (19:00)

Blentavi televizijski prevodi ponekad su zabavni, ali uglavnom iritiraju

“Osobnost” hrvatskog jezika

gramatika

  • U nas i televizija ima osobnost. Tako kažu naši prevoditelji. Ne znam što bi u duhu svega hrvatskoga trebala značiti “televizijska osobnost”, a ni koje “osobnosti” dobivaju plaću za takve prevode. Čak i Google prevodi “television personality” kao “televizijska ličnost”. Ali, avaj, “ličnost” smrdi po srpskom pa radije napravimo autogol nego da koristimo mrske riječi koje stoljećima žive ko uljezi u našem jeziku.
  • Hrv. jezični portal (HJP) “osobnost” definira kao “ukupnost odlika koje čine izuzetnost i neponovljivost osobe, karakteristični način na koji osoba razmišlja, osjeća i ponaša se i koji čini vlastiti stil života”. Sličnu definiciju daje i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a kao istoznačnica dopuštena je i “ličnost”. I eto nas opet kod nesretne riječi “lice” koja u nevinom obliku znači “prednja strana glave od čela do brade”, a u poganom obliku “srp. osoba, vojno lice, pov. u SFRJ, profesionalni vojnik” (HJP). Zato smo npr. pod hitno izbacili “ličnu kartu” i uveli “osobnu iskaznicu”, premda je na njoj nečije lice, lik, a ne opis karaktera, ponašanja, načina života i sklonosti japanskoj poeziji. Radiogornjigrad
25.02.2023. (18:00)

"Enter the bitch"

Jezične pogreške u prijevodima s hrvatskog na engleski: “Shrimp on the way home”

IZGUBLJENI U PRIJEVODU Kako je 'hladna plata' postala 'cold salary'? - DuList

Britanac Paul Bradbury, direktor Total Croatia Newsa i autor knjige “Croatia: A Survival Kit for Foreigners”, koji živi u Hrvatskoj već 20 godina, objavio je video na svom YouTube kanalu i u njemu nabrojio 15 šašavih pogrešaka koje Hrvati čine u prijevodu na engleski jezik.

  • plaža – bitch
  • ručni rad – free hand job
  • gulaš s tjesteninom – gulas with celebrity
  • punjena paprika – papric punishment
  • burek od zelja – burek with desire
  • pašteta od jetrica – suffering for liver
  • škampi na domaći način – shrimp on the way home. Index