Ekstremne temperaturne promjene u Španjolskoj izazvale su rijedak atmosferski fenomen – induciranu atmosfersku vibraciju – koji je uzrokovao prekide struje u Španjolskoj, Portugalu i dijelovima Francuske. Oscilacije na visokonaponskim vodovima poremetile su sinkronizaciju elektroenergetskih sustava, što je dovelo do kaskadnih kvarova. Fenomen nastaje kada oscilacije u vodičima rezoniraju s njihovom prirodnom frekvencijom, slično urušavanju mosta Tacoma Narrows 1940. godine. Iako rijedak, ovakav scenarij pokazuje ranjivost mreža na nagle klimatske promjene. Vlasti su isključile mogućnost kibernetičkog napada. Index
Dok je u Finskoj nedavno otkriven ogroman geotermalni rezervat za koji se kaže da može opskrbljivati energijom ovu nordijsku državu nevjerojatnih dvadeset milijuna godina, u Hrvatskoj su nedavno na otvorenju bušotine kod Đurđevca ustvrdili kako je i naš geotermalni potencijal neizmjeran, samo treba ulagati (Klikaj). Naša zemlja, a posebno sjeverozapadni dio, leži na velikom geotermalnom bazenu koji je gotovo neiscrpni potencijal za proizvodnju obnovljive energije, ali priču koče problemi vezani za izostanak natječaja za dodjelu premija i preskromna predviđena ukupna instalirana snaga budućih elektrana, kažu upućeni stručnjaci. Kod Đurđevca bi mogla niknuti elektrana snage 20 megavata, a istraživanja se vode i kod mjesta Legrad, gdje bi se uskoro mogla ishoditi dozvola za priključak na dalekovod. No, ono što brine investitore jesu premije i premale kvote, što povrat investicija ostavlja pod upitnikom. Poslovni
Podatkovni centri i AI sustavi postaju energetski monstrumi – njihova potrošnja struje raste poput startup balona. U SAD-u bi do 2030. mogli gutati 9,1 % električne energije, dok će u EU doseći 150 TWh do 2026. Irska i Danska prednjače u EU, dok nordijske zemlje profitiraju na hladnijoj klimi. AI dodatno pojačava pritisak – jedan upit ChatGPT-a troši 10 puta više struje od Google pretrage. Veliki tech divovi bilježe eksploziju emisija CO₂, a pitanje održivosti sve je glasnije. Hoće li AI industrija izgurati elektroenergetske mreže iz tračnica? Lider
Hrvatska razmatra mini-nuklearne elektrane kao rješenje energetskog deficita, no mišljenja su podijeljena. Stručnjak Goran Krajačić kritizira nuklearnu opciju, ističući da su obnovljivi izvori dostupniji i sigurniji, dok Davor Grgić zagovara kombinaciju nuklearne i obnovljive energije radi stabilnosti opskrbe. Dok Slovenija razmatra proširenje NE Krško, Hrvatska još nije donijela odluku, a pitanje skladištenja otpada ostaje kontroverzno. Uz energetsku sigurnost, iza svega stoje i politički interesi, pa je jasno da će se rasprave o nuklearnoj budućnosti Hrvatske nastaviti. DW
Njemački startup Proxima Fusion tvrdi da je riješio ključne prepreke za komercijalizaciju fuzijske energije pomoću stelaratora – naprednog reaktora koji može raditi neprekidno, za razliku od tokamaka. Zahvaljujući AI-u i preciznoj proizvodnji, njihov prototip bi trebao proraditi do 2031. godine, otvarajući put neograničenoj, čistoj energiji. No, izazovi ostaju – od kompleksnosti konstrukcije do održavanja stabilne plazme u većim reaktorima. Fuzijska energija možda jest budućnost, ali pitanje je kad će ta budućnost konačno stići. Index
Oko 40% energije gubi se kroz ispušnu cijev vozila, što postavlja pitanje: što ako bismo mogli povratiti dio te izgubljene energije? Zanstvenici s Odjela za strojarstvo na Državnom sveučilištu Pennsylvania razvili su inovativni uređaj koji pretvara otpadnu toplinu iz ispušne cijevi u električnu energiju. Tim predvođen Rabeyom Bosry Smrit uspio je proizvesti oko 40 vata električne energije iz ispušne cijevi automobila, dovoljno za napajanje žarulje. Primjenom na veća vozila, poput helikoptera, kažu da bi se moglo dobiti do tri puta više energije. Osim toga, znanstvenici napominju da je ova tehnologija posebno obećavajuća za poboljšanje operativne učinkovitosti i dometa različitih vrsta vozila. U budućnosti bi se ti uređaji mogli integrirati u automobile za napajanje pomoćnih sustava kao što su, na primjer, svjetla, senzori ili infotainment. Revija HAK
Beč je inovativnim rješenjem spojio smanjenje buke i proizvodnju solarne energije. U 12. okrugu Meidling, umjesto klasičnih bukobrana, postavljeni su otvoreni, modularni bukobrani od drvobetona i aluminija. Oni smanjuju buku za 6 decibela, a na vrhu imaju 70 fotonaponskih ćelija koje proizvode 19 kWp električne energije. Projekt je financiran s 402.000 eura, a prostire se na 300 četvornih metara. Bug
Znanstvenici u Kini razvili su BAT (Buoyant Airborne Turbine), lebdeće turbine koje koriste jake i konstantne vjetrove na visinama do 600 metara za učinkovitu proizvodnju energije. Kombinacija balona i aerodinamičke tehnologije omogućuje veću prenosivost i energetsku učinkovitost, s kapacitetom za tri puta veću proizvodnju od klasičnih turbina. Idealne su za udaljena ili nepristupačna područja i hitne situacije jer ih je lako instalirati i premjestiti. BAT-ovi smanjuju utjecaj na okoliš jer ne zahtijevaju čvrstu infrastrukturu, otvarajući nove mogućnosti za čistu energiju na globalnoj razini. Revija HAK
Racionalno korištenje električnih uređaja, uz povremeno čišćenje, pravilno postavljanje i korištenje u jeftinijim tarifama, može donijeti značajne uštede. Ne zaboravite da čak i male promjene u svakodnevnim navikama mogu napraviti veliku razliku na vašem računu za električnu energiju (Zgradonačelnik):
Očekuje se da će elektrana u SAD-u proizvoditi oko 400 megavata električne energije, što će biti dovoljno za napajanje oko 150.000 domova. Tehnologija fuzije je zapravo čista energija. Iskorištava snagu goriva poput izotopa vodika i litija, koji se lako mogu dobiti iz morske vode. Nuklearna fuzija za sobom ne ostavlja štetne emisije ili otrovni otpad. Postizanje neto dobitka energije, odnosno proizvodnja više energije nego što proces troši, dugo je bio izazov zbog iznimno visokih temperatura potrebnih za pokretanje i održavanje reakcije fuzije. Reakcije fuzije zahtijevaju nevjerojatno visoke temperature, čak i toplije od jezgre sunca, da bi se stvorilo i održalo stanje plazme u kojem može doći do fuzije. Revija HAK