Maske u školama potpuno neprimjerene

Hey! teachers! Leave the kids alone!

Maske u školama potpuno neprimjerene

U raspravi o obavezi nošenja maske u školama, predstavnici liječnika izjasnili su se za ukidanje te mjere. “Potpuno je neprimjereno da djeca i mladi satima u razredu moraju nositi masku, dok odrasli mogu navečer u kafić bez maske. Obaveza nošenja maski u razredu trebala bi biti ukinuta u cijeloj zemlji”, rekao je predsjednik Udruženja liječnika u Njemačkoj. Predsjednik strukovne udruge pedijatara “Smatram da je nastavljanje obaveze za maskama u školama neprikladno. Odluka mora temeljiti na incidenciji i na dobi djece, te da društvo ne može i dalje očekivati da će najmlađi nositi maske kako bi pokazali obzir prema onima koji se odbijaju cijepiti.” DW

koronavirus maske

Dlačica - kako to stidno zvuči

Umjetne dlačice – lijek protiv koronavirusa i drugih virusa

Ono što nam treba jesu antivirotici – lijekovi protiv virusnih bolesti. No kako do njih doći kad svaki virus ima svoj životni ciklus, a usto virusi brzo mutiraju pa se lako prilagode na svaki lijek? Odgovor na to pitanje dala je međunarodna skupina znanstvenika koji su u časopisu Matter objavili znanstveni rad u kojem opisuju umjetne dlačice za vezivanja virusa u plućima. O dlakama i dlačicama nema ni riječi u rečenom radu, no kad razložimo njihove supramolekulske niti (supramolecular filaments) vidimo da je riječ upravo o tome. Te su nekoliko mikrometara duge i 11 nanometara debele niti nastale udruživanjem dvaju polimera. Djelovanje je sasvim jednostavno: on za sebe veže virusne čestice umjesto stanice i tako sprječava zarazu. Tako bi to trebalo biti u teoriji. A u praksi? Pokusi na miševima su pokazali da fACE2 pruža solidnu zaštitu od virusa dva dana nakon udisanja čestica, bez ikakvih štetnih pojava na plućima. Ono što je najvažnije kod ovih istraživanja je da nova terapija nije ograničena na koronavirus nego bi se mogla primijeniti za sprječavanje svake virusne, pa i bakterijske zaraze. Nenad Raos za Bug.

koronavirus medicina Nenad Raos virusi

Dakle, tako

The Sunday Times: Znanstvenici u Wuhanu radili su zajedno s kineskom vojskom na najsmrtonosnijem virusu na svijetu uoči pandemije Covida

To su rezultati istrage koju je proveo ugledni britanski The Sunday Times koji tvrdi da američki istražitelji vjeruju da je jedan od razloga zašto nema objavljenih informacija o tom radu je što je isti napravljen u suradnji s istraživačima kineske vojske. Američki su istražitelji navodno ispitali presretnutu komunikaciju i stigli do zaključka da su kineski znanstvenici vodili tajni projekt na Institutu za virusologiju Wuhan. The Sunday Times tvrdi da su pregledali stotine dokumenata, uključujući povjerljiva izvješća, interne dopise, znanstvene radove i e-mail korespondenciju te da je institut u Wuhanu bio angažiran u sve rizičnijim eksperimentima na koronavirusima koje je prikupio iz pećina šišmiša u južnoj Kini. Znanstvenici diljem svijeta izvorno su vjerovali da je epidemija prirodna, no teorija o curenju iz laboratorija posljednjih je mjeseci stekla vjerodostojnost naročito nakon što je FBI podržao teoriju. Jutarnji

koronavirus

Od toga će im sigurno biti bolje

Umjesto testiranja zaraženih, on testira balističke rakete

Više od dvije godine od početka pandemije Sjeverna Koreja je tek ovog tjedna potvrdila da je koronavirus stigao i do njih. Prvi put se o tome govorilo u četvrtak, a do nedjelje (15. svibnja) potvrđena su 42 smrtna slučaja. Omikronom je zaraženo je više od 800.000 ljudi, a oko 325.000 se nalazi na liječenju. Predsjednik Kim Jong Un govori o „velikoj katastrofi“. U četvrtak je naredio lockdown, a državni mediji su prenijeli fotografije diktatora na sastanku s Politbiroom – svi su nosili maske. Pojavili su se nepotvrđeni izvještaji o paničnoj kupnji namirnica i nestašicama. (…) Istog dana kad je objavljena “velika katastrofa”, tri balističke rakete kratkog dometa ispaljene su u Japansko more. Ti testovi imaju dvostruku funkciju – skrenuti pozornost javnosti s epidemije i poslati poruku južnokorejskom predsedniku Junu. Deutsche Welle

balističke rakete koronavirus Sjeverna Koreja

Raos: Što nas čeka od novih varijanata koronavirusa?

Tko zna kakve nas varijante i podvarijante koronavirusa još čekaju! Pa ipak, znanstvenici znaju ili, bolje rečeno, mogu saznati. Mogu saznati zahvaljujući novom dostignuću molekularne biologije koja se zove VLP (virus-like particle), dakle čestica nalik na virus. Jednostavno rečeno, VLP je virus bez gena, bez RNA (gRNA), pa se stoga ne može replicirati, no – budući da mu ništa drugo ne nedostaje – može se vezati za stanicu i u nju ući. Ono što nas ovdje najviše zanima svakako je pitanje hoće li nove varijante koronavirusa biti zaraznije od prethodnih i, drugo, hoće li nas protiv njih dovoljno štititi staro cjepivo. Nove, zaraznije varijante koronavirusa veza će se za antitijela isto tako dobro kao i one stare, što će reći da će nas imunitet stečen cjepljenjem ili preboljenjem i dalje dobro štititi. No worries kaže Nenad Raos za Bug.

koronavirus Nenad Raos

Kriza društva

Kako je moguće povezivati “anđela smrti” iz Auschwitza s najispostavljenijom medicinskom infektologinjom?

Neprijatno je svjedočiti svim tim ljudskim hijenama, političkim populistima, nadriznanstvenicima i navodnim medicinskim stručnjacima, medijskim muljatorima s raznoraznih “provjerenih izvora pouzdanih informacija”, kako interesdžijski kruže oko te neupućene i isprepadane mase ljudi. Oko ljudi koji sebe – očito bez ikakvog srama, a vođeni iracionalnim otporom prema jednom od najvećih znanstveno-civilizacijskih otkrića ikad i ljutiti zbog cijene koju moraju platiti društvu zbog takvih stavova – nedopustivo poistovjećuju sa žrtvama nacifašističkog holokausta. Zato je i moguće da osobe s druge strane vrijednosnog spektra, koje im pokušavaju argumentima i razumnom logikom dokazati da griješe i da su u teškoj zabludi, vide i etiketiraju kao satrape i zločince – piše Hajrudin Hromadžić. Novosti…

koronavirus

-#@!$?? -@€[%]*!!

Šonje: O pandemiji i mjerama na virtualnoj javnoj raspravi na Ekonomskom labu, bez svađe

Velimir Šonje u članku zastupa hladno i razložno stavove jednih i drugih, što je inače nemoguće dobiti u javnom prostoru, a tu je i moderator.

Skeptik: Dozvolite jedan graf za početak. Prvo, mnoge zemlje, osobito na istoku Europe, ali i mnoge druge zemlje koje su išle široko sa covid-potvrdama i kontrolom poput Singapura, prolaze kroz dramatičan val zaraze. Iz toga možemo zaključiti da oštre mjere zasnovane na potvrdama i širokom procjepljivanju populacije ne djeluju.
Zagovornica oštrih mjera osoba: Pažljivo gledam vaš slajd. Kao prvo, rasap podataka je takav da u najboljem slučaju možete zaključiti da između restriktivnosti mjera i zaraze nema staitistički značajne veze. Vi to dobro znate, samo prešućujete. Drugo, zaboravljate spomenuti Italiju, ali drago mi je da ju imate na grafikonu; tamo se zaraza uspješno drži pod kontrolom: procijepljenost je vrlo široka, a covid-propusnice već se dugo nalaze u širokoj primjeni. I to na temelju zakona koji je nakon rasprave usvojen u parlamentu, dakle sve u skladu s demokratskim pravilima! Treće, Vi ste obrazovan čovjek i dobro znate da se na temelju korelacije ne može zaključivati o uzročnosti…

I tako dalje se vodi diskusija na Ekonomskom labu. Ako pak želite stvarnu raspravu na društvenim mrežama otiđite na Forum.hr gdje su otvorena dva odvojena podforuma budući da suprotstavljeni tabori (Vakseri i Skeptici) nisu bili u stanju međusobno suvislo komunicirati.

koronavirus Velimir Šonje

Anketa NoveTV: 56 posto građana podupire rad Stožera, 57 posto za covid potvrde

Najveći broj građana vjeruje Alemki Markotić, njih 28 posto. Slijedi Ivan Đikić s potporom od 19 posto, a od prosinca prošle godine on gubi potporu. Vili Beroš u godinu dana izgubio je potporu i sada ga pozitivnim smatra 12 posto ispitanika. Gordan Lauc četvrti je po redu na ovom popisu i prvi je izbor osam posto ispitanika. Dnevnik.hr

anketa koronavirus

Lud, luđi, Melbourne

Melbourne postavio rekord dana u karanteni – 245

Melbourne, glavni grad savezne australske države Viktorije, na istočnoj obali, u nedjelju je nakupio ukupno 245 dana koje je proživio uz nalog da se ostane kod kuće. Melbourne je tako nadmašio raniji rekord koji je držao Buenos Aires koji je bio 234 dana u karanteni, od 20. ožujka do 11. studenoga 2020. te kratki 10-dnevni lockdown od 21. svibnja do 31. svibnja ove godine. Melbourne je trenutno u svom šestom potpunom zatvaranju i lockdown bi trebao trajati najmanje još tri tjedna. Australija, s 25 milijuna stanovnika, ima 105.000 slučajeva zaraze i 1.200 umrlih od početka. (Hrvatska sa 4+ milijuna je imala dosad 408.918 zaraženih i 8.685 preminulih) Poslovni

koronavirus Melbourne

I sad ti slušaj struku

Epidemiolog Bernard Kaić o Laucu kod Stankovića: Iznesene pogrešne i štetne informacije. Jesu li?

Ja se time bavim 25 godina i znam vrlo dobro tko se čime bavi u tom području. Gospodin Lauc stvarno s tim nema veze, ali si je dao priliku dva puta se osvrnuti na usporedbu covida i gripe. Među ostalim je rekao da se očekuje da od covida umre još oko tisuću ljudi do kraja godine, ali ako dođe gripa, i od nje će umrijeti oko tisuću ljudi. To je toliko krivo da ne može biti… A u biti je štetno jer banalizira covid i stavlja u istu razinu te dvije bolesti. Smrtnost od gripe je otprilike 1 na tisuću, a u sezoni oboli 10 do 20 posto stanovništva. To znači da može umrijeti od 100 do 400-500 ljudi od gripe. Kada bi smrtnost od covida bila takva, mi bismo mogli imati maksimalno do 4 tisuće umrlih od covida – da se apsolutno svi zaraze. Smrtnost od covida je barem 10 puta veća od gripe… kaže Bernard Kaić u HRT-ovoj emisiji (video 17 min). No, ako uzmete kalkulator i ako od gripe oboli 20% stanovništa znači 900.000 i umre svaki 1000-ti, onda Lauc i nije puno promašio. S tim da je naglasio da bi ove godine gripa mogla biti opasnija jer je prošle godine nije bilo.

Bernard Kaić Gordan Lauc koronavirus polemike

Onda će se ipak ranije u mirovinu?

Istraživanje s Oxforda: Covid je u 2020. najviše skratio očekivano trajanja života od 2. svjetskog rata

Covid-19 pandemija 2020. godine uzrokovala je u 27 od 29 zemalja smanjenje očekivanog trajanja života u odnosu na 2019. godinu. Tako nešto u Europi nije zabilježeno još od drugog svjetskog rata. U većini zemalja došlo je do većeg pada očekivanog trajanja života kod muškaraca nego kod žena, s najvećim padom u američkih muškaraca čiji je očekivani životni vijek pao za 2,2 godine u odnosu na 2019. godinu. Sveukupno, muškarcima je “ošišano” više od godine dana života u 15 zemalja, a ženama u 11 zemalja. Time je izbrisan napredak u smanjenju mortaliteta koji je ostvaren u prethodnih 5,6 godina. Tportal

koronavirus očekivana životna dob

Hey! teachers! Leave the kids alone!