Maruška Vizek o uvođenju eura u Hrvatsku - Monitor.hr
07.01.2019. (14:30)

Maruška Vizek o uvođenju eura u Hrvatsku

Ekonomska korist od posjedovanja vlastite valute u maloj, otvorenoj i visoko euriziranoj ekonomiji kao što je Hrvatska uistinu je značajno manja od koristi koje od vlastite valute može imati velika i neeurizirana ekonomija. No to nikako ne znači da čak i ekonomije poput hrvatske nemaju apsolutno nikakve koristi od posjedovanja vlastite valute i vlastite monetarne politike. Na koncu, nije naodmet napomenuti i to da se Hrvatska ulaskom u Europsku uniju doista obavezala na uvođenje eura, premda pri tome nije definiran nikakav rok unutar kojeg se to uvođenje treba odviti. Uvođenje eura su do daljnjeg odgodile Češka, Poljska i Mađarska. S druge strane, Bugarskoj i Hrvatskoj se u namjeri uvođenja eura nedavno pridružila Rumunjska – piše Maruška Vizek za Tportal.


Slične vijesti

10.12. (18:00)

Ljetna sezona i fritule na adventu nisu isto

Najskuplji na Mediteranu: Turistička pohlepa brzo bi nam se mogla obiti o glavu

Turistički smještaj i usluge u ugostiteljskim objektima u Hrvatskoj prošle godine bili su skuplji nego u Španjolskoj, Portugalu, Grčkoj, Crnoj Gori i Turskoj te na Malti i Cipru. Dopustimo li da nas počne pratiti percepcija da smo preskupi za ono što nudimo, a čini se da smo na najboljem putu da nam se to dogodi, suočit ćemo se s dugotrajnim negativnim ekonomskim posljedicama – kaže Maruška Vizek za tportal.

Ako Hrvatska želi zadržati svoju poziciju i pozitivnu percepciju na globalnom turističkom tržištu, ključno će biti osigurati to da cijene budu u skladu s percepcijom kvalitete. Ulaganja u poboljšanje infrastrukturnih kapaciteta, obogaćivanje ponude, diferencijacija proizvoda i strateško određivanje cijena bit će presudni. Bez toga, visok rast cijena turističkih usluga od 2022. godine mogao bi u kombinaciji s ekonomskim poteškoćama emitivnih turističkih tržišta rezultirati erozijom konkurentnosti i povratkom starim navikama biranja jeftinijih destinacija, što bi dugoročno ugrozilo temelje konkurentnosti našega turističkog sektora.

25.11. (18:00)

Optimizam u tragovima, pesimizam na litre

Hrvatska vs. Srbija: Je li čaša napola puna ili napola prazna?

Maruška Vizek za tportal, inspirirana panelom o ekonomskim izazovima jugoistočne Europe, analizira razlike između Hrvatske i Srbije. Hrvatska, usprkos pesimističnom narativu, bilježi znatan napredak u gospodarstvu, institucijama i međunarodnim integracijama, dok Srbija stagnira u institucionalnom razvoju. Povijesne, političke i kulturne razlike doprinijele su divergentnim putevima, ali korupcija ostaje zajednički izazov. Autorica poziva na podršku demokratskim procesima i vladavini prava, ističući da i skandali poput najnovijeg u zdravstvu ukazuju na napredak, a ne isključivo na pad. Pitanje je hoćemo li iz afere u aferu vidjeti proces čišćenja ili dokaz da ama baš ništa ne valja.

11.11. (20:00)

U sendviču većih sila

Vizek: EU je i bez Trumpa u nezavidnoj situaciji, pravila globalizacije ne kroje se samo na Zapadu

Ponovni dolazak Donalda Trumpa na vlast samo pogoršava ionako već lošu situaciju u kojoj se nalazi Unija. Čitav niz zemalja u njemačkom okružju ili direktno ovisi o stanju njemačke ekonomije ili se trudi oponašati njemačku ekonomsku strukturu kako bi ostala konkurentna. No bez jeftinih ruskih energenata i uz sve intenzivniju konkurenciju Kine u proizvodima u kojima je europska industrija imala tradicionalnu komparativnu prednost, monocentrični njemački ekonomski model se polako, ali sigurno ispuhuje. A ispuhivanje njemačkog modela će za posljedicu imati ekonomsko usporavanje čitavog kontinenta. Energetske tranzicije u Uniji neće biti bez suradnje s Kinom, a ako Unija Kini nametne carine na električne automobile, Kinezi će imati na raspolaganju učinkovite mjere odmazde. Hoće li Unija pronaći način da se prilagodi i zaštiti svoju poziciju, ili će nastaviti gubiti korak u globalnoj utrci, pitanje je na koje će odgovor donijeti godine koje dolaze. Maruška Vizek za tportal.

15.10. (14:00)

Nema zemlje za akademske građane

Vizek: U samo deset godina udvostručen je broj prijediplomskih studija s previše nepopunjenih mjesta, ovakva situacija je neodrživa

Ako pak zbrojimo prijediplomske i diplomske programe, u Hrvatskoj su u ponudi ukupno 1734 studijska programa koje je u ovoj akademskoj godini moglo pohađati ukupno 41 tisuća novih studenata. S druge strane, broj potencijalnih studenata kontinuirano se smanjuje uslijed smanjenja broja stanovnika i odlaska naših studenata  na tudij u druge države. Ili će se broj studijskih programa i visokih učilišta morati smanjivati ili će se morati mijenjati sustav financiranja visokih učilišta – ili povećati broj studenata i sve pet. Ove akademske godine u Hrvatskoj je studij upisalo svega 210 studenata s državljanstvom zemalja članica EU-a i 245 studenata iz ostalih zemalja. Složit ćete se, s obzirom na 14 tisuća nepopunjenih studijskih mjesta, broj upisanih stranih studenata sve je samo ne zadovoljavajući.

Našoj imigracijskoj politici posve je prihvatljivo i čak poželjno da uvozimo na desetke tisuća nisko obrazovanih Indijaca, Pakistanaca i Nepalaca na privremeni rad koji će se s vremenom pretvoriti u trajni boravak u zemlji, ali joj nije nimalo poželjno da u zemlju uvozimo ljude koji će plaćati školarine našim sveučilištima, koji će dodatno u zemlji trošiti svoj dohodak na razne osnovne životne potrebe i koji jednog dana mogu postati dio kontingenta ponude visokoobrazovane radne snage u zemlji. Maruška Vizek za tportal.

28.09. (09:00)

Od betonske oaze do poreznog labirinta

Vizek: Evo zašto se porez naplaćuje po kvadratu, a ne po vrijednosti nekretnine

Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu govorila je o uvođenju poreza na nekretnine, naglasivši da bi to bio “kopernikanski obrat” u hrvatskoj svijesti i poslovanju. Istaknula je da je nekretninski sektor u Hrvatskoj postao porezna oaza, bez adekvatnog oporezivanja, što stavlja i puno prostora za pranje novca. Smatra da će odluke lokalnih vlasti o visini paušalnog poreza utjecati na ponudu nekretnina, što bi moglo stabilizirati ili sniziti cijene. Vizek je također upozorila na potrebu boljeg sustava procjene vrijednosti nekretnina kako bi se takav porez uveo na pravi način. Razlozi su jednostavnost i transparentnost, smanjenje administrativnog tereta, ali i tehnološka ograničenja. Net

25.09. (01:00)

Prati oglase i vidi koliko će biti više nekretnina za prodaju

Vizek: Konačno korak naprijed – OK, ima tu rupa, ali čemu tolika drama oko poreza na nekretnine?

Sama činjenica da se povećava porezno opterećenje stambenih jedinica koje se koriste za kratkoročni najam i pokušaj poreznog tretmana praznih stambenih jedinica predstavljaju kopernikanski obrat u hrvatskoj kolektivnoj svijesti i načinu života. Podaci iz prethodna tri Popisa stanovništva sugeriraju da se u Hrvatskoj kontinuirano povećava broj i udio stambenih jedinica koje ne služe za stambene svrhe, što znači da se istovremeno kontinuirano smanjuje i broj i udio stambenih jedinica koje služe.

Stopa prenapučenosti stambenih jedinica u Hrvatskoj iznosi 33,4 posto i jedna je od najvećih u Europskoj uniji. Hrvatska djeca se iz roditeljskih domova iseljavaju u prosjeku tek s pozne 33 godine, a istovremeno rezultati nedavno objavljene ankete poznatog lanca trgovina namještajem sugeriraju da u 35 posto hrvatskih kućanstava barem jedna osoba koristi dnevnu sobu za spavanje.

Prijedlog doista prepoznaje uzroke krize stanovanja u Hrvatskoj, no izvjesno je da će se on u budućnosti morati dorađivati i rafinirati ako se želi postići i što je moguće veća pravednost poreznih izmjena, ali i njihova učinkovitost kada je u pitanju rješavanje krize stanovanja u Hrvatskoj. Maruška Vizek za tportal.

24.08. (22:00)

Ajde, barem nešto dobro

Vizek: ‘Ipak se kreće’ – Apartmanizaciji se konačno reklo snažno ‘NE’

Turistički smještaj je toliko duboko penetrirao u sve sfere života i stanovanja u tim gradovima, da je mogućnost da se ti gradovi pretvore u gradove duhova sasvim realna. Od ovog četvrtka navedeni gradonačelnici i u tim svojim namjerama konačno imaju i podršku Vlade. Nacrt prijedloga Zakona o upravljanju i održavanju zgrada je i prvi pokušaj na nacionalnoj razini da se regulira problem apartmanizacije. Pri tome, prijedlog istodobno adresira i sve lošiju kvalitetu stanovanja u lokalnim jedinicama izloženima te pomaže lokalnim jedinicama koje se intenzivno bave turizmom da učinkovitije upravljaju svojom destinacijskom ponudom.

Da bi se ispravila desetljeća nakrive povijesti, bit će potrebna još hrabrija mjera; značajno povećanje poreznog opterećenja dohotka koji se ostvaruje od kratkoročnog turističkog najma. Tek tada možemo očekivati osjetne pomake u smanjenju tekućeg broja stambenih jedinica koje se koriste za kratkoročni najam, koje bi se zatim mogle materijalizirati i u smanjenju cijena stambenih jedinica i povećanju njihove priuštivosti za hrvatske građane. Maruška Vizek za tportal.

21.07. (12:00)

Više para, ali i gužvi

Zimmer frei na steroidima: Kako apartmanizacija utječe na migracije u Hrvatskoj

Eksplozija kratkoročnog turističkog najma globalni je fenomen koji izaziva čitav niz poremećaja u urbanim sredinama prepoznatljivim turističkim destinacijama. Iznimka dakako nije ni Hrvatska, koja je svoju turističku priču gradila na zimmer frei natpisima uz priobalne ceste davno prije nego što je svijet otkrio Internet i digitalne platforme za ponudu smještaja. Osim što on smanjuje dostupnost stanova za dugoročno stanovanje, što rezultira rastućim troškom stanovanja za lokalne stanovnike, on pogoršava i kvalitetu života u destinacijama jer povećana prisutnost turista donosi buku, prometnu gužvu, probleme s parkiranjem i otpadom. Rezultati – iseljavanje domaćeg stanovništva, mijenjanje ekonomske strukture, gentrifikacija… Maruška Vizek vidi više lošeg nego dobrog u analizi za tportal.

15.07. (21:00)

Joe, i to je Amerika

Maruška Vizek: Izuzmu li se molitelji, Hrvati kukaju, ne pucaju: Što možemo naučiti iz američke šok terapije

…Nastupaju šok i nevjerica. I osjećaj da je trenutak u kojem je ta slika ušla u moju svijest jedan od onih koje pamtite do kraja života. Tu sliku dodajem svojoj niski pivotalnih trenutaka koji uključuju živo sjećanje na to gdje sam bila i što sam radila kada je Goran Ivanišević osvojio Wimbledon, kada je izvršen napad na World Trade Center u New Yorku i kada je Sanader podnosio ostavku pred zabezeknutim novinarima. Zovem svoju urednicu i predložim da promijenimo temu kolumne. Iz Sjedinjenih Američkih Država nedavno sam se vratila nakon deset mjeseci provedenih u Bostonu na programu akademske razmjene, tijekom koje sam imala prilike iskusiti iz prve ruke dubinu podjela u američkom društvu… Dobra kolumna Maruške Vizek.

10.04. (19:00)

Nitko ne želi živjeti na selu

Vizek: Ovo zvoni na uzbunu – u Hrvatskoj čak 44 posto stanova ne služi za stanovanje

Nepriuštivo stanovanje već je dulje vrijeme ne samo hrvatski, već i globalni problem, kojem se za sada ne nazire neko trajno rješenje. Problem je toliko velik, a usudila bih se reći i društveno i ekonomski opasan, da čak i da se provedu predložene predizborne mjere svih političkih stranaka koje se odnose na priuštivost stanovanja – nije izvjesno da bi bio riješen. Raste i broj stanova i obiteljskih kuća koji se koriste u poslovne umjesto u stambene svrhe. Niti jedan program nije dovoljno ambiciozan i sveobuhvatan da adekvatno adresira činjenicu da gotovo polovica stanova u Hrvatskoj ne služi za stanovanje, iako je to jedini trajni način da se poveća priuštivost stanovanja. Maruška Vizek za tportal.