Marušić: Najgore je kad “prometna struka” ne radi po strukovnim načelima nego se uvijek priklanja mišljenju politike - Monitor.hr
10.01. (15:00)

Odjednom su se opametili

Marušić: Najgore je kad “prometna struka” ne radi po strukovnim načelima nego se uvijek priklanja mišljenju politike

Tako je bilo i u slučaju izgradnje Pelješkog mosta, čemu su se izrazito protivili te je neshvatljivo kako čelnici i istaknuti “stručnjaci” naše, formalno krovne stručno/znanstvene prometne institucije, ne mogu sustavno promišljati prednosti i mane određenog prometnog rješenja. Pelješki most, sa spojnim cestama preko Pelješca jest skuplje, ali sustavno daleko isplativije rješenje od spojnice kroz Bosnu i Hercegovinu, odnosno kroz Neum. Članak objavljen 2014. u Jutarnjem listu, jasno pokazuje  kako se službena “prometna struka” promicala sasvim drugo prometno rješenje od onog koje je upravo ustrojeno, a koje sada podržava (!), jer je tako ispravno odredila Vlada RH, odnosno ministarstvo prometa. Srećom! Željko Marušić o novoj autocesti koja će spojiti Metković i Dubrovnik za Nacional.


Slične vijesti

20.01. (22:00)

Cesta snova ili politički labirint?

Autocesta prema Dubrovniku: Hrvatska na vlastitom putu

Nastavak gradnje autoceste od Splita do Dubrovnika izaziva pohvale, ali i pitanja. Hrvatska uglavnom samostalno financira projekt, unatoč ranijim planovima prolaska kroz BiH. Nejasnoće uključuju povezanost s Crnom Gorom i ulogu Pelješkog mosta. Dok BiH nema službeni stav, EU uredba predviđa koridor uz more, a stručnjaci raspravljaju o lokalnim i međunarodnim implikacijama. Politička neizvjesnost u vezi s Crnom Gorom i BiH dodatno komplicira realizaciju Jadransko-jonskog koridora. DW

07.01. (09:00)

Ima jedna duga cesta...

Autocesta od Metkovića do Dubrovnika koštat će oko milijardu i dvjesto tisuća eura

Čak 19 od ukupno 28 kilometara dionice bit će u vijaduktima i tunelima. Uskoro bi trebali početi radovi na etapi od Rudina do Slanog i od Slanog do Mravinjaca. Autocesta se gradi na zahtjevnom terenu. Prolazit će vrlo uskim područjem. S jedne strane bit će more, a s druge granica s Bosnom i Hercegovinom. Prema planu, sve bi trebalo biti gotovo do 2029. Sagradit će se ukupno 47 kilometara autoceste, a bit će tu i gotovo 15 kilometara spojnih cesta. HRT

11.08.2022. (15:00)

Od tada se sve počelo ubrzavati

Devedeset godina Autobahna

Ideju gradnje mreže njemačkih autocesta često se povezuje s diktatorom Adolfom Hitlerom i nacističkim režimom, ali ona je nastala mnogo prije. Čak su i prvi kilometri realizirani prije Hitlerova dolaska na vlast. Ideja je začeta sredinom dvadesetih godina prošlog stoljeća, za vrijeme Weimarske republike. Projekti dugo nisu odmaknuli dalje od faze nacrta jer je manjkalo novca i političke podrške. Prvi kilometri Autobahna pušteni su u promet 1932. godine, između Kölna i Bonna, a autocestu je otvorio gradonačelnik Kölna. Danas je ta cesta Bundesautobahn 555. Toj cesti je nedostajao središnji pojas razdvajanja prometa u dva smjera. Autocesta je prvo nazvana Kraftfahrstraße (cesta za motorna vozila) te je imala dvije trake u svakom smjeru, odnosno nije imala raskrižja i bila je zabranjena za promet pješaka, poljoprivrednih vozila itd. No, nisu svi bili oduševljeni izgradnjom trase, od golf kluba koji je izgubio terene kao i lokalni poljoprivrednici. Revija HAK

02.03.2019. (08:30)

Zinuli k'o somovi

Spojen most preko Save kod Svilaja, najesen u prometu

Konstrukcija jednog od dvaju kolnika na mostu preko Save kod Svilaja na autocesti Vc spojena je na sredini mosta te slijede radovi na spajanju drugog kolnika. Most bi trebao biti gotov na jesen ove godine, autocesta s Hrvatske strane je gotova, a u BiH radovi na dionici od mosta do Odžaka u poodmakloj su fazi te će biti završeni s izgradnjom mosta. HRT…

15.01.2019. (09:32)

ENC sa spektakularnijim imenom

Ministrovi konzultanti predlažu naplatu cestarine preko transpondera

Španjolski konzultanti IDOM imaju dva prijedloga poboljšanja naplate cestarine. Prvi je pomoću transpondera koji bi se očitavao bez zaustavljanja i usporavanja vozila, a plaćalo bi se po prijeđenoj kilometraži. Druga mogućnost je plaćanje cestarine putem automatskog čitača registracijskih oznaka. Novi sustav koštao bi oko pola milijarde kuna, a domaći stručnjaci su protiv jer da je riječ tek o unaprijeđenom ENC-u, da je preskupo i da će se ionako vrlo brzo uvesti naplatu cestarine putem satelitske navigacije. Večernji…

27.04.2018. (13:23)

Autocesta na kojoj nećete biti kažnjeni ako vozite brže od ograničenja

01.03.2018. (11:07)

Zbog nevremena besplatna autocesta kroz Gorski Kotar: Gradonačelnik Delnica Ivica Knežević dogovorio je besplatno korištenje AC 6 na potezu od naplatne postaje Vrbovsko nadalje prema Rijeci do subote, uključujući i taj dan za sve one koji žive u Gorskom kotaru a rade u Rijeci i obratno, za one koji iz Rijeke putuju na posao u Gorski kotar

05.02.2018. (17:48)

Nije šala

Slovenci od 1. travnja uvode elektroničku naplatu cestarine

Slovenija od 1. travnja uvodi elektroničku naplatu cestarine za sva vozila s maksimalnom dozvoljenom težinom većom od 3,5 tona, odnosno za teretna vozila. Svi kamioni koji će putovati kroz Sloveniju morat će imati instaliran sustav DarsGo. Počelo je i rušenje naplatnih kućica kojih na autocestama i brzim cestama ima 34. Ukupni trošak rušenja procjenjuje se na 45 milijuna eura. T-Portal

02.02.2018. (17:30)

Sve džaba

Sada i Zagorci žele besplatnu autocestu Zagreb – Macelj

Nakon inicijativa iz Primorsko-goranske i Sisačko-moslavačke županije za ukidanjem naplate cestarina, mostarina i tunelarina na području tih županija, isto traži i Krapinsko-zagorska županija. Tamošnji vladajući SDP traži ukidanje cestarine na dionicama autoceste Zagreb – Macelj, kao što je to učinila Splitsko-dalmatinska županija u slučaju ukidanja tunelarine kroz tunel Sveti Ilija. Večernji

29.10.2017. (22:30)

Poskupljenje pomoglo

Autoceste zaradile rekordnih dvije milijarde kuna

Nešto više od 45 milijuna vozila bilo je ove godine u razdoblju od siječnja do kraja rujna na svim autocestama u Hrvatskoj, a dvije državne tvrtke HAC i ARZ zaradile su od cestarine rekordne 2 milijarde kuna. Prosječno je promet veći za 5,58%, a prihodi su rasli za gotovo 14%. Ministar prometa Oleg Butković najavljuje da će do kraja studenog na međunarodno tržište biti lansirana obveznica kojom će se refinancirati dio kreditnih obveza cestarskih tvrtki. Novi list