Mark Lanegan (1964. – 2022.) – čovjek koji se trudio ne skrivati izmučenu dušu - Monitor.hr
23.02.2022. (16:00)

Sablasni moment tišine

Mark Lanegan (1964. – 2022.) – čovjek koji se trudio ne skrivati izmučenu dušu

Koliko je njegova figura nalik ravnom štapu koji generira zavidne količine znoja obzirom na to da se na pozornici uopće ne kreće uvijek bila statična, tako je njegova pojava – u skladu s karakterom – uvijek bila jako dinamična. Radio je i završio mnogo toga, a pored svih tih divnih pjesama koje je za sobom ostavio pamtit će se i njegov memoar Sing Backwards And Weep koji je izašao 2020. godine, onda kad je nekima najviše trebao. Život koji je živio na samom rubu kaosa i nereda za sam kraj uneredio je i koronavirus s kojim se dugo vremena borio, a na sebi jedinstven, strašan, užasavajuć, ali opet brutalno iskren način sve je zapisao u novoj knjizi Devil in a Coma. Iako je, kako sam kaže, od rođenja varao smrt – ona jednom mora doći po svoje. Ravno do dna


Slične vijesti

21.11. (16:00)

Ne znam... kako... uvijek... raspraviš da s tobom vrijedi(m) više...

Zanimljiva rasprava: gdje je granica zabave i umjetnosti

Na primjeru grupe Pavel. Na Forumu se jedan korisnik pita zašto glazba koju izvodi Pavel ne bi mogla imati umjetničku vrijednost. Melodijske jednostavne dosadne linije, predvidvljivi e i h molovi, par klasičnih pop/blues akordića s jeftinim sintom, ništa revolucionarno, osobno dosadno, kupe samo najgore iz jazza u vidu ritam-sekcija koje ne obogaćuju muziku nego kao da su zasebna kompozicija… odgovor forumašice na prigovor korisnika da “neka se vrati pod kamen slušati cajke”. Čak se poteglo za ChatGPT-em, koji kaže sljedeće: Granica između “arta” (umjetnosti) i “entertainmenta” (zabave) često je fluidna i subjektivna, ali postoje određene karakteristike koje se mogu koristiti za njihovo razlikovanje, poput namjere, dubine, publici kojoj je namijenjena, dok zabava podrazumijeva komercijalnost i pristupačnost.

11.11. (10:00)

A vi, kako te?

Rasprava na Forumu: Kako otkrivate glazbu?

Na koncertima, zna često bit neka interesantna predgrupa. Portali, forumi, youtube, dokumentarci… kaže jedan forumaš na zanimljivoj temi, dok drugi kaže kako više ne otkriva glazbu aktivno kao nekad (za što postoje istraživanja, da nakon određene dobi većina ljudi prestane otkrivati novu glazbu. Trećemu je otkriće Spotify, koji mu omogućava ponovno otkrivanje nove glazbe i to za relativno nisku cijenu mjesečne pretplate. Četvrtom pak nije pojmljivo da plaća za slušanje glazbe (radije trpi reklame valjda). Peti forumaš smatra da je Spotify obezvrijedio glazbu. Ja volim posjedovati glazbu, makar to bilo u mp3 formatu. Ako mi se nešto jako svidi, kupim ploču. Kad sam u pokretu, koristim mp3 player. Forum

03.11. (19:00)

Glazbeni program u podbačaju

Jagatić: Muzika za gluhe, slijepe i nijeme urednike HRT-a

Ako nečega ima u velikim količinama u Hrvatskoj onda su to sigurno bez svake sumnje glazbeni festivali posvećeni svim glazbenim žanrovima. Vrhunac glazbene produkcije HRT-a je prijenos DORE i Eurosonga, dodjela nagrade Porin, show program poput The Voicea ili pak A strane i to je to. Što se doista događa na sceni, tko puni dvorane, čiji su koncerti najposjećeniji, koga muzički kritičari najviše hvale, tko su nove zvijezde u usponu je za njih nevažno. Samo u Zagrebu su ove godine nastupili Grace Jones, Khruangbin, Steel Panther, The Hu, Thievery Corporation, Body Count, Dropkick Murphys, Einstürzende Neubauten, Jesus and Mary Chain, Nick Cave itd. Jazz zvijezde dolaze sa svih strana svijeta, a nije nešto popraćen niti INmusic. Dosta je neobjašnjivo i teško za shvatiti zašto se u programu Hrvatske televizije ne nalazi niti jedna jedina emisija posvećena aktualnoj hrvatskoj pop rock sceni. Jednako teško kao i shvatiti zašto ne informiraju svoje gledatelje o događanjima i zvijezdama (ne uključujući skandale) s globalne pop rock scene. Dubravko Jagatić za Muziku

02.10. (23:00)

Daj mi taj fungy ritam

Izgleda da glazba može potaknuti gljive i biljke da brže rastu

Izloženost biljaka monotonom zvuku potiče aktivnost gljivica koje pak potiču rast biljaka, pokazalo je nedavno istraživanje, čiji rezultati upućuju na mogućnost da bi puštanje određene vrste glazbe moglo biti korisno za brži rast usjeva i za bujnije vrtove. Australski istraživači izradili su male zvučne kabine u koje su smjestili petrijeve posude pune gljivica. Umjesto pop hitova puštali su im “Tinnitus Flosser Masker na 8 kHz”, sredstvo za prikrivanje ambijentalne buke. Riječ je o zvuku s jednog od mnogih videozapisa o bijelom šumu s YouTubea, kombinaciji različitih zvukova na raznim frekvencijama koje ljudsko uho može čuti, čija je svrha ublažiti tinitus ili pomoći bebama da zaspu. Petrijeve posude su ispuštale ovaj zvuk pola sata dnevno na razini od 80 decibela. Nakon pet dana ustanovljeno je da su i rast i proizvodnja spora bili veći među gljivicama kojima je puštan zvuk u usporedbi s onima koje su rasle u tišini. HRT

01.09. (12:00)

Robot DJ

Umjetna inteligencija i glazba – pogodnosti i opasnosti

U mnogočemu je i dalje jaka dvojba je li AI tu da bi pomogao umjetnicima, ili da bi ih nadomjestio. Problem multipliciranja resursa tuđeg talenta nikad u povijesti svijeta nije bio toliko izražen kao s pojavom umjetne inteligencije. U svijetu u kojem je optimizacija troškova jedan od najvažnijih imperativa takvo pitanje je definitivno opravdano i to ne samo u kreativnim sferama, jer sudbinu krojenu po onoj staroj izreci da „revolucija jede vlastitu djecu“ prvi su iskusili upravo programeri, tj. IT sektor, da bi potom i medijska industrija najavila optimizaciju, tj. brojna otpuštanja radnika čija mjesta će preuzeti tehnologija umjetne inteligencije. Zoran Stajčić za Ravno do dna

30.08. (21:00)

Za razonodu ok, za puštanje okolo not ok

ZAMP smatra da je AI glazba nastala ilegalno

HDS pozdravlja razvoj tehnologije u službi ljudske kreativnosti no, pri svakom korištenju autorskih djela, autori imaju pravo na poštivanje njihovih moralnih i imovinskih prava. Sustavi generativne umjetne inteligencije “uče” na temelju postojećih glazbenih autorskih djela koja se prikupljaju i umnožavaju u svrhu njihove obrade i izrade nove glazbe (tzv. “rudarenje teksta i podataka”). Koliko smo upoznati niti jedna organizacija nositelja prava nije dala licencu za razvoj generičkih AI sustava, pa smatramo da su proizvodi tih sustava nastali ilegalno te ne uživaju autorsko pravnu zaštitu i ne mogu se javno priopćavati – rekli su iz HDS Zamp-a u svom odgovoru na upite za Bug.

27.08. (21:00)

Ne pušta ih se na radijima, ali ih se sluša

Jagatić: Zašto slušatelji u Hrvatskoj nemaju pojma što se sluša u susjednim državama, a pogotovo u Srbiji?

Sva sreća da nova generacije ne sluša muziku gledajući odakle dolazi već isključivo je li dobra i sviđa li im se. Isključivo po osobnom ukusu. Za razliku od većine urednika po hrvatskim medijima koji će prvo provjeriti da nije slučajno izvođač iz Srbije. Jer…. Prosječni konzumenti muzike u Hrvatskoj, koji slušaju svoju lokalnu radio stanicu, ili pak neku s nacionalnom koncesijom, u pravilu nemaju pojma što se događa na muzičkoj sceni u Hrvatskoj, a kamo li u regiji, odnosno kod naših susjeda. Za razliku od naših susjeda koji uredno emitiraju pjesme hrvatskih izvođača poput Hladnog piva, TBF-a, Gibonnija, grupe Film, Haustora, Darka Rundeka itd. zbog čega brojni hrvatski muzičari i nastupaju širom regije. Osim što novi, mladi izvođači teško dolaze do izražaja, muzičari iz regije gotovo nikada ne uspijevaju dobiti pažnju u hrvatskim medijima. Pa čak i kada je u pitanju slovenska grupa Joker Out koja je nakon što je predstavljala Sloveniju na Eurosongu 2023. godine doslovce osvojila Europu. Dakako da je još gora situacija kada govorimo o muzičarima iz Srbije jer u Hrvatskoj rat još uvijek traje i nema popuštanja „neprijateljima“, niti im treba dati prostora u medijima. Bez obzira na to što brojni srpski izvođači pune klubove i dvorane u Hrvatskoj jer ih publika jednostavno voli i želi… Dubravko Jagatić za Muziku.

29.07. (19:00)

Oni koji pjevaju intro u japanskim crtićima

Vocaloid – avatari i hologrami kao svjetske glazbene zvijezde

Vocaloid je umjetni glas rađen po vokalnim uzorcima stvarnih glasova glumaca koji većinom posuđuju svoje glasove u sinkronizacijama filmova i TV serija. Radi na način da je opskrbljen slogovima kojima se može mijenjati intonacija te se oni mogu slagati u riječi i rečenice, odnosno mogu se kombinirati i slagati uz glazbu – mogu otpjevati tekst pjesme. Da bi stvorio pjesmu, korisnik mora unijeti melodiju i tekst. Ubrzo su nastale prve zvijezde, pa i koncerti – za čiju su prigodu izrađeni hologrami. Ravno do dna

13.06. (22:00)

I ljubavnici vole tvrđi zvuk

Istraživanje pokazalo da su Deftones metal bend koji se najviše sluša tijekom seksa

ZipHealth je anketirao više od 1000 Amerikanaca, a 47 posto ispitanika reklo je da redovito sluša glazbu tijekom seksa. Uz korištenje informacija koje su dali ispitanici, ZipHealth je analizirao i Spotify playliste s riječima “seks”, “vođenje ljubavi”, “BDSM” i “nezaštićeni seks”. Deftones su broj 1 kada je riječ o metal izvođačima, i broj 3 ukupno, iza The Weeknda (br. 1) i Kanyea Westa (br. 2). Zapravo, Deftones su jedina metal ili hard rock grupa u Top 10 sveukupno, pojavljujući se uz druge izvođače kao što su Drake, Lana Del Rey i Kendrick Lamar. Ravno do dna. Inače pjevač Deftonesa je neki dan nastupio u Zagrebu, sa svojim side projektom ††† (Crosses).

25.05. (22:00)

Napunili bi i više od pet Arena, da žele

Promocija kompilacije Supervala: Svi koji su se derali na mikrofon morali su jer se i to jedva čulo

Za početak, gužva je već bila u dvorištu ispred Grifa i Vintagea, a u Grifu kao da je u tijeku rasprodaja na tržnici u Bangkoku (vjerujete i to sam vidio, ne izvlačim taj adut na neviđeno). Gužva i vreva. Da bi išta vidjeli i čuli morate se probijati kroz kompaktnu gomilicu. Nema šanse. Nisam lud. Tamo gdje se sve događa se uglavnom svi deru u mikrofon, a moraju se derati jer se i to jedva čuje. „Superval vol. 1“ kompilacija je hit već na promociji i sve ide prema zaključku da je najmlađa generacija rock publike dobila svoj „Paket aranžman“ ili „Bombardiranje New Yorka“ što god mi stariji mislili o tome, a sigurno si mislimo. Zoran Stajčić za Ravno do dna.