Mali Norvežani zarađuju 3600 kuna po danu vadeći riblje jezike - Monitor.hr
24.03.2017. (08:31)

Dobar rad

Mali Norvežani zarađuju 3600 kuna po danu vadeći riblje jezike

U norveškom gradiću Ballstadu djeca od pamtivijeka imaju neobičan honorarni posao – režu jezike norveškog bakalara (Skrei). Ovaj se dio ribe smatra lokalnim specijalitetom, a oni najvještiji mogu zaraditi i nekoliko tisuća norveških kruna po danu. 16-godišnji Trygve Pettersen zaradio je na taj način za put u SAD, od New Yorka do Havaja. Pun kufer


Slične vijesti

27.09. (10:00)

Što ti ostane, uloži

Kako izvući maksimum iz honorarnog rada za mirovinu

Status slobodnjaka i honorarni rad donose financijsku fleksibilnost, ali mogu smanjiti iznos mirovine zbog nižih doprinosa. Poslodavci plaćaju 10% za mirovinske doprinose kod autorskih ugovora, što je upola manje od doprinosa iz radnog odnosa. Ako je honorarni rad jedini izvor prihoda, uplaćeni doprinosi utječu na radni staž i buduću mirovinu. Ipak, zbog smanjenih doprinosa, slobodnjacima se preporučuje dodatna mirovinska štednja u trećem stupu ili dodatne uplate u prvi i drugi stup kroz HZMO kako bi osigurali primjereniju mirovinu u starosti. tportal

02.11.2018. (21:30)

Prije išli na gigove, sad su u gig-ekonomiji

Umirovljenici rade male poslove jer tako žele – i mijenjaju prirodu rada

Gotovo trećina Amerikanaca koji rade isključivo honorarne poslove su ljudi rođeni između 1946. i 1965., a u Španjolskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Švedskoj i Britaniji tri četvrtine neovinse radne snage je starije od 24 godine. BBC piše kako ova gig-ekonomija mijenja odnos između zaposlenika i poslodavaca, ali mijenja i sastav svakodnevnog posla. Mnogi umirovljenici koji odlučuju raditi u mirovini rade jer im trebaju novci, no oko trećine njih radi jer žele biti okruženi zanimljivim ljudima, rad ih povezuju sa zajednicom, osjećaju se ispunjeno, a znanost kaže i da ljudi koji rade dulje žive.

13.03.2017. (16:49)

Bez izuzeća

Honorarci i autori morat će plaćati doprinose

Četrnaest godina nakon što je Hrvatska uvela obavezu plaćanja doprinosa na honorarni rad od ove je godine plaćanje doprinosa preneseno i na dosad izuzete skupine građana – umirovljenike i autore. Tako će od siječnja gotovo 400.000 građana koji uz plaću ili mirovinu ostvaruju drugi dohodak povrh poreza plaćati i socijalne doprinose na honorarna primanja. Stopa dvaju obaveznih doprinosa upola je niža od radničkih te za zdravstveno osiguranje iznosi 7,5%, a za mirovinsko 10%. Prema zadnjim poznatim podacima, građani su 2015. honorarno zaradili 3,759 milijardi kuna, no nakon što su na tu svotu platili porez, prirez i pripadajuće doprinose, na račune im je sjelo oko 2,67 milijardi kuna. Večernji

02.08.2016. (18:03)

Who watches the watchmen?

Tko brine za volontere u organizacijama za socijalnu pravdu?

Libela skreće pozornost na zanimljiv tekst koji se bavi problematikom rada u organizacijama koje se zalažu za socijalnu pravdu. Radi se o apsurdu da upravo organizacija koja se zalaže za određena prava ne primjenjuje ista na svoje radnike (volontere i honorarce). Naime, kada se radi iz uvjerenja, za određeni cilj, vrlo je lako upustiti se u prekomjeran rad koji otvara put eksploataciji i raznoraznim psihičkim poteškoćama.

18.05.2015. (15:56)

Život je lijep

Nizozemci su najsretniji jer rade honorarno i vježbaju?

Nizozemska je iz godine u godinu na samom vrhu ljestvice najsretnijih zemalja svijeta. Razlog tomu mogla bi biti činjenica da malo rade, a puno vježbaju. Naime, 26.8% muškaraca i 76.6% žena rade manje od 36 sati tjedno. Također, žene imaju zakonsko pravo raditi manje i ne trpiti posljedice od strane poslodavca. Također, Nizozemci su vodeći u Europi po fizičkoj aktivnosti, 53% ih vježba 4 do 7 dana tjedno. Independent