Magična transformacija državnog novca u 'naš' novac - Monitor.hr
10.03.2015. (19:51)

Magična transformacija državnog novca u ‘naš’ novac

“Na edukaciji u jednom tijelu državne uprave jedan je od polaznika izgovorio kao iz šale: Nema veze koliko će koštati, ionako će to biti iz državnog proračuna’, ali kad smo krenuli stavku po stavku, taj virtualni novac je postao stvaran, i svi su polaznici htjeli smanjiti i kadrove i troškove. Naučili su da je proračunski novac pravi novac, da svako ulaganje skupo, a najskuplja su ona nepromišljena te da će sve ove troškove platiti i oni sami jer svi mi uplaćujemo novac u državnu Škrabicu”, piše Ariana Vela. T-Portal


Slične vijesti

02.07.2022. (13:00)

Nejednakost u sustavu plaća

Ministarstvo pravosuđa i uprave mora ponoviti natječaj za 22 radna mjesta jer im se nitko nije javio

Ministarstvo pravosuđa i uprave raspisalo je natječaj 25. svibnja za 22 radna mjesta, među kojima je i ono za višeg informatičkog savjetnika, specijalista za pravosudni informacijski sustav, s početnom plaćom od oko 8000 kuna. Nitko im se nije javio. Tražili su i voditelja Službe za međunarodnu suradnju i izradu i unaprjeđenje normativnog okvira, s početnom plaćom od 9000 kuna. Javio se jedan kandidat. (…) Sustav plaća uređen je nejednako pa se često događa da se za isto radno mjesto u različitim službama plaća razlikuje, ovisno o tome je li riječ o državnoj upravi, agencijama ili javnoj službi. Tako da i kvalitetniji kadar često ne može biti nagrađen za dobar posao pa takvi službenici ili bježe u agencije i sustave koji imaju bolje koeficijente ili idu k privatnicima nakon što steknu znanje u državnoj službi. Slobodna

19.07.2020. (17:30)

Živi bili pa vidjeli

Intervju s Andrejem Plenkovićem o reorganizaciji uprave i postizbornim potezima

Premijer Andrej Plenković donosi novosti planirane u ustroju uprave, pri čemu će Vlada imati četiri podpredsjednika, dva nova u likovima Tome Medveda i Borisa Miloševića, a broj ministarstava smanjit će se sa 20 na 16 spajanjima te se osnivanjem novog Ministarstva turizma i sporta te Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja s pridruženim sektorom energetike i klimatskih promjena. Također navodi da će doći do smanjenja broja državnih dužnosnika. Broj lokalnih dužnosnika planira smanjiti ukidanjem mjesta zamjenika načelnika, gradonačelnika i župana, a za petinu se smanjuje broj članova lokalnnih predstavničkih tijela. Ušteda koju iz toga planira akumulirati iznosi 100 milijuna kuna, a sljedeći su koraci funkcionalno spajanje općina te digitalizacija javne uprave. Kako premijer komentira okončane izbore, uviđenje eura te stanje na političkoj sceni pročitajte članku. Novi list

 

 

 

11.04.2019. (10:30)

Uf, da neće Facebooku pasti posjeta!?!

Vlada ukida 20 tijela državne uprave

Novi zakon o kojem će se danas raspravljati u Saboru predviđa smanjivanje ukupnog broja tijela državne uprave s 52 na 32, broj samih državnih dužnosnika smanjit će se za 96, a uvest će se i profesionalizacija što znači da će se osobe na radna mjesta u državnoj upravi imenovati na temelju javnog natječaja. Generalno su ciljevi depolitizacija državne uprave, decentralizacija i digitalizacija uredskog poslovanja. T-Portal…

28.02.2019. (22:30)

Grupna muljaža

Prof. Koprić: Rezanje broja ministarstava je nova HDZ-ova prevara,

Novi prijedlog zakona predviđa da se ministarstvo osniva za više upravnih područja. Ovako se može dogoditi da se počnu izmišljati resori, ili da se iz pojedinih sadašnjih resora odjednom izvuku dva ili više njih da bi se formalno udovoljilo ovoj odredbi… Tako se ništa ne mora promijeniti, a može se promijeniti što god se hoće i uvijek će zakonska odredba biti formalno poštovana – objašnjava profesor Ivan Koprić za Index. Još traje javna rasprava (zasad tri komentara).

30.12.2017. (19:53)

Zanimljiv sistem

Zakon o plaćama u državnoj upravi: Službenicima bi plaća rasla 14, a šefovima 67 posto

Vlada je pokrenula pregovore sa sindikatima o novom zakonu o plaćama u državnoj upravi kojim će se službenici razvrstavati u 12 platnih razreda, te napredovati preko 12 platnih stupnjeva unutar svakog razreda. U višim su razredima rukovoditelji, u srednjima viši službenici, a u razredima od 1. do 5. niži. Vlada navodi da je prosječna razlika između stupnjeva unutar jednog razreda 2,5%, no Sindikat državnih službenika tvrdi da Vladin prijedlog nije pravedan jer razlika između dva stupnja u nižim platnim razredima iznosi 1-2%, a u višima doseže i 9%, piše Večernji list. Za 40 godina rada u državnoj službi uspješni službenici ubuduće mogu računati na povećanje plaća od 14 do 67%, a ne 20% kako to predviđa sadašnji model nagrađivanja s 0,5 posto dodatka po godini staža.

28.11.2017. (01:00)

Podzastupljenost pripadnika manjina među zaposlenima u tijelima državne uprave – samo ih je 3,4 posto od svih zaposlenih, dok je udio Srba 2,22 posto, u općoj populaciji pripadnika manjina je ukupno 7,67 posto, a Srba 4,36 posto

28.05.2015. (09:03)

Kad je minus - plus!

U tri godine 2.427 manje zaposlenih u državnoj upravi

3.234 službenika i namještenika zaposlena su od 2012. u ministarstvima i državnim uredima, od čega je svaki četvrti zaposleni posao dobio na određeno vrijeme. U istom tom razdoblju iz ministarstava i državnih ureda otišlo više od 5,6 tisuća osoba kojima je prestala državna služba. Zbrojeno i oduzeto, u tri godine iz tih je tijela uprave otišlo 2.427 osoba više no što ih je zaposleno. Novi list

13.04.2015. (09:30)

Problem u centralizaciji

Komadina: Županije efikasnije od državne uprave, ali treba ih okrupniti

“Gradovi, općine i županije potrebne su Hrvatskoj. Samouprava je opravdala svoje postojanje unatoč ograničenjima koja proizlaze iz, prije svega, nedorečenih zakona. Važno ju je ojačati i fiskalno i upravljački, a brojčano smanjiti, odnosno okrupniti”, smatra Zlatko Komadina. Dodaje kako su decentralizacija i regionalni razvoj mjerilo razvitka svake demokracije, a veliki broj jedinica regionalne i lokalne samouprave u Hrvatskoj sam po sebi ne jamči veliku razinu decentralizaciju države i javnih poslova. Novi list

02.04.2015. (08:30)

Puno priče

Državni aparat je golem, shvatili ste?

I sadašnja i bivša vlast obećavale su uvesti reda u državni aparat te uštedjeti na agencijama, zavodima i institutima, no značajniji rezultati su izostali. Ubrzo će se pokazati je li najnovija priča o racionalizaciji agencija samo još jedna predstava za javnost u izbornoj godini, jer birači su pokazali da ih najviše muči glomazan državni aparat, ili je Vlada konačno spremna provesti tu krupnu reformu. Budući da je izborna godina, izglednije je očekivati da ćemo i sljedećeg ožujka od ministra financija, tko god on bio, slušati najave o – racionalizaciji agencija. Jutarnji