30.08.2018. (12:10)
Europske zemlje raspravljaju o slanju vojnih u Ukrajinu u slučaju prekida vatre ili mirovnog sporazuma, nakon što je novoizabrani američki predsjednik Donald Trump jasno dao do znanja da američka čizma neće stati na ukrajinsko tlo kako bi zajamčio sigurnost, izvijestili su dužnosnici i diplomati. Razgovori, koje predvodi francuski predsjednik Emmanuel Macron, u ranoj su fazi, no već su razotkrili podjele oko mogućih ciljeva i mandata takve misije – pa čak i o tome koliko je mudro pokretati to pitanje sada. Macron je prvi put predložio takvo raspoređivanje u veljači. Neimenovani europski sigurnosni dužnosnik također procjenjuje da bi moglo biti potrebno oko 100.000 vojnika. Gady navodi da bi se takve snage mogle oformiti ako bi neke europske zemlje smanjile svoju ulogu u drugim misijama, poput mirovnih misija na Balkanu. Europa, SAD i drugi partneri rasporedili su oko 60.000 vojnika u Bosnu i Hercegovinu i 50.000 na Kosovo 90-ih godina, ali te su misije sada mnogo manjeg opsega. Jutarnji
Iako se ne slažem s Macronovom politikom i politikama, poštujem njegovu brzu reakciju na očiti uspon ekstremne desnice ovog ljeta. Njegova odluka da raspusti parlament bila je riskantna, ali to je bio rizik koji se isplatio prihvatiti. Protiv novog fašizma treba se boriti žurno i snažno gdje god se pojavio. Marine Le Pen iz Nacionalnog okupljanja uskraćena je pobjeda u drugom krugu. Činilo se da se zemlji sprema dugotrajno razdoblje nestabilnosti i antiljevičarskih prevara – loše vijesti za ionako krhku ekonomiju i napore da se obrani od krajnje desnice. Umjesto toga, Francuska nije utonula u kaos. Zasad se čini da je Macronovo kockanje vratilo privid normalnosti. Neki će se zapitati može li se neizabrana vlada razvlačiti unedogled, ali drugi će odgovoriti: “Zašto ne?”. Index prenosi misli Slavoja Žižeka.
Iako je Macronova odluka o raspuštanju Nacionalne skupštine i raspisivanju prijevremenih izbora u prvi mah šokirala, francuski mediji navode kako je Macron taj potez ranije dogovorio s nekolicinom najbližih suradnika kako taj njegov manevar ne bi iscurio u javnost prije vremena. Krajnja desnica najavljuje da je spremna preuzeti vlast. Da su za to spremni Marine Le Pen poručila je u izbornoj noći, pozdravljajući pritom Macronov potez raspuštanja Nacionalne skupštine. Iako je Marine Le Pen i dalje zaštitno lice francuske krajnje desnice, svjetla pozornice sve joj više krade Jordan Bardella, njezin 28-godišnji štićenik. Za razliku od većine francuskih političara Bardella dolazi iz naroda, iz radničke obitelji. Hoće li Macronov, po mnogima, ruski rulet, zaustaviti rastuću krajnju desnicu tek će se vidjeti. Faktograf, DW
Dragi hrvatski prijatelji, dobro došli u euro. Bienvenue, chers amis Croates, dans cette monnaie commune, l’euro ! pic.twitter.com/uQSQ1TCTj2
— Emmanuel Macron (@EmmanuelMacron) January 1, 2023
Sva velika parkirališta u Francuskoj bit će pokrivena solarnim pločama prema novom zakonu odobrenom u sklopu inicijative za obnovljivu energiju predsjednika Emmanuela Macrona. Vlasnici parkirališta s 80 do 400 mjesta imaju rok od pet godina za usklađivanje s mjerama, dok će upravitelji onih s više od 400 imati samo tri godine. Najmanje polovica površine većih mjesta mora biti pokrivena solarnim panelima. Francuska vlada vjeruje da bi ova mjera mogla generirati do 11 gigavata energije, što je otprilike jednako 10 nuklearnih reaktora. Green
“Oni koji na to šute pridonose novom imperijalizmu, suvremenom cinizmu koji uništava svjetski poredak”, rekao je Macron u polusatnom govoru. Pozvao je države da ne budu pasivni promatrači. “Kada čujem Rusiju kako govori da je spremna za novu suradnju i novi međunarodni poredak bez hegemonije, to je samo prazna priča. A temelji se na čemu? Na invaziji na susjednu državu, na nepoštivanju granica jer vam se to ne sviđa. Kakav je to poredak? Tko je današnji hegemon? Rusija”, rekao je Macron. Index
Ubojiti udarac Macronovoj telefonskoj diplomaciji zadao je novi dokumentarac francuskog novinara Guyja Lagachea ‘Predsjednik, Europa i rat‘ koji pokazuje kako Putin oko malog prsta vrti Macrona (i suradnike), uvjerene kako upravo preveniraju rat koristeći se samo – telefonom i osobnim utjecajem. Posumnjati u njemačko-francusko vodstvo u Europskoj uniji još samo prije godinu dana izgledalo je kao loša informiranost. Ili možda neka teorija zavjere. Na parlamentarnim je izborima Macronova stranka Republika u pokretu izgubila apsolutnu većinu pa je predsjednik dobio neupravljiv Parlament i prisiljen je vladati sa ‘žetončićima’ na francuski način. A njegovo veliko mirotvorstvo prometnulo se u veliku blamažu. Ruska invazija na Ukrajinu iz dana u dan u pokazuje da je jedini rezultat Macronove posredničke uloge bila njegova samopromocija. Višnja Starešina za Lider.
Samo četiri dana prije invazije na Ukrajinu, neraspoloženi Vladimir Putin rekao je francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu da će radije “igrati hokej na ledu” nego održati sastanak s Joeom Bidenom kako bi porazgovarali o situaciji u Ukrajini i možda spriječili rat. Te riječi ruskog predsjednika mogu se čuti na kraju napetog devetominutnog razgovora s Macronom koji će u četvrtak biti prikazan u dokumentarcu na glavnom državnom TV kanalu France 2. U njemu britanski premijer Boris Johnson sumnja u pokušaj dijaloga francuskog predsjednika s ruskim autokratom: “Svaki put kad razgovaramo s Putinom, imam dojam da je agresivniji, dok mi zvučimo sve slabije. On se neće zaustaviti dok ne dobije ono što želi”, piše britanski Telegraph, a prenosi Jutarnji
Francuska bi zbog problema u radu svojih nuklearnih elektrana mogla ove godine proizvesti 25 posto manje električne energije nego u 2021., što bi se moglo odraziti i na ukupna energetska kretanja u Europi. (…) Prema službenim podacima EDF-a, tvrtke koja upravlja s 56 nuklearnih reaktora u 18 francuskih elektrana – što je daleko najveći potencijal nuklearki u EU te drugi u svijetu (prvi je SAD) – od svih raspoloživih reaktora EDF-a gotovo ih polovica trenutno ne radi zbog kvarova, remonta ili nedostatka rezervnih dijelova. Stručnjaci pretpostavljaju da su u Francuskoj ove zime moguća uz uvoz električne energije i isključenja struje. Jutarnji
Francuska želi stvaranje jednog sveobuhvatnog europskog političkog foruma koji ne bi bio zamjena ni za EU, ni Vijeće Europe, niti za Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju (OESS), ali bi omogućio izgradnju zajednice koja bi okupljala sve europske države, bez obzira na njihov status u EU ili odnose s Europskom unijom. Tu je ideju prije mjesec dana prvi put iznio predsjednik ove države Emmanuel Macron, a o njoj će se raspravljati na sljedećem sastanku Europskog vijeća 23. i 24. lipnja u Bruxellesu. Jutarnji