Lubenica - voće koje liječi - Monitor.hr
16.07.2023. (11:00)

Svi ju volimo

Lubenica – voće koje liječi

All About the Four Main Watermelon Categories

Dvije nove studije istraživale su utjecaj konzumiranja lubenice na poboljšanje prehrambenih navika djece i odraslih, kao i utjecaj soka lubenice na kardiometaboličko zdravlje, javlja SciTechDaily. Prema studiji, konzumenti lubenice su imali veći unos dijetalnih vlakana, magnezija, kalija, vitamina C i vitamina A kao i likopena i drugih karotenoida, a manji unos dodanih šećera i ukupnih zasićenih masnih kiselina. Studija objavljena u časopisu Nutrients kaže da lubenica može poboljšati apsorpciju hranjivih tvari i opću kvalitetu prehrane kod djece i odraslih. Druga studija pokazuje da sok lubenice štiti vaskularnu funkciju tijekom hiperglikemije. Jutarnji Kako izabrati zrelu i slatku lubenicu? Nekoliko je pokazatelja da je slatka: ima smeđu, a ne zelenu peteljku, žutu a ne bijelu mrlju, glatku, a ne hrapavu koru, pepeljak i odjekuje šuplje… Green


Slične vijesti

15.12.2023. (19:00)

Pripaziti na svoju dnevnu dozu

Važnost vitamina D


Skoro 50 posto ljudi osobito tijekom zimskih mjeseci pati od nedostatka vitamina D, ključnog za zdravlje kostiju, mišića, srca i imunološkog sustava. Vitamin D se sintetizira izlaganjem kože suncu, no brojni faktori utječu na tu proizvodnju, uključujući geografski položaj i fototip kože. Nedostatak vitamina D dugoročno može uzrokovati ozbiljne probleme poput osteoporoze, srčanih bolesti i autoimunih problema. Djeca s nedostatkom izložena su riziku od rahitisa, dok trudnice mogu imati povećanu predispoziciju za komplikacije poput trudničkog dijabetesa i preeklampsije. Dnevne preporučene doze variraju s dobi, a nedostatak se dijagnosticira laboratorijskim testom. Osim sunčevog izlaganja, unos vitamina D moguće je povećati konzumacijom ulja jetre bakalara, masne ribe, shiitake gljiva, te dodacima prehrani. (Telegram)

12.12.2023. (18:00)

Šarena abeceda za mlađi mozak

Ovim namirnicama možete usporiti starenje mozga

Kognitivni pad prirodni je dio starenja, ali nova istraživanja pokazuju da određeni vitamini i minerali mogu igrati ključnu ulogu u očuvanju funkcije mozga i sprječavanju opadanja uzrokovanog starenjem. Omega – 3 masne kiseline pokazuju protuupalna i antioksidativna svojstva te potiču zdravu funkciju mozga. Izvrstan izvor omega – 3 masnih kiselina su riba poput lososa, lanene i chia sjemenke te orah. Osim omege, antioksidansi poput vitamina C i E imaju važnu ulogu u zaštiti mozga. Izvor C vitamina su citrusno i bobičasto voće, orašasti plodovi i sjemenke te lisnato povrće, dok se E vitamin nalazi u bademima, sjemenkama suncokreta i špinatu. Tu su važni i D vitamin te vitamini B kompleksa. B6 se nalazi u bananama, krumpiru i peradi, B9 se nalazi u lisnatom povrću, grahu i leći, a B12 u životinjskim proizvodima. Još su važni magnezij i cink te kurkumin. (N1)