Lovrinčević: U idućih godinu dana morat ćemo posuđivati 6 milijardi kuna mjesečno

-6 x 12 = jako dužni

Lovrinčević: U idućih godinu dana morat ćemo posuđivati 6 milijardi kuna mjesečno

Hrvatska narodna banka je od početka epidemija koronavirusa i zatvaranje ekonomije otkupila 20 milijardi kuna javnog duga, što je za naše prilike bio potez bez presedana. “Od sada pa idućih godinu dana mi ćemo svaki mjesec morati naći dodatnih 6 milijardi kuna. Zaduživati se, rasprodavati imovinu” – kaže ekonomist Željko Lovrinčević. Ako kriza potraje godinu dana država će morati posegnuti u drugi stup, smatra stručnjak s Ekonomskog instituta Zagreb. Novi list

HNB Željko Lovrinčević

Kako podići prašinu uz jednu PowerPoint prezentaciju

Brkljača: „Nije to skupo, nego si se ti loše udala!“ O navodnoj skupoći hrvatskog turizma

Guverner HNB-a, iako je uzburkao javnost izjavama kako turizam trpi gubitke, nije izrekao ništa sporno, već je prezentirao podatke o hrvatskom turizmu, koji su mediji iskoristili za senzacionalističke naslove (primjer Index, Kult plave kamenice, Glas Slavonije…). Brkljača za Arhiv Analitiku ističe da je Hrvatska kroz pandemiju imala najmanji pad i najbrži oporavak turizma među mediteranskim zemljama, ali da su više cijene u pandemijskom oporavku možda smanjile cjenovnu konkurentnost. Zaključuje kako tržište samo regulira cijene, no upozorava da bi porezne i regulatorne promjene mogle negativno utjecati na turizam. Sve u svemu, guverner nije kriv za „paniku“, već je samo prikazao slajdove.

HNB Ivica Brkljača turizam

Sve što se da naplatiti, naplati

HNB želi neujednačenim bankarskim naknadama stati na kraj, traže od banaka da definiraju metodologiju

Banke tradicionalno najviše zarađuju na naknadama za platni promet, druge po važnosti su naknade vezane uz kreditne kartice, a treće po udjelu u prihodima su naknade za vođenje računa. Kako bi konačno uveo red u područje naknada, HNB je krajem lipnja poslao okružnicu bankama, kojom je zatražena uspostava metodologija kojima će se definirati kako se utvrđuju naknade. Za to im je postavljen rok od šest mjeseci. Tarife bankarskih naknada javno su dostupne, ali zbog neujednačenosti usluga nije ih lako komparirati. Koristan alat za snalaženje u šumi naknada je preglednik HNB-a. tportal

bankarske naknade banke HNB

Dođe ti na isto

Klijenti banaka koji nisu ugovorili prijelaz s prešutnog na dopušteno prekoračenje imaju pravo na otplatu tog duga u 12 rata, ali to neće biti beskamatno

Kako je nedavno objavila Hrvatska narodna banka (HNB), do 1. srpnja nešto više od milijun građana ugovorilo dopušteno prekoračenje, a što je 58 posto od ukupno 1,75 milijuna poslanih ponuda za prelazak s prešutno prihvaćenog na dopušteno prekoračenje. Na upit o razlozima, odnosno je li se gotovo 750 tisuća građana jednostavno oglušilo na poziv banaka ili su u pitanju neki drugi razlozi, poput nedovoljne kreditne sposobnosti, iz HNB-a su pojasnili kako je ponuđeni iznos dopuštenog prekoračenja bio identičan prethodno odobrenom prešutno prihvaćenom prekoračenju. Neke banke omogućuju otplatu na način da se dugovanje po prekoračenju podmiri kreditom, dok druge jednostavno ovu postupnu otplatu provode kao dodatnu funkcionalnost prekoračenja. Bez obzira na razlike u tehničkoj provedbi postupne otplate, za potrošače nema razlike jer se ne naplaćuju nikakvi dodatni troškovi – ističu u HNB-u. Lider

banke dugovanja HNB prešutni minus

Uvijek je taj mali postotak na vrhu

Najbogatiji Hrvati drže 14 milijardi eura, razlike se smanjuju

Hrvatski građani u bankama danas drže više od 37 milijardi eura ili približno dvije trećine ukupnih depozita kreditnih institucija u Hrvatskoj. Osim uvriježenih opaski kako su Hrvati skloni štednji u bankama, zbirne brojke često su praćene opaskama o nejednakosti njezine razdiobe, što nije specifičnost ni Hrvatske, a kao i drugdje vrijedi i za druge pokazatelje bogatstva kućanstava.

Najnoviji nalazi kažu da se ta nejednakost vrlo blago, ali ipak smanjuje. No, i na kraju prošle godine oko 80 posto deponenata, s iznosima novčanih sredstava manjim od 10 tisuća eura, držalo je samo 11,6 posto ili oko 4,2 milijarde eura od ukupno 36,5 milijardi depozita fizičkih osoba. S druge strane, samo 1,84 posto vlasnika računa s iznosima od 100 tisuća eura naviše držalo je 38,5 posto ukupnih novčanih sredstava ili, u eurima, 14 milijardi. Preostalih približno 18 posto vlasnika, koji na računima u bankama imaju između 10 i 100 tisuća eura, drži 50-ak posto ukupnih depozita fizičkih osoba. Poslovni

HNB štednja

Od svih kućanskih poslova, peglanje nam najbolje ide

Građani prošle godine ‘ispeglali‘ kartice za 15,5 milijardi eura, 21 posto više

Kako stoji u biltenu Hrvatske narodne banke ‘Bezgotovinske platne transakcije‘ objavljenom u utorak, takva vrsta plaćanja u posljednjih nekoliko godina bilježi kontinuirani rast, i u broju i u vrijednosti transakcija. Što se tiče prošle godine, ukupno je izvršeno 1,2 milijarde transakcija vrijednih 437,7 milijardi eura. U usporedbi s godinom ranije, broj transakcija povećao se za sedam, a ukupna vrijednost za 13 posto. Statistika bilježi i da 44 posto građana i 60 posto tvrtki u Hrvatskoj u RH ima ugovorenu uslugu internetskog bankarstva, a 57 posto građana potrošača i 52 posto poduzeća i uslugu mobilnog bankarstva. Broj građana koji se koriste uslugom mobilnog bankarstva u 2023. povećao se za sedam posto, a internetskog bankarstva za 13 posto. Lider

banke HNB internet bankarstvo kreditne kartice trošenje

Sve redom kolekcionari i numizmatičari

Građani u ‘čarapama‘ još uvijek drže kune vrijedne 581,4 milijuna eura

Već gotovo šest mjeseci zamjena novčanica i kovanica kuna moguća je samo u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), a najnoviji podaci kazuju kako se iznos nezamijenjene gotovine sporo smanjuje. Dok se tijekom prošle godine nekadašnja hrvatska valuta mogla zamijeniti u bankama, poštanskim uredima i poslovnicama Fine, od početka ove godine to je moguće samo u središnjoj banci. Podsjetimo, HNB će trajno zamjenivati kunske novčanice, dok se kovanice mogu zamijeniti do kraja 2025. godine. Nakon toga postat će bezvrijedni metal. Zaključno do prošlog petka, u optjecaju je ostalo još 75,4 milijuna komada novčanica u vrijednosti 3,2 milijarde kuna te 2,2.milijuna kovanica u vrijednosti od 1,2 milijarde kuna. Lider

HNB kune

Za numizmatičare i one koji to žele postati

HNB pokreće Muzej novca: u velikoj mjeri bit će digitalan i interaktivan

Prošlu godinu HNB je završio na nuli, ništa od injekcije državnom proračunu. U izvješću za 2023. dodatno je naglasak stavljen na aktivnosti na uspostavi Ureda za nadzor subjekata u kupoprodaji neprihodonosnih kredita (zbog promjena regulative u tom području), kao i na, primjerice, FinTech i centralnobankarski digitalni novac. Isto tako, u izvješću se ističe i projekt osnivanja Moneterre – Muzeja novca HNB-a, jer je HNB jedina središnja banka europodručja koja nema prostor u kojem bi građani mogli od nacionalne središnje banke saznati što je novac, kako se vodi monetarna politika, tko i kako nadzire banke i što građani trebaju znati da bi donosili što bolje osobne financijske odluke. Poslovni U Moneterri će se moći održavati i tribine uz sudjelovanje šire javnosti, a najveći dio sadržaja bit će dostupan i na engleskom jeziku te će biti prisutan i u virtualnom prostoru, na internetskoj stranici. Nacional

Boris Vujčić HNB Moneterra muzej novca

HNB izdaje kovanice u počast Ivani Brlić-Mažuranić

HNB Ivana Brlić Mažuranić

Poticaj za turizam

Ekonomska analiza izvješća HNB-a: Pri vrhu smo EU po rastu BDP-a, ali ne treba biti preoptimističan

U godinama koje dolaze očekuje se smanjenje prihoda od EU fondova i rast prihoda od turizma. Na pitanje ‘Je li naš turizam dovoljno jak da ‘pokrije’ fondove?’ ekonomist HNB-a Vedran Šošić je kazao kako je pred Hrvatskom još dosta godina za povlačenje sredstava, iako će ono u idućoj perspektivi biti nešto manje. Vezano za monetarnu politiku ustvrdio je kako europodručje ‘pleše’ na rubu recesije – ali da bi se ona mogla izbjeći jer se početkom godine očekuje ‘meko’ prizemljenje’ – koje ne bi trebalo rezultirati recesijom i ugroziti zaposlenost. HRT

BDP ekonomska analiza HNB Vedran Šošić

Sad se može i štedit

Guverner HNB-a Boris Vujčić o ekonomskim očekivanjima za 2024. godinu

Prelazak na euro je općenito ocijenio „jako dobrom pričom“, uz opasku da ni sada ništa u njoj ne bi napravio drukčije, te da su ekonomski efekti u skladu s očekivanjima. Također, istaknuo je da je kumulativni porast inflacije (od lipnja 2021. do listopada 2023. godine) bio veći u zemljama središnje i istočne Europe nego u Hrvatskoj. Ona bi iduće godine na godišnjoj razini mogla iznositi čak 4 posto (za razliku od ovogodišnje procijenjenih 8 ). Što se tiče dobiti banaka nakon ulaska u eurozonu, kaže da se radi o kratkoročnom efektu. Raste broj oročenih depozita, ponajviše zbog HPB-ove “Super štednje” (2010. ih je bilo 80 posto, sada su pale na svega 25), u sklopu koje su stigli i do milijardu eura štednih depozita). Za tržište nekretnina kaže kako se „ohladilo“: smanjena je potražnja i same transakcije, no cijena još uvijek nije u padu. Forbes

Boris Vujčić HNB

-6 x 12 = jako dužni