Lokalpatriotska logika u javnoj nabavi Grada Labina - Monitor.hr
26.11.2015. (06:00)

Ništa sporno...

Lokalpatriotska logika u javnoj nabavi Grada Labina

Grad Labin prvo je 2008. promijenio postojeći GUP kako bi omogućio tvrtki De Conte i Branku Kontošiću izgradnju stambeno – poslovne višekatnice na uštrb izgradnje javne garaže, a nakon što je trgovački lanac Billa odustao od već dogovorene kupnje, Kontošićevo poslovno carstvo praktički je bilo na koljenima. I tu se pojavljuje Grad Labin koji omogućuje da tvrtka De Conte kao jedini ponuditelj u otvorenom postupku javne nabave dobije obnovu Gradske knjižnice. Slijedom stvari, Grad Labin 30.12.2008. sklapa prvi od četiri ‘Ugovora o rekonstrukciji i prenamjeni poslovnog prostora u Gradsku knjižnicu u Labinu’ zaključno s posljednjim ugovorom potpisanim 28.12.2011, sveukupne vrijednosti 13,5 milijuna kuna. Gradonačelnik Labina Tulio Demetlika, iako svjestan mogućih kritika, u tome ne vidi ništa sporno. Fairpress.eu


Slične vijesti

28.01. (18:00)

Gdje ima dima, ima i trupaca

HDZ-ovo šumsko gospodarstvo: leglo kriminala u Hrvatskim šumama

Ilko Ćimić, kojemu je hobi smjenjivanje ministara svih boja, pozabavio se malo i Hrvatskim šumama (kažu na Forumu uz citate i linkove). Bivši ministar Josip Dabro izjavio je da su Hrvatske šume leglo kriminala, optuživši bivšu i sadašnju upravu za pogodovanje kupcima i namještanje cijena trupaca daleko ispod tržišne vrijednosti. Iako je državna revizija 2021.–2022. razotkrila nepravilnosti, ključni akteri poput Nediljka Dujića i dalje su na pozicijama. Revizija otkriva dogovore između uprave i kupaca, što je dovelo do ogromnih gubitaka za državnu tvrtku. HDZ-ovi dužnosnici tvrde da ništa nisu znali, unatoč javnom nalazu revizije i sudskim procesima. Hrvatske šume tek su 2023. obećale raditi u skladu sa zakonom. Index

07.11.2024. (09:00)

Nepravda na papiru, korupcija u praksi

Perković: Korupcija bogate održava bogatima, a siromašne siromašnima

Razlike među državama EU u jednakosti prilika i riziku od siromaštva ukazuju na povezanost s razinom korupcije. U uređenim državama poput Švicarske i Danske, obiteljsko bogatstvo ima mali utjecaj na životne šanse, dok je u zemljama s visokim korupcijskim indeksima, poput Bugarske i Hrvatske, utjecaj obiteljskog siromaštva znatno izraženiji. Korupcija stvara nejednakost, održava nepotizam i pogoduje povlaštenim skupinama, što mnogima otežava izlazak iz siromaštva. Branimir Perković za Index.

12.03.2024. (12:00)

Ma, kako se samo usudila!? Zapanjeni smo

Šefica EU tužiteljstva, Laura Codruta Kövesi, otvorila je vatru na Plenkovića

U demokratskim državama imamo trodiobu vlasti. Sagledam li sve što se dogodilo u vezi s ovim predmetom, vidim tu dimnu zavjesu, ali sigurna sam da građani vide pravo stanje stvari. Žele znati je li počinjena prevara, a ne da se pred njima podiže dimna zavjesa, rekla je Kövesi, nakon što je Plenković kritizirao istragu EPPO-a o nezakonitim poslovima na Geodetskom fakultetu. Ova kritika predstavlja Plenkovićevu najveću konfrontaciju s moćnom ženom, dok EPPO pokazuje svoju učinkovitost u istrazi korupcije u Hrvatskoj. Plenkovićeva reakcija sugerira nervozu pred mogućim sankcijama EU. (Index)

30.01.2024. (21:00)

U lošem smo društvu

Korupcija ugrožava Europu: Hrvatska na 57. mjestu prema Indeksu percepcije korupcije

Transparency International objavio je svoj godišnji Indeks percepcije korupcije (CPI) za 2023., otkrivši zabrinjavajuće pogoršanje stanja u Europi. Korupcija u zapadnoj Europi i Europskoj uniji, prema stručnjacima, dosegnula je najviše razine u posljednjem desetljeću. Najtransparentnije države u 2023. godini su Danska s 90, Finska s 87, te Novi Zeland s 85 bodova. Najkorumpiranije države su Sirija, Venezuela i Somalija. Hrvatska se nalazi na 57. mjestu s ukupno 50 bodova. U Europskoj uniji, od Hrvatske su lošije samo Grčka s 49, Rumunjska s 46, Bugarska s 45 i Mađarska s 42 boda. Prosjek članica Europske unije je 64, što znači da Hrvatska zaostaje za 14 bodova. (Tportal)

21.10.2023. (22:00)

Otkrijte nam nešto što ne znamo

Analiza: Naši političari odbacuju odgovornost i kad se nađu u aferama, ostavke padaju samo u slučaju velikog pritiska

Zaključak je to velike anlize Fakulteta političkih znanosti. Analizirali su 471 izjavu 35 političara i dužnosnika koji su imali aferu od 2010. do 2021. i rezultate objavili u znanstvenom časopisu Medijska istraživanja. Uočili su da se afersko komuniciranje političara odvija u tri faze: u prvoj oni pod svaku cijenu poriču postojanje afere i svoju odgovornost u njoj, u drugoj uglavnom prebacuju krivnju, najviše na medije, a u trećoj fazi se suočavaju sa strankom i podređuju joj svoje interese. U toj fazi potvrđuje se kako se komunikacija političara odvija dominantno u skladu s lojalnošću stranci. Najviše analiziranih afera, malo manje od dvije trećine (21 od 35), vezano je za političare iz HDZ-a, slijede članovi SDP-a sa šest afera, pa članovi HNS-a sa četiri afere. I par pojedinaca poput Keruma i Bandića. Oni s aferama najčešće su aktualni ministri, a slijede ih gradonačelnici. N1

18.05.2023. (19:00)

Granate padaju, a prsti u pekmezu

Vrhovni sud Ukrajine – leglo korupcije

Vsevolod Kniaziev - donedavno glavni sudac Vrhovnog suda, sada u zatvoru

Po svoj se prilici radi o najvećem razotkrivenom slučaju podmićivanja u povijesti ukrajinskog pravosuđa. Nacionalni ured za borbu protiv korupcije Ukrajine (NABU) i Ured posebnog tužitelja za borbu protiv korupcije (SAP) optužili su 16. svibnja predsjednika Vrhovnog suda Vsevoloda Knyasijeva i još jednog predstavnika suda, čije ime nije navedeno, za korupciju u iznosu od oko 2,7 milijuna dolara. Obojica su uhićeni. Budu li osuđeni, prijeti im od osam do dvanaest godina zatvora. Prema riječima direktora NABU-a Semena Kryvonosa, slučaj uključuje suce, vodstvo Vrhovnog suda i posrednike iz grupe Financije i kredit ukrajinskog biznismena Kostyantyna Ševaga, koji je trenutno u inozemstvu. Dok je Ševago preko svog ureda izjavio da nema nikakve veze s podmićivanjem na Vrhovnom sudu, Nacionalni ured za borbu protiv korupcije Ukrajine (NABU) precizirao je svoje navode: “Utvrdili smo niz kontakata između vlasnika Grupacije Financije i kredit i vlasnika jedne odvjetničke kancelarije s ciljem prikrivanja kriminala.” Deutsche Welle

03.06.2022. (00:00)

Samo provjereni kadrovi

ZRIN: Korupcijom se danas služi i ‘mali čovjek‘ da dođe do onoga što mu je zajamčeno

U Zagrebu je danas predstavljena Znanstveno-razvojna incijativa ZRIN. Riječ je o nevladinoj, nestranačkoj i neprofitnoj organizaciji koja će funkcionirati kao znanstvena i stručna platforma ‘za razvoj i unaprjeđenje Hrvatske kroz aspekte svih bitnih javnih politika s ciljem ostvarenja ekonomske paradigme i inkluzivnih političkih institucija’, a čiji je predsjednik Damir Vanđelić. Dok Nacional piše da je time počeo političku kampanju, Lider piše o tome što su govorili na predstavljanju. Iz inicijative ukazuju na brojne probleme u Hrvatskoj s naglaskom na idejama za promjene: korupcija počinje od nas samih, a završava na tome da se korupcijom danas mora služiti i ‘mali čovjek’ ne bi li došao do nečega na što ima potpuno legitimno pravo. Nužno da je građani shvate da promjena dolazi od njih samih, dakle, od trenutka kada idu k liječniku i razmišljaju hoće li mu nositi poklon…

18.03.2022. (09:00)

Skretanje pažnje

Klauški: Zašto je za Plenkovića napad na Banske dvore važniji od istrage protiv njegova ministra?

Plenković s pravom govori o desnom radikalizmu, no on Bezukov napad kojega je svojedobno izbjegavao nazvati terorističkim, sada koristi kao sredstvo samoobrane i kao paravan protiv korupcijskih istraga. Upućuje DORH da skrene fokus s korumpiranih ministara prema napadu koji se dogodio prije dvije godine. Time ne samo da utječe na istražna tijela i pomaže u zaštiti ministara pod istragama, što je skandalozno samo po sebi, već i umanjuje značaj borbe protiv desnog radikalizma i terorizma, stavljajući tu borbu u kontekst zataškavanja korupcije – piše Tomislav Klauški. 24sata…

08.12.2021. (20:00)

Za mito treba imat dušu

Posavčev paradoks: Ako može Matija, zašto se u politiku ne bi vratili i drugi?

Da je Gabrijela Žalac osumnjičena za ‘samo’ deset tisuća kuna mita, možda bi birači i prema njoj bili blagonakloni, kao prema Matiji Posavcu koji je priznao da je primio mito te dao ostavku, a dva i pol mjeseca kasnije ga je gotovo 80 posto birača vratilo na čelo županije. Kada je hrvatska politika u pitanju – i političari i birači – očito treba znati mjeru korupcije. Deset tisuća kuna mita može se i oprostiti. Više se svote tek trebaju testirati na izborima. A i njih se može prikazati kao donacije – piše Boško Picula. T-portal…