Ljudski mozak razumije napisane rečenice u treptaju oka - Monitor.hr
Jučer (12:00)

Ipak je brži od jezika

Ljudski mozak razumije napisane rečenice u treptaju oka

Ljudski mozgovi mogu razaznati osnovne strukture pisanog jezika iz jednog pogleda i to nam omogućava da brzo konzumiramo bujicu informacija koje nam šalju pametni telefoni, računala i drugi uređaji, otkriva nova studija. Mjerenje moždane aktivnosti pokazalo je da ljudi mogu otkriti napisane rečenične strukture za samo 125 milisekundi, odnosno otprilike brzinom treptaja oka. To znači da pisane riječi obrađujemo jednako brzo kao što razumijemo vizualne prizore. Ovo otkriće, objavljeno u časopisu Science Advances, moglo bi pomoći u otkrivanju ključnih tragova o tome kako naš mozak kodira jezik, kažu istraživači Sveučilišta New York. Bug


Slične vijesti

Utorak (16:45)

Pretjerano korištenje mobitela ostavlja ozbiljne posljedice na mozak

Utorak (08:00)

Napušeni i... sretni

Marihuana smanjuje ključan dio mozga, otkrila nova studija

U studiji, objavljenoj u časopisu Journal of Neuroscience, znanstvenici su otkrili da THC, aktivni sastojak kanabisa, uzrokuje promjenu u ekspresiji gena koja pak uzrokuje smanjenje broja dendrita, struktura ključnih za komunikaciju između živčanih stanica, neurona. Ova atrofija može utjecati na sposobnost mozga za učenje, socijalnu interakciju i suočavanje s izazovima te povećati ranjivost mladih u kritičnom razdoblju razvoja mozga. Konzumacija kanabisa među mladima u SAD-u posljednjih godina raste, a u komercijalnim proizvodima od kanabisa također se povećavaju koncentracije THC-a. Stoga je važno produbiti razumijevanje kako ta supstanca utječe na razvoj mozga i kognitivne sposobnosti. Index

14.10. (16:00)

Svatko vrti svoj film, priča svoju priču

Skenovi mozga otkrivaju temeljne misterije o tome kako naše pamćenje funkcionira iz dana u dan

Baš kao što je film podijeljen na scene, naš mozak organizira sjećanja u segmente, odvajajući na primjer trenutak kad smo izašli na ručak od trenutka kad smo došli s posla. U filmovima redatelji i montažeri odlučuju o tome kad jedna scena završava i počinje nova, no kako to čini mozak, zanimalo je istraživače Sveučilišta Columbia. Došli su do zaključka da možda imamo više kontrole nad načinom na koji tumačimo dnevne događaje nego što se vjerovalo dosad. Način razmišljanja doista mijenja naše sjećanje na ono što se zapravo dogodilo i otkriva koliko fleksibilno i aktivno može biti naše pamćenje. Mi možemo odabrati na što ćemo obraćati pozornost i čega ćemo se sjećati. A to znači da kontroliramo narativ vlastitih iskustava. Bug

11.09. (12:00)

Odjeci izolacije

Mozgovi tinejdžera značajno ostarjeli za vrijeme pandemije

Karantene za vrijeme pandemije covida utjecale su na to da mozgovi tinejdžera prerano ostare i to za čak četiri godine, ustanovili su znanstvenici sa Sveučilišta Washington. Cerebralni korteks prirodno se stanjuje kako starimo. I kronični stres može prouzročiti slične promjene u mozgu. No u trogodišnjem razdoblju između prvog skeniranja i daljnjeg praćenja stanja cerebralni korteks se među tinejdžerima stanjio puno više nego što su istraživači očekivali. Veći utjecaj na djevojčice mogao bi biti posljedica razlika u značaju društvene interakcije za djevojčice u odnosu na dječake, smatra Kuhl. Dječaci se okupljaju radi sporta i tjelesne aktivnosti, a adolescentice se obično oslanjaju na osobne odnose zbog emocionalne podrške i razvoja samoidentiteta. Korteks ne može ponovno izrasti i nastavlja se smanjivati ​​tijekom života. Još nije u potpunosti jasno mogu li prerano ostarjeli “pandemijski mozgovi” mladih ljudi biti izloženi i većem riziku od razvoja poremećaja poput ADHD-a i depresije, a možda čak i od bolesti poput Alzheimera i Parkinsonove bolesti Nacional

28.08. (14:00)

Nađite si hobi

Nedostatak svrhe u životu povezan s kognitivnim padom, pokazuje studija

Stariji ljudi koji smatraju da njihov život nema smisla mogu biti skloniji gubitku pamćenja i problemima razmišljanja kako stare, pokazuje jedna novija studija. Oko 910 ljudi praćeno je u prosjeku 14 godina kako bi se procijenilo jesu li razvili blago kognitivno oštećenje ili demenciju. Ljudi koji su razvili blago kognitivno oštećenje imali brži pad psihološke dobrobiti u usporedbi s ljudima koji su bili “kognitivno netaknuti”. To je dovelo do ukupnih nižih rezultata dobrobiti dvije godine prije nego što im je dijagnosticirano blago kognitivno oštećenje, otkrili su stručnjaci. HRT

24.08. (15:00)

Vruća glava

Klimatske promjene utječu i na mozak, sve više studija to dokazuje

Ne radi se samo o našem planetu ili o našem tjelesnom zdravlju: negativan utjecaj sve toplije klime proteže se i duboko u naše moždane brazde. U toplijim danima je manje vjerojatno da će imigracijski suci presuditi u korist tražitelja azila, studenti slabije prolaze na ispitima, češći je internetski govor mržnje, ali i nasilje u obitelji, dok nogometaši češće rade prekršaje i dobivaju kartone (a suci lakše posežu za njima)… Novije studije sugeriraju da bi klimatske promjene mogle pogoršati ionako značajan postotak neurodegenerativnih poremećaja, poput Parkinsonove i Alzheimerove bolesti, a postoji veza između izlaganja visokim temperaturama u ranoj trudnoći i kasnijim poremećajima kod djeteta. Danas znamo da mozak nije statična nakupina samoregulirajućeg tkiva nego dinamičan, živi krajolik oblikovan konturama našeg okoliša, kaže Igor Berecki malo podrobnije za Bug.

23.08. (13:00)

Neofen u pripravnosti za nas mislioce

Od previše razmišljanja doista boli glava

Novi pregled velikog broja istraživanja potvrđuje da je istinit osjećaj koji su mnogi imali kad su pokušavali riješiti matematički problem, odvagati prednosti i nedostatke neke odluke ili dokučiti što se zapravo dogodilo u kakvom kompliciranom filmu o putovanju kroz vrijeme. Istraživači nizozemskog Sveučilišta Radboud kažu da rezultati njihove meta-studije, objavljene u časopisu Psychological Bulletin nude snažne dokaze da čak i kad odlučimo raditi nešto mentalno naporno, to ne činimo zato što smatramo da je sam napor ugodan. Rezultati meta-studije poklapaju se s ranijim istraživanjima koja su pokazala da teški mentalni zadaci mogu uzrokovati svojevrsno istjecanje opterećenje (brain drain), a da intenzivna koncentracija tijekom dugog razdoblja može čak dovesti do razvoja toksičnosti u mozgu. Bug

18.08. (14:00)

Ajmo svi na bazen

Redovito plivanje potiče rad mozga

Svaki motorički pokret počinje u mozgu, pa tako i pokreti pri plivanju, bilo da je riječ o kraulu, prsnom ili leđnom stilu. Da bi tijelo bilo stabilno u vodi, mozak mora munjevito obraditi sve signale koje živci šalju o položaju tijela u prostoru, kako bi iz tih informacija generirao nove impulse za pokrete. To je kod plivanja teže nego kod trčanja ili vožnje bicikla, jer ne postoji čvrsta podloga. Pokreti pri plivanju također su složeni i zahtijevaju dobru koordinaciju kako bi se kretali brzo i spriječili tonjenje. Postoji nekoliko manjih studija koje ukazuju na to da plivanje poboljšava funkciju mozga i doprinosi mentalnom zdravlju. DW

28.06. (21:00)

Ni svinja, a ni dinosaur

Drevna životinja slična svinji otkriva početke evolucije mozga sisavaca

Prije više od 250 milijuna godina Škotska nije bila prekrivena maglom i kišom, kao što je često danas, već pustinja prekrivena pješčanim dinama. Jedan od stanovnika tog izazovnog krajolika bio je zdepasti, neodređeno nalik svinji, prethodnik sisavaca po imenu Gordonia, s licem mopsa i dvije kljove koje su stršale iz kljunastih čeljusti. Gordonia, koja je živjela prije otprilike 254-252 milijuna godina, bila je vrsta životinje koja se naziva prasisavac – preteča sisavaca koji je još uvijek zadržao osobine reptilskih predaka. Dok je Gordonijin mozak općenito tipičan za drevnog srodnika sisavaca, epifiza je bila vrlo povećana. Iako sličan, i dalje bez jedinstvenih karakteristika za sisavce, ukazuje koliko se mozak još trebao promijeniti. HRT

21.06. (13:00)

Polako nam ulaze u glavu

Skeniranje mozga otkriva najbolju terapiju za liječenje depresije

Snimanje mozga u kombinaciji sa strojnim učenjem može otkriti podtipove depresije i anksioznosti. Naime, istraživači Stanford Medicine razvrstali su depresiju u šest bioloških podtipova, odnosno “biotipova”. Uz to, oni su uz pomoć tehnologije identificirali i tretmane koji će dati najbolje rezultate u liječenju svakog od njih. Kako bi bolje razumjeli biologiju koja leži u pozadini depresije i tjeskobe, istraživači su uz pomoć funkcionalne magnetske rezonancije (fMRI) izmjerili aktivnosti mozga stotina ljudi koji pate od depresije i uzimaju jedan od tri često korištena antidepresiva ili posjećuju bihevioralnu terapiju.

Pacijenti s podtipom koji karakterizira pretjerana aktivnost u kognitivnim regijama mozga najbolje su reagirali na antidepresiv venlafaksin. Onima čiji su mozgovi u mirovanju pokazivali višu razinu aktivnosti najviše je pomogla bihevioralna terapija razgovorom. A oni s nižom razinom aktivnosti u mirovanju u moždanom centru koji kontrolira pažnju, imali su najmanje šanse za poboljšanje terapijom razgovorom. Bug