Ljudi odbijaju odlazak psihijatru ili psihologu jer smatraju da im to ne treba ili se boje što će reći drugi ljudi - Monitor.hr
27.05. (16:00)

Zajedno protiv stresa

Ljudi odbijaju odlazak psihijatru ili psihologu jer smatraju da im to ne treba ili se boje što će reći drugi ljudi

Ljudi s mentalnim poremećajima često se suočavaju s predrasudama, diskriminacijom i izolacijom, što dodatno pogoršava njihovo stanje i otežava im traženje pomoći. Stigmatizacija mentalnih bolesti nije samo problem pojedinca već i društva u cjelini, jer potiče negativne stereotipe i održava ciklus neznanja i straha. Osim straha, nedostatak informacija i razumijevanja također igra ključnu ulogu u stvaranju stigmi. Mnogi ljudi ne shvaćaju da su mentalne bolesti stvarne, biološke i psihološke bolesti koje zahtijevaju stručnu pomoć i podršku, baš kao i fizičke bolesti. Borba protiv stigme je dugotrajan proces koji zahtijeva angažman cijelog društva. HRT


Slične vijesti

28.08. (12:00)

Nađite si hobi

Nedostatak svrhe u životu povezan s kognitivnim padom, pokazuje studija

Stariji ljudi koji smatraju da njihov život nema smisla mogu biti skloniji gubitku pamćenja i problemima razmišljanja kako stare, pokazuje jedna novija studija. Oko 910 ljudi praćeno je u prosjeku 14 godina kako bi se procijenilo jesu li razvili blago kognitivno oštećenje ili demenciju. Ljudi koji su razvili blago kognitivno oštećenje imali brži pad psihološke dobrobiti u usporedbi s ljudima koji su bili “kognitivno netaknuti”. To je dovelo do ukupnih nižih rezultata dobrobiti dvije godine prije nego što im je dijagnosticirano blago kognitivno oštećenje, otkrili su stručnjaci. HRT

07.07. (19:00)

Čuju, a ne vide

Čak 10 do 15 posto opće populacije ima neki poremećaj ličnosti, svaki šesti je narcistički

To upućuje da živimo u vremenu u kojem je narcizam suvremenog čovjeka u patološkom smislu sve prisutniji pa ga neki nazivaju i epidemijom novog doba, upozoravaju stručnjaci. Narcizam je obilježje ličnosti koje može imati zdravu, adaptivnu formu. Tada ga se naziva konstruktivnim narcizmom. No, može imati i nezdrava obilježja. Ono što nedostaje ljudima s narcističnim poremećajem ličnosti je zdrava integracija. Zato su osobe kojima dominira patološki narcizam sklone, iz povrede i bijesa, krenuti u osvetu. Sebe često vide kao žrtvu, problem vide isključivo u drugima pa, uronjeni u lažni svijet i ponižavanje drugih, ne čine ništa da se suoče s dubokim kompleksima manje vrijednosti. Psihoterapija nudi dublje razumijevanje problema. Istraživanja pokazuju da je, uz kontinuirani rad postupno moguće nezdrave narcistične mehanizme zamijeni zdravijima. N1

30.06. (18:00)

Napad obrnutom psihologijom

Berecki: 10 zapovjedi kako sabotirati svoj život

Ako vam je dosadila ta idilična sreća i blagostanje i baš želite životnim čekićem umjesto po čavlima udarati po vlastitim prstima, pa vas zanima što biste trebali činiti kako biste svoj život unesrećili i učinili ga mizernim i depresivnim, evo što vam je činiti:

  1. Spavajte premalo! Ne, još manje od toga!
  2. Što duže buljite u TV/ laptop/ mobitel!
  3. Jedite sranja!
  4. Nemojte naći vremena za tjelesnu aktivnost!
  5. Održavajte kuću besprijekorno čistom i urednom!
  6. Po pitanju seksa – ne seksajte se!
  7. Neprestano se bavite svojom djecom i stalno brinite o njima!
  8. Očekujte da vam supružnik / partner / prijatelji čitaju misli i pogađaju vaše želje!
  9. Dopuštajte da vam toksični ljudi sjeb… pokvare dan / odmor / cijeli život!
  10. Uporno se trudite biti drukčiji i posebni!

Detaljnije objašnjava Igor Berecki za Bug.

23.05. (22:00)

I to je zarazno

Mentalni poremećaji mogu se širiti društvenim mrežama

Valja napomenuti da se u ovom slučaju termin “društvene mreže” odnosio se na sve veze između polaznike neke škole i razreda, kako u direktom fizičkom kontaktu tako i putem aplikacija na računalima i pametnim uređajima, a adolescenti su praćeni od kraja devetog razreda, prosječno 11 godina. Prikupljeni podaci pokazuju da je broj školskih kolega kojima je dijagnosticiran mentalni poremećaj doista povezan s većim rizikom dobivanja dijagnoze mentalnog poremećaja kasnije u životu. Slične rezultate dale su i neke prethodne studije; tako su na primjer američki istraživači uočili znakove simptoma depresije koji se potencijalno prenose s jedne osobe na drugu putem društvenih mreža, misleći pritom isključivo na internetske servise. No, u tim prethodnim istraživanjima djeca su obično neovisno birala društvene mreže koje će koristiti, što je moglo utjecati na pristranost u podacima. Bug

21.05. (11:00)

Ukratko, što manje mobitela

Ideali ljepote, trendovi mršavljenja i jedenja izazivaju stres kod korisnika društvenih mreža, apstinencija poboljšava samopouzdanje

Društvene mreže, sa svojim fitnes guruima, naizgled besprijekornim ljepoticama i opasnim tjelesnim trendovima i veličanju mršavosti, mogu biti stresne. Kanadska studija tu daje jasnu preporuku. Ideale ljepote na društvenim mrežama poput Instagrama i TikToka, koji su stalno i svugdje prisutni, mnogi mladi teško da mogu izbjeći. Uz to, postoje i posebno opasni trendovi. Kako se apstinencija od socijalnih mreža odražava na mlade već nakon kratkog vremena, sada je otkrila jedna studija Sveučilišta York u Torontu. Već sedam dana pauze na društvenim mrežama poboljšalo je samopouzdanje i pozitivan odnos prema vlastitom tijelu kod mladih žena. Učinci su veliki, što je rijetko zabilježeno u psihološkim testovima, kažu autori studije. Međutim, moguće je da nije samo pauza dovela do boljih rezultata, nego i promijenjen odnos prema slobodnom vremenu i aktivnostima u slobodno vrijeme. DW

14.05. (12:00)

Ali u dozama

Internet je ipak dobar za naše blagostanje, dokazuje globalno istraživanje

Studija koja je obuhvatila više od 2,4 milijuna ljudi u 168 zemalja otkriva da ljudi koji imaju pristup Internetu i aktivno ga koriste prijavljuju višu razinu zadovoljstva životom, dobrobiti i pozitivnih iskustava. Istraživači su proučavali osam pokazatelja blagostanja: zadovoljstvo životom, dnevna negativna i pozitivna iskustva, dva indeksa društvenog blagostanja, fizičko blagostanje, dobrobit zajednice i svrhovitost. Sami priznaju da ih je iznenadilo kad su pozitivnu korelaciju između dobrobiti i korištenja Interneta pronašli u većini od tisuća korištenih modela. Ima i nekih varijacija, pogotovo kod onih pojedinaca koji su doživjeli cyberbullying. Bug

19.04. (09:00)

Bijes je normalna emocija, ali ne mora vas kontrolirati

Koraci za suzbijanje bijesa: Zapiši, razgovaraj, vježbaj

Bijes je normalna ljudska emocija, ali može biti opasna i destruktivna ako se ne kontrolira na zdrav način. Savjeti kako se s bijesom nositi na zdrav način:
1. Napišite svoje osjećaje i, nakon što emocije prenesete na papir, uništite zapise. Sam čin uništavanja zapisanog daje osjećaj oslobođenja od bijesa.
2. Razgovarajte o svom bijesu s nekim kome vjerujete. To može biti prijatelj, član obitelji ili stručna osoba.
3. Vježbajte, jer fizička aktivnost može pomoći u oslobađanju nakupljene energije i napetosti.
4. Naučite neke tehnike opuštanja (duboko disanje, meditacija, joga).
5. Potražite stručnu pomoć, ako je osjećaj bijesa van kontrole. (Svijet kulture)

24.03. (08:00)

Dlakavo klupko sreće

Psi pomažu u borbi protiv stresa i depresije

Nova studija objavljena u časopisu PLOS One istražila je utjecaj interakcije sa psima na mentalno zdravlje. Ispitanici su pokazali znatno smanjenje stresa i bolje raspoloženje nakon igre, hranjenja i maženja sa psom. EEG je pokazao povećanu aktivnost alfa valova tijekom igre i šetnje, što je povezano s opuštanjem i poboljšanom memorijom. Također, povećana aktivnost beta valova za vrijeme maženja psa ukazuje na veću koncentraciju i manju depresiju. Ovi rezultati sugeriraju pozitivan utjecaj interakcije sa psima na mentalno zdravlje i smanjenje stresa. (Green)

12.01. (12:00)

Choose your mental health fighter

Harry Potter, Elon Musk, Beyoncé, Super Mario, Putin… birajte Vašeg idealnog virtualnog terapeuta

Sve su to imena AI terapeuta s kojima možete razgovarati platformi Character.ai, gdje svatko može kreirati robote za razgovore temeljene na izmišljenim ili stvarnim ljudima. Međutim, smatra se da su korisnici više zainteresirani za zabavu nego ozbiljnu terapiju. Mladi se često okreću ovakvoj terapiji zbog dostupnosti i anonimnosti, a stručnjaci smatraju da roboti ne mogu zamijeniti ljudsku terapiju za mentalne probleme. Najtraženiji bot je Psychologist, kreiran prije godinu dana, s ukupno 78 milijuna razgovora. Psychologist je opisan kao ‘netko tko pomaže u životnim poteškoćama’. Platformom Character.ai dominiraju korisnici od 16 do 30 godina. Prošle je godine usluga umjetne inteligencije pod nazivom Limbic Access postala prvi chatbot za mentalno zdravlje koji je osigurao britansku certifikaciju medicinskih uređaja, što odobrava vlada. Sada se koristi u mnogim zakladama za klasifikaciju i trijažu pacijenata. (Tportal)

08.01. (20:00)

Udahni - izdahni

Osjećate se kao da pucate od stresa? Tehnike opuštanja vaš su spas

Stres je neizbježan dio života, ali naučiti se nositi s njim ključno je za očuvanje mentalnog i fizičkog zdravlja. Stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije ističu da umjerena količina stresa može biti korisna, dok pretjeran stres može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme. Znanstveno je potvrđeno da tehnike opuštanja donose brojne koristi, uključujući smanjenje rizika od srčanih bolesti i poboljšanje mentalnog zdravlja. Meditacija se pokazala učinkovitom u smanjenju upalnih procesa uzrokovanih stresom, dok tehnike disanja, poput kvadratnog disanja, mogu smanjiti anksioznost i poboljšati mentalno zdravlje. Crtanje umirujućih krugova, mentalno skeniranje tijela, slušanje opuštajuće glazbe, aromaterapija i tehnika 5-4-3-2-1 su brze metode koje je odobrila znanost. Primjerice, glazba može smanjiti otkucaje srca i razinu kortizola, dok aromaterapija s eteričnim uljima može poboljšati raspoloženje. Uz ove jednostavne metode, svatko može pronaći način za opuštanje i suočavanje s izazovima stresa u svakodnevnom životu. (Telegram)