Ljudi, ne čekajte sustav: Pilajte borove, napravite koridore od 40 metara oko naselja

Smrt borovini

Ljudi, ne čekajte sustav: Pilajte borove, napravite koridore od 40 metara oko naselja

“Alepski bor dolazi iz drugog vremena, on je biljka iz mezofitika, iz doba velikih gmazova, dinosura. Za razliku od biljaka iz kenofitika, koje su evoluirale, ni jedan njegov dio nije jestiv i, za razliku od njih, neotporan je na požare, dapače širi ih nezaustavljivo, zbog čega plačemo svakog ljeta. Zadnji je čas da dođemo pameti, moramo napraviti ‘obrijane koridore’ širine trideset, četrdeset metara pred naseljima i poljima. To je neman koju naprosto treba iskorijeniti iz našeg okruženja”, kaže za Slobodnu Ivan Šimić, inženjer šumarstva i specijalist za prevenciju opasnosti od požara.

Dalmacija požari Split

Ajmo svi u uzgoj

Dalmacija mora iskoristiti ogroman potencijal za uzgoj ljekovitog bilja

“Dalmacija ima ogroman gospodarski i razvojni potencijal u uzgoju i preradi ljekovitog medicinskog i začinskog bilja, a uz pomoć prvog u Hrvatskoj uređaja za ekstrahiranje kojeg posjeduje Centar kompetencija iz Trilja CEKOM-a 3LJ, prihod proizvođačima se može povećati do čak sedam puta“, rečeno je na konferenciji umrežavanja za inovacije na području proizvodnje hrane InoFood Dalmatia 2024 održanoj u Trilju. Kvalitetno ljekovito i aromatično bilje na području Dalmacije provedbom ovoga projekta biti inkorporirano u veliki broj farmaceutskih i prehrambenih proizvoda s obzirom da CEKOM 3LJ posjeduje jedan od najsofisticiranijih uređaja današnjice za ekstrakciju – wuperkritičnim ugljičnim dioksidom, rekli su s Prehrambenog fakulteta na konferenciji. Agroklub

Dalmacija InoFood Dalmatia uzgoj biljaka

Kao i većina Sarajlija, odrastao sam odlazeći u Hrvatsku na more

Mirza Softić: Dalmatinska obala bolja je nego ikad prije

Baško Polje plaža i Kamp Baška Voda -

Nakon dugo vremena odlučili smo se vratiti u Hrvatsku. Dogovorili smo s prijateljima iz Niša da se nađemo u Sarajevu te da se dan poslije zaputimo ka Baškom Polju, preko Blidinja. To je inače dio koji pripada Baškoj Vodi pored Makarske, a sastoji se od nekoliko hiljada stabala borovine i mnogo mobilnih kućica. Kako smo i Nišlije i mi prošli mnogo destinacija u Grčkoj te obišli mjesta i na kojima ima i na kojima nema hlada, zaključili smo da takve borovine nema nigdje u Evropi. Shvatio sam i da sam nakon samo nekoliko dana ozdravio te konačno prodisao na nos, nakon nekoliko mjeseci kišne Nizozemske i zagađenog Sarajeva, a pored zelene oaze u koju sam buljio deset dana, primijetio sam i da mi godi isključivo morska hrana.
Još sam primijetio i ogroman napredak u svemu ostalom. Ljudi su nekako ljubazniji, ima mnogo više prodavnica i supermarketa, kugla sladoleda je veća nego ikad, a bankomati su na svakom koraku. Biće da stanovnici Dalmacije, i Hrvatske uopšte, neke stvari uče od boljih, ali da i dalje postoje bezvezni troškovi, koje volim nazvati nametima na zrak. Glupo je naplaćivati parking u mjestu koje ima jedva stotinu stanovnika ili za 30 sekundi tuša na plaži tražiti pola eura, a za korištenje toaleta jedan euro. Ipak, promjene su vidljive, i uopšte više nisu spore kao nekad, kada smo decenijama čekali da se uloži koja kuna u obalu. Dalmatinska obala je bolja nego ikad, jer tu borovina najljepše miriše, zrikavci proizvode najljepši zvuk, a i prilagođena je turistima više nego prije. Aljazeera

blog Dalmacija Mirza Softić turizam

Talentirana Dalmatinka je "kriva" za sve

Autobusne stanice u mjestima Podgora, Čaklje i Drašnice na Makarskoj rivijeri jedinstvene su u svijetu

24902445

Od nekadašnjih jednoličnih, i poprilično dotrajalih te nereprezentativnih bijelih kućica sada se ova pitoreskna turistička mjesta mogu pohvaliti pravim remek-djelima. Kućice pršte od veselih boja i prigodnih mediteranskih motiva, poput galeova, brodova, narodnih nošnji i maslina. Izgledaju fantastično. Sada će domaćima i fureštima biti milina čekati autobus. Koji kasni. Za sve je “kriva” talentirana umjetnica Tea Jurišić. Slobodna

autobusne stanice Dalmacija Tea Jurišić

Pomama. Beru ih kao da su jagode

U Splitu cijene novogradnje idu i do 8.000 eura/m2. U Makarskoj za starogradnju na rivi – 4400 eura/m2

Najskuplji stanovi su u Splitu. Cijena četvornog metra kreće se od 3 do 8 tisuća eura. S tim da se npr. na Bačvicama “penthouse” prodaje i do 11 tisuća eura po četvornom metru. 2019. cijene su bile od 4 i pol do 5 i pol tisuća eura. Za stan od 50 četvornih metara u Splitu treba izdvojiti od 180 do 300.000 eura. U Zagrebu se cijene četvornog metra kreću od dvije i pol do 5 tisuća eura, no ima i onih koji se prodaju i po 8 tisuća eura. Prosječno, stan od 50 m2 može se naći po cijeni od 180 do 300.000 eura. Stanovi na rivi u Makarskoj prodaju se za 4400 eura po kvadratu, nebitno je što nije riječ o novogradnji. Tko ima dobru kupovnu moć, on se ne cjenka, već stan kupuje odmah, a tu je riječ uglavnom o strancima – Mađarima, Rusima, Ukrajincima i Slovacima. Makarani baš i ne kupuju stanove, već više Hercegovci, i to iz Gruda i Širokog Brijega. U Brelima se kupuju urbane vile čija je cijena po kvadratu 4000 eura, dok kvadrat kuće u Tučepima, u prvom redu do mora, košta 5000 eura. Poslovni/Jutarnji

cijene novogradnje Dalmacija Makarska Split

"Priča s privatizacijom obale ide u smjeru gradnje polupalijativnih-poluhotelskih institucionalnih kapaciteta za bogate i strance"

Cijene privatnih domova za starije lete u nebo. Bit ćemo utočište za bogate Europljane, ali kamo će naši umirovljenici?

NOVI UNOSNI BIZNIS Na starački dom u Istri čeka se 10 godina, privatni domovi niču kao gljive poslije kiše - Novi list

“U Zagori ništa ispod šest tisuća kuna, a Split, Podstrana i Kaštela sedam, sedam i pol ili osam tisuća kuna. U jednom domu su mi čak rekli devet. I nigdje nema mjesta, pa čak ni u ovom najskupljem”, požalila se prije godinu dana jedna Splićanka Slobodnoj Dalmaciji, rezimirajući neuspješnu potragu domskog smještaja za slabije pokretnog svekra o kojemu se njezina obitelj više nije mogla brinuti kod kuće. Danas bi već u samom startu nemoćno klonula jer su cijene s nekadašnjih, većinom 7000 kuna, skočile na 9000, odnosno 1194,51 euro mjesečno. Čak i da ima mjesta, ona i suprug, inače roditelji troje djece i oboje zaposleni, uz svekrovu prosječnu mirovinu jednostavno ne bi mogli nadomiriti ostatak trenutno potrebnog iznosa za njegov smještaj u privatnom domu. Slobodna

Dalmacija poskupljenje Privatni domovi umirovljenika

Svi samo zapomažu: "Aaajme, krepat ću, ja ovo neću priživit, kad će više deveti misec..."

Turizam je naša peć, a mi svi gorimo

Pred vama je znojno jutro, bili gazda ili najamna snaga. Isprati jedne zbunjene goste, dočekaj druge. Imaš dva, tri sata za uređenje apartmana. Ono što bi u svom domu sređivao kroz mjesec dana, natenane, sada moraš upicaniti za par stotina minuta. Pokupi posteljinu i šugamane, nosi u praonicu, operi kompletno suđe, usisaj, prođi mokrom krpom – podove, ormare, stolove, prozore. Do sljedeće grupe sve ima da se sjaji kao novo. Tako mokar, šporak i nervozan još nisi ni duvan zapalio, kad kuc, kuc, evo nove grupe. Pa dočekaj, objasni, uputi, saslušaj prigovore, raduj se pohvalama. Za par dana sve ispočetka. Mijenjaj, peri, fregaj, suši, rastavljaj, postavljaj… Do kraja masovne sezone koja se proteže duboko u jesen, totalno si devastiran. … Urbani turizam sve je pokvario. Do centra više nećeš stići, ako nekim čudom i uspiješ parkirati, mjesto u svom kafiću naći nećeš. Tamo se sada služi i hrana. Provjereni konobar samo sliježe ramenima: “A ća ćeš, ne mogu ih potirat, a mista ti neće bit do popodne!” “Pa neću u dva popodne pit kavu na plus pedeset!?” “‘Vjerojatno i nećeš, jer tada služimo ručak!” Slobodna

Dalmacija turizam

Da mi je biti morski pas...

Kad je bilo sigurnije živjeti u Dalmaciji: 1977. ili 2021.?

Davne 1977. se na području Splitsko-dalmatinske županije dogodilo samo jedno ubojstvo, u odnosu na četiri iz 2021. godine. Još gori je omjer po pitanju silovanja kojih je u 2021. bilo 22, a u 1977. pet i pol puta manje, točnije četiri slučaja. Ništa bolja slika nije ni po pitanju kaznenih dijela iz područja materijalnog kriminala. Tako je imovinskih djela te godine u Jugoslaviji bilo 961 prema 2082 u Hrvatskoj, omjer pljački je 28 onda i 44 sad, a gospodarski kriminal u modernoj Hrvatskoj naprosto doživljava renesansu; danas a se počini 611 takvih djela godišnje, a prije je ta brojka bila 138. Isto tako, maloljetnički kriminal je u porastu, sa slučajevima kojih je gotovo dvostruko više nego prije – 1048 naspram 544. Slobodna

Dalmacija stopa kriminala

Ništa van sezone

Komentar: Dalmatinski profiteri bez novca

“Zašto se većina restorana u Dalmaciji zatvara kada otputuje posljednji Skandinavac spreman dati sto kuna za salatu i takvi, dakle zatvoreni, ostaju dok se ne ukaže netko tko kod kuće čašu vina plati kao ovdje butelju? Odgovor je: zato što, jednostavno, nemaju za koga raditi. Dalmatinci jedu u svojim kužinama, piju svoja, domaća vina, i ne pada im na pamet, kako se to kaže među urođenicima, parati novce nad snježno bijelim stolnjacima i u tuđim lisnicama”, piše Emir Imamović Pirke. Forum

Dalmacija

Konačno osvježenje u većem dijelu zemlje; U Dalmaciji će danas zapuhati bura, ponegdje mogući pljuskovi s grmljavinom

Dalmacija kiša

Atraktivna pisma čitatelja

"Ima nas ko jedan neboder u Americi, a više administracije nego cijela Europa”

“Kad ćemo otvorit oči i svatit da nije dobro da ćemo propast i propadamo kao društvo i kao država pa nas ima ko jedan neboder u Americi, a više administracije nego cijela Europa… Kaos kod poplava, požara, školstva, zdrastva itd… su samo rezultat toga jer novaca nema i neće ga biti… a sve sto se oni zaduže ćeš TI mi vraćat godinama i stoljećima.. Uzet će ti sve samo da njima bude dobro.. jer lakše je mlatit praznu slamu i sidit u fotelji s titulom nego zasukat rukave i stvarat..(odnosi se za državni aparat)”, piše čitatelj Dalmacije danas revoltiran postupanjima vlasti u nedavnim požarima.

Dalmacija požari Split

Smrt borovini