Sedmoro ljudi su ubili morski psi u 2014. godini. A ljudi su ubili najmanje 63 milijuna morskih pasa, a moguće čak i 273 milijuna. Brilliantmaps.com
Tako su pokazali rezultati testova kod čak 13 morskih pasa ulovljenih u mrežu nedaleko Rija De Janeira. Prethodne studije su pronašle kokain u riječnim, morskim i kanalizacijskim vodama, a tragovi droge pronađeni su i u drugim morskim stvorenjima poput škampi. Zasebna studija nedavno je otkrila da visoke razine ostataka kokaina uzrokuju “ozbiljne toksikološke učinke” kod životinja poput smeđih dagnji, kamenica i jegulja. Koncentracija pronađena u morskim psima iz Rija bila je 100 puta veća nego što je pronađena u drugim morskim životinjama, rekli su istraživači. Nije poznato kako je kokain završio u njima. Pretpostavlja se da je pao u more dilerima ili su ga bacili u bijegu od policije, a možda je tamo završio kroz kanalizaciju. Guardian
Dugo vremena se mislilo da je razlog dugovječnosti njihovo sporo kretanje i niske temperature mora u kojem žive. Ključnu ulogu u dugom životu ovih najdugovječnijih kralješnjaka ima metabolizam, koji nije sklon promjenama tijekom starenja. No, globalni porast temperatura mogao bi ih ugroziti. Green
Kod nas u Jadran povremeno navrati i do 33 vrste morskih pasa, od kojih su samo tri potencijalno opasne. A jedan od njih je i velika bijela psina. Šansa da sretnete morskog psa na Jadranu je vrlo mala, a od 1900 su zabilježeni tek 25 napada. No jedna vrsta će vas sigurno dočekati ovo ljeto, i to megalodon koji od jučer igra u kinima (s Jasonom Stathamom, ima 5.9 ocjenu na IMDB). Inače, megalodon je najveći morski pas ikad — i jedna od najvećih riba koje su ikada postojale — težak do 50 tona i duži od 18 metara, što ga čini oko tri puta većim od današnje velike bijele psine. Procjenjuje se da je snaga ugriza Megalodona bila tri puta jača od ugriza T-Rexa, te da je lako mogao zgnječiti automobil. Index
Nakon filma “Cocaine Bear” na američke male ekrane dolazi dokumentarni serijal “Cocaine Sharks”. Naime, znanstvenici misle da bi se gladni morski psi mogli “gostiti” balama narkotika odbačenih u more, piše Guardian. “Imamo velik problem: sve što koristimo, sve što proizvodimo, sve što stavljamo u svoja tijela, završava u tokovima otpadnih voda i prirodnim vodenim tijelima, a životinje u moru su onda izložene tome”, rekla je dr. Tracy Fanara, inženjerka zaštite okoliša sa Floride i glavna članica istraživačkog tima. Tijekom šest dana istraživanja na moru u Florida Keysu, ekološki osjetljivom lancu otoka na jugu Floride, Fanara i britanski morski biolog Tom Hird promatrali su morske pse koji pokazuju neobično ponašanje. Čekićar, vrsta koja bi obično plivala daleko od ljudi, došao je izravno prema roniocima, krećući se nepravilno. Pješčani morski pas plivao je u krugovima fokusiran na zamišljeni objekt. Znanstvenici su bacali lažne bale droge u more, a mnogi morski psi zagrizli su u kuglice mamaca s visoko koncentriranim ribljim prahom kojim se željelo simulirati kokain. “To im je zapalilo mozak. Bilo je ludo”, kaže Hird u emisiji. Poslovni
Svake godine u svijetu se prijavi oko 80 neprovociranih napada morskih pasa na ljude. Prosječno u tim napadima smrtno strada šest do osam osoba. Ukupno postoji više od 489 vrsta morskih pasa, a samo su tri odgovorne za ničim izazvane napade na ljude: velika bijela psina (Carcharodon carcharias), tigrasti morski pas (Galeocerdo cuvier) i morski pas bik (Carcharhinus leucas). Brojna svjedočanstva preživjelih kupača sugeriraju da su morski psi jednostavno – znatiželjni. Budući da su dominantni predatori u većini oceanskih ekosustava, ne znaju što je to strah pa rado ispituju nepoznate predmete pokušavajući utvrditi njihovu moguću prehrambenu vrijednost. S druge strane, ljudi su daleko veća prijetnja morskim psima. U samo 50 godina globalna populacija tih drevnih stanovnika oceana smanjila se za 70 posto, a svake godine ljudi – namjerno ili kao usputni ulov – ubiju oko 100 milijuna morskih pasa. Tportal
U Jadran povremeno zalazi ili u njemu stalno živi 60 vrsta morskih pasa i raža, a čak 70 posto jadranskih vrsta je ugroženo. Rad su u jednom od najprestižnijih svjetskih znanstvenih časopisa za morsku biologiju “Fishes” objavili stručnjaci za morske pse i raže Alen Soldo s Odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu i Lovrenc Lipej sa slovenskog Nacionalnog biološkog instituta. Od tog broja 33 su vrste morskih pasa, 26 je vrsta ražolikih riba te jedna vrsta morskog štakora. 33 vrste su vrlo rijetke u Jadranu, osam ih se povremeno pojavljuje, 15 vrsta se vode kao uobičajene. Samo za četiri vrste u Jadranu utvrđeno je da imaju relativno veće populacije i to za mačke bljedicu i mrkulju, psa čukova i ražu modropjegu. More.slobodna