‘Ljubav i krvoproliće‘: Thelma i Louise iz teretane - Monitor.hr
12.08. (22:00)

Kulltni film u nastajanju

‘Ljubav i krvoproliće‘: Thelma i Louise iz teretane

Bodibilderi i noir neočekivano dobro pristaju jedno drugome u krimi-trileru “Ljubav i krvoproliće” (“Love Lies Bleeding”), jednom od najboljih filmova i najvećih osvježenja na kinorepertoaru 2024. godine. Da, tko bi rekao da ćemo jednog dana gledati bodibilderski noir, ali “Ljubav i krvoproliće” točno je to. Britanska redateljica Rose Glass (vjerski/religiozni horor “Sveta Maud” iz 2020. kao odličan prvijenac) snimila je schwarzeneggerovski ili stalloneovski nabildani noir sa snažnim feminističkim konotacijama. Odnos Lou i Jackie je upečatljiv i gledatelj je involviran u likove zahvaljujući erotičnoj i energičnoj režiji Britanke, perfektno ozvučenoj atmosferičnom glazbom Clinta Mansella, koja se ne libi voziti priču u neočekivanim pravcima do psihofizičkih ekstrema, miješajući noir krimić i osvetnički triler s elementima tjelesnog horora i nadrealnog filma. Marko Njegić za Slobodnu.


Slične vijesti

Jučer (22:00)

Tko drugom Zamku kopa, Shyamalan u nju pada

Film ‘Zamka‘: Klopka za režisera Shyamalana

Koncept “Što ako se ‘Kad jaganjci utihnu’ dogodi na koncertu Taylor Swift?” jedinstven je i originalan u razdoblju recikliranih blockbusterskih ideja, štoviše jedan od intrigantnijih u opusu redatelja koji je dosegnuo status da na plakatu “Trap” piše “A new M. Night Shyamalan experience” umjesto “film”. Shyamalan kači gledatelja na udicu koncepta i isprve fino intenzivira koncertni ugođaj i klaustrofobičnu trilersku tenziju na mjestu gdje bi vriskovi užitka mogli prerasti u krikove užasa. Međutim, film demonstrira ono najbolje, ali i najgore od Shyamalana – naime, njegovi zapleti često su ingeniozni, ali njihova razrada i rasplet znaju štekati. Kad radnja u drugoj polovici napusti dvoranu, priča se počinje urušavati i “Trap” u razočaravajućem trećem činu postaje prilično trapav film, neodlučan bi li bio satira na račun moderne idolatrije koja izjednačava serijske ubojice s pop-zvijezdama, “serial killer” triler ili autoparodija s namigom, da bi na kraju ispao možda najviše ovo potonje. Slobodna, Forum

26.08. (00:00)

Samo osam desetljeća na filmskom platnu

Film ‘Veliki bjegunac‘ posljednji je Michaela Cainea: Od starosti nema bijega

Povlačenje iz svijeta glume objavio je čuveni Michael Caine u jesen 2023. godine, u dobi od 90 godina. Dvostruki oskarovac najavio je umirovljenje na promociji filma “Veliki bjegunac” (“The Great Escaper”), u kojem je glumio sa, u međuvremenu pokojnom legendom, Glendom Jackson. Postoji simbolika da je baš ovo zadnji Caineov film, otprilike kao “Lucky” u slučaju Harryja Deana Stantona. U prilagodbi nesvakidašnje istinite priče, Caine tumači (stvarni) lik 89-godišnjeg veterana Drugog svjetskog rata Bernarda Jordana koji, uz bodrenje supruge Rene (Jackson), bježi iz britanskog doma za starije kako bi prisustvovao obilježavanju 70. godišnjice Dana D, iskrcavanja saveznika u Francuskoj, a film je dobio naslov po njegovu nadimku u medijima – “veliki bjegunac”. Zametne se Parkeru televizijski sentiment i s njim povezana presentimentalna nota u centralnom (modernom) dijelu priče, ali odlični glumci uzdižu film i daju mu na dramskoj snazi. Marko Njegić za Slobodnu.

15.08. (22:00)

Budget friendly ekipa

Film Frka: ‘Divlja noć‘ na hrvatski način

Uz nesvakidašnju urbanu lokaciju, ”Frka” je i jedan od rijetkih hrvatskih filmova koji se odvijaju tijekom jedne noći, praktički u realnom vremenu, a spada i u raritetna generacijska ostvarenja kad je u pitanju domaća kinematografija. Istina, ”Frka” na trenuke djeluje amaterski, nerijetko i zbog glume većeg dijela ekipe. No, Jelić polako sazrijeva i napreduje kao filmaš, stiliziraniji je i razigraniji. Proračun ”Frke” je iznosio devet tisuća eura, znatno više od 9199 kuna, koliko je koštao ”Zagrebački ekvinocij”, ali to je još uvijek niskobudžetni (studentski) film i Jeliću treba aplaudirati što je izvukao priličan maksimum iz oskudnih, minimalnih uvjeta. Marko Njegić za Jutarnji

22.07. (23:00)

Hayaova škola

Animirani film ‘Imaginarni‘: Imaginacija dostojna Miyazakija

“The Imaginary” nije uspio ući na top-ten kao premijerni naslov na Netflixu, za razliku od “repriznih” Malaca i Grua, pa i trećeg dijela serijala “Kako izdresirati zmaja”, podnaslovljenog “Skriveni svijet”. Mnogima je, tako nes(p)retno plasiran, zasigurno prošao ispod radara, zato ga i valja izdvojiti i preporučiti, osobito fanovima japanske animacije. Ako vam ime zvuči poznato, Momose je bio animator na Miyazakijevim klasicima poput “Princeze Mononoke” i “Avantura male Chihiro”. Utjecaj Miyazakija i Ghiblija osjeti se u svakom kadru crtića inspiriranog istoimenim romanom za djecu. Priča prati imaginarnog dječaka Rudgera, nastalog u mašti djevojčice Amande nakon smrti njezina oca da joj bude “made-up friend”. Marko Njegić za Slobodnu.

16.07. (15:00)

Svemirske misije i poljupci

‘Povedi me na Mjesec‘: Mali korak za čovjeka, divovski skok za romantičnu komediju

Rijetko se moderne “mainstream” romantične komedije bave subverzivnim temama i propituju istinu, no “Povedi me na Mjesec” radi upravo to u vezi slijetanja koje se dogodilo 1969. ili možda ipak nije. Jesu li Amerikanci uistinu osvojili Mjesec, odnosno je li slijetanje bilo stvarno ili lažirano, bolje reći režirano? Je li sve za NASA-u orkestrirao redatelj Stanley Kubrick, još svjež od režije “Odiseje u svemiru”, SF-a s nevjerojatno uvjerljivim svemirskim sekvencijama? “Fly Me To The Moon” raspiruje teorije zavjere u podzapletu filma koji donosi “pravu priču, uglavnom”. Priča potom vozi slalom između zbilje i alternativne stvarnosti/revizionističke verzije povijesti s pravim i fiktivnim likovima, prateći stručnjakinju za marketing Kelly Jones, angažirana da radi za NASA-u i “proda Mjesec (i Ameriku)”. Romantičnu priču prati i satirični podtekst – Marko Njegić za Slobodnu. Komentiraju i na Forumu.

12.07. (19:00)

Dobro bi mi došao jedan crtić

‘Moj prijatelj robot‘: Sanjaju li androidi električne pse?

Vjerojatnost je bila minimalna da španjolsko-francuski animirani film ”Moj prijatelj robot” (”Robot Dreams”, 2023.) osvoji ovogodišnjeg Oscara pored ”Dječaka i čaplje”. Čak ni jedan Spider-Man nije mogao protiv Hayaoa Miyazakija i njegove povratničke animacije. Lišen dijaloga i fokusiran na vizualno pripovijedanje, ”Robot Dreams” govori o maštanju i sanjarenju, jednom divnom nesvakidašnjem prijateljstvu (možda i nečem više od toga), ali i krhkosti istog, tj. urbanoj usamljenosti i nestalnosti modernih (ljudskih) odnosa. Androidi ne sanjaju samo električne ovce (”Istrebljivač”) u divnom Bergerovom crtiću kojemu New York osamdesetih, s kadrovima Tornjeva blizanaca kojih više nema, dođe kao pogođena kulisa za priču o (o)sjećanju, prošlom svršenom vremenu, protoku godina i gubitku. Marko Njegić za Slobodnu

05.07. (01:00)

Điha, vestern!

Film ‘Horizont: Američka saga – Prvi dio‘: Kako je serijaliziran Divlji zapad

Evidentno je da iza i ispred kamere stoji čovjek koji poznaje vestern kao vlastiti džep i ”Horizont” je amalgam filmova kao što su ”Kako je osvojen Divlji zapad” redateljskog trojca John Ford-Henry Hathaway-George Marshall i Fordova trilogija o američkoj konjici (”Fort Apache”, ”Nosila je žutu vrpcu”, ”Rio Grande”), uz Costnerov vlastiti ”Dances With Wolves” u pogledu iskupljenja za tretman doseljenika prema domorocima poput Apaša koji s pravom ”svojataju ovu zemlju”, jer ona je ”samo njihov dom”, ali bit će im nasilno oduzeta. Treba cijeniti i to da je Costner uložio/založio sve što ima da snimi ne samo ovaj film nego i nastavak ”Horizon: An American Saga — Chapter 2” kao prva dva dijela planiranog četverodijelnog serijala, svjesno ulazeći u financijski i ini rizik plasiranjem staromodnih vesterna kakvi se rijetko snimaju na tržište modernih blockbustera. Marko Njegić za Slobodnu.

01.07. (22:00)

Tišina, molim

Mjesto tišine: Dan prvi – Kad izvanzemaljci utihnu, ljudi su važniji od alienskih monstruma

Dakle, otprilike kao što je Predator iz južnoameričke džungle prvog filma u nastavku preseljen u urbanu džunglu Los Angelesa. Prednastavak ima i puno više kadrova čudovišta sagledanih izbliza, kao što se ”Predator 2” puno više približio izvanzemaljskom lovcu u odnosu na original (ili ”Aliens” kojeg film kao da doziva brojnošću monstruma i citatom ”ima ih jebeno posvuda”). Poveznica je i ta što će ”Dan prvi”, poput ”Predatora 2”, zasigurno biti podcijenjen i ostati u sjeni originala (i ”Mjesta tišine 2”), premda je prilično dostojan prednastavak koji odbija doslovno kopirati prethodnike i preferira ostaviti vlastiti pečat unutar franšize. Marko Njegić za Slobodnu.

29.06. (22:00)

Tom Hardy vraća se nabrijan i k tome na motoru...

Film ‘Bajkeri‘: ‘Dobri momci‘ na dva kotača, u kina je konačno dojurio film o moto-bandi iz 60-ih snimljen po istinitoj priči

Žanrovski podmazani “Bajkeri” (“The Bikeriders”) stoga djeluju kao dašak osvježenja na kinorepertoaru, ali i zato što su jedan od onih dobrodošlo staromodnih filmova kakvi se danas rijetko snimaju. Gotovo sve u “Bajkerima” vrišti prošlost, kinematografsko i ino jučer. Inspiriran fotoknjigom Dannyja Lyona koji je od 1963. do 1967. putovao s bajkerima i ovjekovječio njihov životni stil, pa i spomenutim bajkerskim klasikom “The Wild One”, tj. buntovništvom hollywoodskih superstarova pedesetih Marlona Branda i Jamesa Deana (“Rebel Without a Cause”). Brando i Dean dobili su supstitute u “Bajkerima” i prema njima su modelirani likovi u tumačenju Toma Hardyja i Austina Butlera. Nichols osjeća film i režira ga kao kombinaciju mafijaške mačo drame, sjetne “americane” i vesterna s kaubojima-odmetnicima na tutnjavim čeličnim konjima i američkom mitologijom slobode s vjetrom u kosi, najviše utjelovljene u Bennyju. Marko Njegić za Slobodnu.

26.06. (16:00)

Stari dobri filmovi

Iz prošlosti: Fatalna žena i noir fatalizam, bivši detektiv spreman je i umrijeti kad padne na čari ‘femme fatale‘

Nijedna lista najboljih i najutjecajnijih noira u povijesti kinematografije nije potpuna bez Tourneurova filma “Iz prošlosti” (“Out Of The Past”, 1947.). Film utemeljen na romanu “Build My Gallows High” Geoffreyja Homesa (pseudonim pisca Daniela Mainwaringa) u osnovi priča jednostavnu priču o čovjeku koji pokušava zaboraviti na prošlost i početi ispočetka kad ga je, kao privatnog detektiva, angažirao moćni gangster i kockar da mu pronađe odbjeglu djevojku, a nakon što je on to učinio, zaljubio se u nju i odlučio prevariti poslodavca, da bi na kraju izvisio zaplevši se u prevarantsku paukovu mrežu vraške fatalne žene. Međutim, Tourneur (“Cat People”, “I Walked With a Zombie”) čini film kompleksnijim pričajući prošlosnu priču u sadašnjosti i rabeći jedan dugi flashback u trajanju od dobrih pola sata na način da obje vremenske linije priče pokreću radnju i uslojavaju karakterizaciju likova. Retrospektivni Marko Njegić za Slobodnu.