Litvan: Vanđelić vs Ćorić - Je li naša nafta naša? I čija je Ina? - Monitor.hr
12.02.2022. (16:00)

Nafta i plin, to je sada 'in'

Litvan: Vanđelić vs Ćorić – Je li naša nafta naša? I čija je Ina?

Vanđelić tvrdi da bi za Inu bilo najbolje da naftu prerađuje u Rijeci i da je za to potreban reverzibilni tok naftovoda od Siska prema rafineriji, koji je tehnički izveden, ali za koji Ministarstvo graditeljstva u deset godina nije izdalo uporabnu dozvolu. Ćorić, doduše, nije odgovorio na to, već je rekao da je vlasnica iscrpljene nafte Ina nakon što podmiri obveze prema državi, zbog čega ona odlučuje kako će dalje s njom raditi. Istini za volju, država određuje koga će pustiti u Hrvatsku, pa i na hrvatsku plažu, ali Ćorić ‘zaboravlja’ kako se i kada odrekla odlučivanja o hrvatskoj nafti. Umjesto zaključka: naša je nafta, kao i plin – gotovo ‘polunaša’, ali plaćamo punu cijenu gotovo ‘polunašoj’ Ini. Baš kao što plaćamo punu cijenu i za odmor na ‘polunašim’ plažama. Goran Litvan za Lider


Slične vijesti

Jučer (17:00)

Sami su si iskopali jamu u koju su upali

Litvan: Ovo je bila godina u kojoj smo shvatili da imamo četverodiobu vlasti

Zakonodavni, izvršni i pravosudni trokut vlasti ove je godine aktivnim uključenjem Ureda europskog javnog tužitelja u istrage pronevjera europskog novca dobio neugodan korektiv koji bez milosti kazneno progoni i najodanije stranačke kadrove. Zato su DORH i EPPO više konkurenti nego suradnici. Mehanizam diskretne pljačke na snazi je od 2016., a prosperitet smo posebno osjetili nakon pandemijskog pada, kad je Europska unija Hrvatskoj, kao jednoj od najvećih gubitnika korone, usmjerila paket pomoći od desetak milijardi eura. Međutim, s novcem je u Hrvatsku došao i disruptor, i to zbog uobičajene hrvatske servilnosti prema institucijama EU-a, ali i neopreznosti vlasti koja nije shvatila kakvu je pogrešku napravila u prosincu 2020. godine. Najprije je Vlada predložila osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), a Sabor uobičajeno poslušno to odmah izglasao. Tek su se ove godine u punom sjaju pokazali ozbiljni dosezi tog poteza. Goran Litvan za Lider.

14.12. (15:00)

Skijanje za sve, ICT jednorozi i besplatno zdravstvo - dobre priče za zbirku bajki

Litvan: Naši najveći mitovi i zablude – Imamo bar dvjesto tisuća skijaša i još deset aktualnih urbanih mitova

  • Mit o 200.000 skijaša – Procjene o brojci skijaša u Hrvatskoj redovito su prenapuhane; stvarni broj skijaša iznosi tek oko 60.000.
  • Mit o velikom gospodarskom rastu – “Rekordni rast” često uključuje EU sredstva, a stvarni doprinos domaćeg gospodarstva je puno skromniji.
  • Mit o ICT revoluciji – Iako sektor raste, njegov udio u ukupnom prometu gospodarstva jedva da se mijenja – od 4,4% do 4,5%.
  • Mit o potrošnji kao motoru rasta – Više plaće u javnom sektoru ne garantiraju rast BDP-a, pogotovo bez povećanja produktivnosti.
  • Mit o sigurnim nekretninama – Iako cijene rastu, nekretnine nisu uvijek sigurno ulaganje – povijest financijskih kriza to dokazuje.
  • Mit o besplatnom zdravstvu – Zdravstvo nominalno besplatno, ali dodatni troškovi i privatni pregledi često čine realnost puno skupljom.
  • Mit o turističkom divu – Hrvatska ovisi o turizmu, ali njegov stvarni udio u gospodarstvu nije ni blizu 20-25%.
  • Mit o produljenju sezone – I dalje smo sezonska destinacija, s gotovo 70% noćenja ostvarenih samo u srpnju i kolovozu.
  • Mit o gostoljubivosti i otvorenosti – Hrvatska gostoljubivost ponekad završava na razini slogana, uz česte primjere netrpeljivosti prema strancima.
  • Mit o sportskoj nepobjedivosti – Sportski uspjesi se slave, ali neuspjesi se rijetko priznaju, a interes za sport splašnjava kad naši ispadnu.

Goran Litvan za Lider

07.12. (14:00)

Svi putevi vode k Plenkoviću

Litvan: Država s HDZ-ovom vladom najveći je generator potplaćenosti žena

U proteklih osam godina razlike u prosječnoj plaći između muškaraca i žena smanjene su sa 102 na 49 eura. Međutim, u Plenkovićevoj eri najviše su povećane razlike upravo u javnome sektoru. Jaz u zdravstvu porastao je za 209 eura (s 253 na 462 eura), u javnoj upravi za 165 eura (sa 137 na 302 eura) i obrazovanju za 120 eura (sa 121 na 241 euro). Ostale uslužne djelatnosti povećale su razliku za 39 eura, prerađivačka industrija za 27 eura, administrativne i ostale uslužne djelatnosti za 20 eura, stručne, znanstvene i tehničke za 16 eura, a u poljoprivredi je razlika povećana za četiri eura. Kad se analiziraju razlike u plaći među spolovima, djelatnosti iz pretežno javnog sektora među najrigidnijima su u izjednačavanju ženskih primanja s muškima. Čak su prosječne plaće muškaraca u javnoj upravi, obrani i obveznom osiguranju u proteklih osam godina narasle nešto više nego ženama. Problem je, dakle, u politici. Goran Litvan za Lider

30.11. (08:00)

Kad Hrvatska zeleni, to je od eura turista

Umjesto inovativne države Hrvatska postaje veliki šoping-centar i odmaralište za strance

Unatoč ambicioznoj Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030., Hrvatska se sve više oslanja na turizam, koji je udvostručio udjel u prometu poduzeća, dok ostali sektori stagniraju ili nazaduju. ICT sektor i prerađivačka industrija pokazuju skroman napredak, ali građevinarstvo i poljoprivreda bilježe gubitke unatoč subvencijama. Zelena tranzicija ostaje mrtvo slovo na papiru, a Hrvatska postaje šoping-centar i turistička destinacija za strance. Inflacija dodatno umanjuje stvarni rast većine sektora, udaljavajući zemlju od zacrtanih ciljeva održivog razvoja i inovativnosti. Lider

23.11. (13:00)

Duga lista čekanja, ali ne u bolnicama

Ministri na optuženičkoj klupi: Od mikroskopa do vinograda

Ministri i bivši ministri koji čekaju završetak suđenja:

  1. Vili Beroš – Afera “dualni mikroskopi”
  2. Lovro Kuščević – Malverzacije sa zemljištem i prenamjenom
  3. Gabrijela Žalac – Afera “Softver”
  4. Josipa Rimac (Pleslić) – Afera “vjetroelektrane”
  5. Tomislav Tolušić – Subvencijske prijevare s EU fondovima
  6. Darko Horvat – Afera “Po babi i stričevima”
  7. Ivan Paladina – Malverzacije s nekretninama IGH-a
  8. Mario Banožić – Prometna nesreća iz nehaja

Većina slučajeva uključuje korupciju, zloupotrebu položaja i financijske malverzacije. Unatoč smjenama i istragama, sudski postupci sporo napreduju, što ukazuje na neučinkovitost pravosuđa i potencijalni politički utjecaj. Goran Litvan za Lider

10.11. (22:00)

Neki svoju poziciju drže čvrsto i ne puštaju

Litvan: Porezna lista srama jednom godišnje gubi smisao, vrijeme je za praćenje dužnika uživo

Inače, najpoznatija politička manipulacija s ‘listom srama‘ dogodila se u proljeće 2017., kad je tadašnji ministar financija i doskorašnji Agrokorov menadžer Zdravko Marić donio odluku da se lista objavljuje jednom godišnje, krajem listopada, umjesto svakih šest mjeseci, i to baš u vrijeme Agrokorovog posrnuća. Inače, među ovogodišnjim dužnicima u poslovnom dijelu nema spektakularnih promjena. Osim dviju novih tvrtki na čelu, većina su ‘stari znanci‘, koje Porezna uprava redovito ‘pribija‘ na listu. Posljednjih se godina broj velikih poreznih dužnika ne smanjuje, a dugovi tvrtki rastu. Nakon što mediji na ‘listi srama‘ pronađu svakog sportaša ili estradnu ‘zvijezdu‘, sve će pasti u zaborav, do sljedeće godine. U digitalno doba logično bi bilo da postoji živa lista dužnika, koja bi pokazivala pravo stanje svakoga dana, a ne na poznati datum, do kojeg treba očistiti sve porezne dugove. Goran Litvan za Lider

26.10. (18:00)

Nije dovoljno što se za kvadrate otplaćuju krediti

Litvan: Subvencioniranjem podstanara država će samo poskupiti najam

Država najavljuje subvencionirani najam kao rješenje za visoke cijene nekretnina i nedostupnost stanova mladima, nakon što je subvencioniranje kredita povećalo cijene kvadrata. Planom se predviđa fond od 9000 stanova i pokrivanje razlike za skupe najmove, što bi moglo potaknuti rast cijena najma. Pitanje je hoće li intervencija pomoći ili otežati priuštivost stanovanja za mlade. Goran Litvan za Lider.

19.10. (13:00)

Država akademika

Inflacija najviših akademskih titula: Prema broju doktora znanosti u europskom smo vrhu, u R&D-ju pri dnu

Umjesto da se ozbiljnije poveže sa stranim fakultetima, Hrvatska je rascjepkala visoko školstvo. Dok mladi Amerikanci putuju s kraja na kraj kontinenta za željenim obrazovanjem, u Hrvatskoj su fakulteti i veleučilišta nicali kao gljive poslije kiše – visokoškolska nastava održava se u čak 44 grada. Hrvatska prema podacima iz 2021. ima 422 doktora znanosti na 100.000 stanovnika.

U EU vodeći je Luksemburg (833), a slijede Estonija (615), Irska (588), Finska (545), Slovenija (476) pa mi. Samo prošle godine u Hrvatskoj je obranjeno 806 doktorata. Taj broj u porastu je od 2020. jer je pandemija zaustavila i doktorske studije. Ti podaci navode na zaključak o odličnim rezultatima u istraživanju i razvoju (research and development – R&D). Jer, tko će istraživati ako ne doktori znanosti. Međutim, u Hrvatskoj se u R&D ulaže samo 1,43 posto BDP-a, što je ispod europskog prosjeka od 2,3 posto.  Čini se da prevelik dio R&D-ja trošimo na ‘proizvodnju‘ istraživača koji onda u cjelini ili nemaju sredstva ili volje za ozbiljnija istraživanja. Goran Litvan za Lider

28.09. (16:00)

Politički kung fu – kad statistike pršte, a odgovori nestaju

Plenkovićeva dobitna kombinacija: Bahatost, uvrede, teme, neteme i pokoja redukcija istine

Andrej Plenković koristi sofisticiranu kombinaciju bahatosti, manipulacije statistikama i izbjegavanja odgovora u suočavanju s političkim protivnicima i novinarima. Umjesto direktnih odgovora, skreće na hvalospjeve o Vladinim uspjesima, ignorirajući neugodna pitanja i često difamira oponente. Praksa “reduciranja istine” dio je njegove retorike, poput tvrdnji o porezu na nekretnine ili korištenju vojnih helikoptera. Unatoč takvom pristupu, birači ga podržavaju, pa Plenković nema potrebu mijenjati svoj pobjednički recept. Bahatost postaje politički alat, uz taktiku definiranja što je “tema”, a što “netema”. Goran Litvan za Lider.

03.08. (20:00)

Netko je imao drugačije planove

Litvan o slučaju motela Plitvice: Jedna državna tvrtka otjerala drugu u stečaj

Prvo je država kompleks zagrebačkog Motela Plitvice iz vlasništva Nacionalnog parka Plitvička jezera prebacila HAC-u, a onda je HAC u pandemiji blokirao račun tvrtke, pokrenuo rušenje prepoznatljivih objekata radi gradnje novog odmorišta i Motel je morao staviti ključ u bravu. Lockdown je zaustavio gotovo sav promet, pa je motel s 56 soba pretvoren tek u karantenu za tranzitne vozače kamiona, a poslije su posljednji gosti bili izbjeglice iz Ukrajine. Motel doduše nije pod zaštitom, ali se spominje u svim pregledima suvremene arhitekture. Tako će nestati i prepoznatljivi ‘most‘ preko autoceste, svojevrsna ‘vrata Hrvatske‘ za svakog turista, koji je bio jedinstven u Hrvatskoj do gradnje sličnog na odmorištu Vrata Jadrana u Rijeci. Goran Litvan za Lider. Na tekst je u međuvremenu reagirao i HAC: Nismo odgovorni za propast motela Plitvice, ovrha je bila posljednje mjera za naplatu potraživanja (Lider)