Lisica u dvorištu, što učiniti u tom slučaju? Lov na divljač u krugu sto metara od naselja je zabranjen... - Monitor.hr
02.10. (18:00)

Lako za lisicu, sve je dobro dok nije zmija, vepar, vuk ili medvjed

Lisica u dvorištu, što učiniti u tom slučaju? Lov na divljač u krugu sto metara od naselja je zabranjen…

Drugim riječima, ova lisica koja se našla u dvorištu kuće kod Koprivnice nije posao za lovce, nego za to nadležne institucije, odnosno u ovom slučaju Grad Koprivnicu i njihovu komunalnu službu. Ako imate sličan slučaj, zabrinuli ste se ili možda uplašili, valja učiniti sljedeće: nazvati komunalnog redara (ako u jedinici lokalne samouprave nije propisano drugačije), koji izlazi na teren te ide u daljnje postupanje. Zove lovočuvara, odnosno osobu zaduženu za zaštitu divljači. Sukladno procjeni i preporuci lovočuvara dalje se postupa… Klikaj


Slične vijesti

07.04. (16:00)

Četveronožni pomagač

U zračnoj luci angažirali robota da štiti divljač tako da ih tjera od mogućeg susreta s avionom

Veličine labradora, bit će kamufliran kao šakal ili lisica kako bi odbio migratorne ptice i druge životinje. Odjel za prijevoz objavio je videozapise robota kako se penje po stijenama, penje stepenicama i nešto slično plesu dok trepće zelenim svjetlima. Te plesne vještine bit će upotrijebljene ovog jeseni tijekom sezone migracije ptica kada Aurora oponaša pokrete slične grabežljivcima kako bi ptice i druge divlje životinje držale dalje od aviona. Plan je da Aurora svaki sat patrolira vanjskim područjem blizu piste u pokušaju da spriječi štetne susrete između aviona i divljih životinja. Green

10.01. (11:22)

Sol na cesti: dobra protiv poledice, ali i potencijalno opasna jer privlači divljač

06.01. (15:00)

Gledaj na njih kao na odlutale pješake

Oko 4000 slučajeva godišnje: Evo što učiniti nakon naleta vozila na divljač

Bilo da ste naletjeli na nju ili ona na vas, ovisno o osobnom kutu gledanja, ništa bez policije. Zahtjev za naknadu štete podnosi se Hrvatskom lovačkom savezu, možete i on line, a prilaže se: zapisnik o alkotestiranju, potvrda policije o prometnoj nesreći, prometna dozvola vozila i naravno vozačka dozvola vozača koji je upravljao vozilom. Međutim, pravo na naknadu štete oštećena osoba ostvaruje samo u slučaju kada je odštetni zahtjev osnovan. Za takav ishod važne su dvije situacije: da se utvrdi da ste vozili po propisima, druga situacija je da bude odgovoran lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova. Revija HAK

28.09.2023. (01:00)

Samo ne paničariti

Nalet vozila na divljač – što učiniti i kako nadoknaditi štetu

Prvi korak kod takve situacije bio bi nazvati policiju i obavijestiti ih o prometnoj nesreći, nakon čega će oni izaći na teren i obaviti potrebne radnje te sastaviti zapisnik o nesreći. Može se dogoditi nesreća u kojoj nastane šteta na motornom vozilu, ali divljač svejedno uspije pobjeći. Tada će se trebati dokazivati da se nesreća uopće dogodila. U takvoj situaciji je najbolje da sami, mobitelom fotografirate tragove krvi životinje (ako ih ima), nastalu štetu na automobilu, okruženje u kojem se dogodila nesreća… U slučaju prometne nesreće u kojoj je sudjelovala divljač ne vrijede pravila europskog izvješća o nesreći koje se sastavlja bez policije te ono nije dokaz o nastanku prometne nesreće. Stoga je važno ne udaljavati se od mjesta nesreće, obavijestiti policiju i imati zapisnik. Savjeti

25.06.2022. (16:00)

I unajmiti lovce, da ne moramo vojsku

Sve je više divljih životinja u gradovima, trajno rješenje zasad ne postoji

Posljednjih godina također raste i broj sudara automobila s divljači. Primjerice, samo na istarskim prometnicama godišnje se zabilježi oko 400 naleta vozila na divljač, a u Međimurju i Podravini broj sudara automobila s divljači je u naglom porastu. Ovaj trend rasta bliskih susreta ljudi sa životinjama nije hrvatska posebnost; on je prisutan u cijelom svijetu. Uzroci ovog trenda su brojni, a oni ovise o geografskoj lokaciji. Prije svega, urbana područja i prometnice sve više zadiru u prirodna staništa divljih životinja ili im se približavaju. Divlje svinje, čagljevi i vukovi također mogu biti opasni za domaće životinje. Pritom ni jedna od tih vrsta nema ozbiljnih prirodnih neprijatelja osim ljudi. U svakom slučaju, neophodno je pojačati zbrinjavanje otpada, oformiti stručne timove za praćenje i kontrolu divljih životinja u gradovima te omogućiti stvarno praćenje brojnosti divljači u zaštićenim područjima i povremene zahvate s ciljem regulacije brojnosti. Index

25.05.2022. (08:53)

Mostovi za divljač preko autocesta smanjili su broj prometnih nesreća u kojima stradaju životinje