Lille na jedan uloženi euro vratio šest do osam: Što su drugi gradovi imali od titule Europske prijestolnice kulture - Monitor.hr
13.02.2019. (15:30)

Lille na jedan uloženi euro vratio šest do osam: Što su drugi gradovi imali od titule Europske prijestolnice kulture

Dobar članak o povijesti, značenju i smislu Europskih prijestolnica kulture (European Capitals of Culture). Želja za povezivanjem jedan je od osnovnih motiva na temelju kojeg su 80-ih godina 20. stoljeća tadašnja grčka ministrica kulture Melina Mercury i njen francuski kolega Jack Lang, navodno čekajući na aerodromu svoj let, osmislili projekt Europske prijestolnice kulture. Naglasiti bogatstvo i različitost kultura u Europi, slaviti one dijelove kulture koje Europljani dijele, povećati svijest o pripadanju istom kulturnom krugu i njegovati doprinos kulture razvoju gradova… Novi list. Rijeka je EPK sljedeće godine.


Slične vijesti

05.11. (16:00)

Kultura spajanja

Chemniz u Njemačkoj, talijanska Gorizia i Nova Gorica u Sloveniji Europske prijestolnice kulture za iduću godinu

Smješten u srcu Saske, Chemnitz je grad bogate industrijske povijesti, a često ga se naziva i “Manchesterom Saske” zbog važne uloge koju je imao u industrijskoj revoluciji. Sam Chemnitz poznat je po svojim povijesnim znamenitostima, od zgrada u art nouveau stilu do sovjetskih spomenika poput onog posvećenog Karlu Marxu, a koji stoji kao podsjetnik kompleksnoj povijesti grada. Sljedeće godine posjetitelji će imati priliku istražiti grad koji je sviju industrijsku prošlost pretvorio u platformu za umjetničko izražavanje. Garaže u kojima su nekoć stajali strojevi sada su pretvorene u kreativne prostore, a u gradskim parkovima održavat će se festivali, koncerti i izložbe. Dok se Chemnitz fokusira na otkrivanje skrivenog, zajednička titula za Novu Goricu u Sloveniji i Goriziju u Italiji predstavlja proslavu jedinstva koje prelazi granice. Gradovi u sljedećoj godini žele postati simbol rušenja barijera, i metaforičkih i doslovnih. Ovdje se spajaju dvije nacije i nekoliko kultura, kod rijeke Soče i Alpi. Forbes

02.01. (08:00)

Kulturni gradovi

Tri prijestolnice kulture 2024.: Bodø, Tartu i Bad Ischl

I u 2024. će biti tri grada Europske prijestolnice kulture: Bodø u Norveškoj, Tartu u Estoniji i Bad Ischl u Austriji. Svaki grad to obilježava na svoj način, iako ima određeno planiranih zbivanja. Bad Ischl je poznato turističko odredište u Austriji, pitoreskni alpski gradić u blizini Salzburga kamo je na odmor odlazilo i nekadašnje austrijsko plemstvo. Zajedno s 22 okolnih mjestašca još je 1997. uvršten u Svjetsku baštinu UNESCO-a. Makar daleko veći, Tartu na istoku Estonije nije tako poznat. Zapravo je sa svojih 100 tisuća stanovnika drugi po veličini grad te zemlje, makar je u stalnom rivalstvu s glavnim gradom Talinom. Ali kad je riječ o kulturi, Tartu je prastari sveučilišni grad, a i trgovačkim vezama je pripadao u udrugu gradova Hanse još u ranom srednjem vijeku. Treća kulturna prijestolnica Europe, norveški Bodø je osobita barem iz dva razloga: ona leži sasvim na sjeveru u zapadnu obalu Norveške i time će biti prva prijestolnica koja se nalazi iznad Polarnog kruga. Druga je osobitost prostor u kojem će se biti održano više od tisuću manifestacija: oni će biti diljem goleme regije Nordlanda koja se prostire na oko 800 kilometara – više nego dvostruko od zračne linije između Varaždina i Dubrovnika. DW

08.01.2019. (11:45)

Plovdiv i Matera, Europske prijestolnice kulture 2019. – Matera je južni talijanski gradić izgrađen u pećinama, Plovdvi drugi najveći bugarski grad

16.01.2016. (10:32)

Poljski grad Wrocław i španjolski grad Donostia/San Sebastian ove godine preuzimaju titule europskih prijestolnica kulture

29.05.2015. (19:59)

Korak do počasti

Objavljen drugi krug izbora za Europsku prijestolnicu 2020.

Rijeka, Pula, Osijek i Dubrovnik četiri su hrvatska grada, od devet koji su predali kandidaturu za Europsku prijestolnicu 2020., koji idu u drugi krug izbora, a tko će od ta četiri, uz jedan irski grad, doista to i biti, znat će se početkom iduće godine, objavio je u petak predsjednik Povjerenstva dvanaest nezavisnih stručnjaka Steve Green iz Velike Britanije. Ministar kulture Berislav Šipuš izrazio je pak zadovoljstvo što iskazana trka u kulturi budi nadu i šansu da će kultura biti stavljena u samo središte zbivanja. T-Portal

21.04.2015. (23:18)

Gradovi bez knjiga

Jergović: Može li grad bez knjižara biti prijestolnica kulture?

“Čak devet hrvatskih gradova prijavilo se za europsku prijestolnicu kulture 2020. Tada bi, kako stoje stvari, uz jedan hrvatski grad ovu dužnost trebao ponijeti i jedan grad u Irskoj. Javili su se tako Zadar, Osijek, Đakovo, Split, Dubrovnik, Pula, Varaždin s okolicom, Rijeka i Zagreb. U jedva dva od tih gradova postoji pristojna knjižara, a u polovini nema dućana koji bi se ni najdobronamjernije mogao nazvati knjižarom. Osim Zagreba, nijedan grad nema koncertnu dvoranu. Osim u Zagrebu i Rijeci, antikvarijat je čudo neviđeno. Osim u Zagrebu, niti u jednom od gradova nema ozbiljnije nakladničke kuće. U nekima – ne spominjimo imena, jer zvuči uvredljivo – dvadeset i pet godina nije objavljena knjiga”, piše Miljenko Jergović. Jutarnji

18.04.2015. (08:41)

Kulturne uzdanice

Devet hrvatskih gradova bori se za titulu europske prijestolnice kulture

Zamjenik ministra kulture Berislav Šipuš izvijestio je u petak poslijepodne kako je devet hrvatskih gradova – Dubrovnik, Đakovo, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Varaždin, Zadar i Zagreb ušlo u drugi krug natjecanja za titulu grada europske prijestolnice kulture 2020. godine. Šipuš je podsjetio kako je 16. travnja 2014. odlukom EU Hrvatska dobila prigodu da sudjeluju u natjecanju za europsku prijestolnicu kulture 2020. godine. “EU na taj način potiče očuvanje identitetskih i kulturnih silnica”, napomenuo je dodavši kako su, bez obzira na to koji će grad ponijeti tu laskavu titulu, svi hrvatski gradovi prijestolnice kulture. Net

07.03.2015. (13:50)

Što se krije iza lijepe fasade?

Europska prijestolnica kulture – između slike i prilike

Jedna od prilika koju nudi projekcija prijestolnice kulture (za titulu se kandidira čak devet hrvatskih gradova) jest rješavanje nezaposlenosti, posebno među mladima. Njezina je brojka u Hrvatskoj premašila 50%, čime je jedna od najvećih u Europi. No, koliko ljudi EPK realno može zaposliti, na kojim mjestima i pod kojim uvjetima? I, na što se uopće misli kad se kaže – zaposliti? Naime, njegova retorika ističe aktivnu participaciju, ali je odmah izjednačava s volontiranjem. Bilten