Liječnici u robovlasničkom odnosu: "Moram im dati gotovo milijun kuna, a koštao sam ih 40.000 kn" - Monitor.hr
01.05.2023. (11:00)

"U bolnici nemam ni svjetla u WC-u”

Liječnici u robovlasničkom odnosu: “Moram im dati gotovo milijun kuna, a koštao sam ih 40.000 kn”

Mladi liječnici traže do listopada liberalizaciju specijalizacija: Ukinite 'robovlasnički ugovor' | 24sata

Obiteljski liječnik iz Gunje Ivon Matić rekao je da bi ga penalizacija zbog prijevremenog raskida ugovora, koji je sklopio 2017. s Domom zdravlja u Županji, stajala gotovo milijun kuna. Troškovi njegove specijalizacije su oko  40.000 kuna. Prema podacima Hrvatske liječničke komore (HLK), najmanje 1148 liječnika u Hrvatskoj ima takav ugovor koji sadrži obavezu vraćanja bruto plaća poslodavcu za razdoblje jednako trajanju specijalizacije (obično pet godina). U HLK-u navode i da najmanje 181 liječnik ima obavezu vraćanja bruto plaća za dvostruko razdoblje specijalizacije – obično deset godina. “Vezano uz ugovore tražimo da samo stvarni troškovi specijalizacije budu u ugovorima. To se odnosi na cijenu poslijediplomskog studija, knjižicu i dnevnik rada, naknadu za mentora i cijenu ispita. Stavke kao povratak bruto plaća ili paušalni iznos od proračunske osnovice po mjesecu specijalizacije treba maknuti iz tih ugovora”, objasnio je Marin Smilović, predsjednik Inicijative mladih liječnika. Novilist


Slične vijesti

13.12. (19:00)

Malo manje tog turizma, molim

Izazovi 21. stoljeća zahtijevaju fleksibilnu i inovativnu strategiju

Europa se suočava s energetskom krizom, sporijom inovacijom i birokratskim utegom, dok Hrvatska ovisi o turizmu. Potrebne su promjene: diverzifikacija ekonomije, ulaganje u inovacije i razvoj vještina za nove tehnologije. Ključno je da Hrvatska postane aktivan sudionik europske ekonomije, a ne samo promatrač. Iako izazovi rastu, oni donose prilike za transformaciju u otpornu i konkurentnu ekonomiju. Uz jasnu strategiju i suradnju, možemo izgraditi prosperitetnu budućnost kao dio snažne, ujedinjene Europe. Lider

25.11. (18:00)

Optimizam u tragovima, pesimizam na litre

Hrvatska vs. Srbija: Je li čaša napola puna ili napola prazna?

Maruška Vizek za tportal, inspirirana panelom o ekonomskim izazovima jugoistočne Europe, analizira razlike između Hrvatske i Srbije. Hrvatska, usprkos pesimističnom narativu, bilježi znatan napredak u gospodarstvu, institucijama i međunarodnim integracijama, dok Srbija stagnira u institucionalnom razvoju. Povijesne, političke i kulturne razlike doprinijele su divergentnim putevima, ali korupcija ostaje zajednički izazov. Autorica poziva na podršku demokratskim procesima i vladavini prava, ističući da i skandali poput najnovijeg u zdravstvu ukazuju na napredak, a ne isključivo na pad. Pitanje je hoćemo li iz afere u aferu vidjeti proces čišćenja ili dokaz da ama baš ništa ne valja.

11.08. (10:00)

Da je barem svima tako, dragi naš Paule

Paul Bradbury ponovno oduševljen Hrvatskom, vratili su mu laptop koji je ostavio na klupi

Najpoznatiji Britanac s hrvatskom adresom ispričao je kako ga je neki dan iznenadio poziv zagrebačke policije. Javili su mu da se kod njih nalaze njegov laptop i torba za laptop. Paulu ispočetka ništa nije bilo jasno, no naposljetku je ispričao lijepu priču o Hrvatima. Morao sam objasniti da su prije odlaska u Zagreb laptop i torba za laptop doslovno bili dio mog stila, modni dodaci. Nigdje nisam izlazio bez njih, no otkako sam se preselio u Zagreb, nikad nisam uzimao laptop sa sobom. No jučer sam napravio iznimku, imao sam sastanak i morao sam nešto pokazati. Usput sam popio pivo s prijateljima i krenuo kući oko ponoći. Sjeo sam na klupu da provjerim poruke i ostavio torbu s laptopom. Našao ga je jedan momak imena Nikola i odvezao ga na policiju. Ja sam morao potom potpisati nekoliko papira i reći što se još nalazilo u torbi osim laptopa kako bi bili sigurni da je laptop moj – kaže Paul naglasivši da je ovo jako dobar primjer “onoga što se svaki dan događa u Hrvatskoj”. Index

30.07. (13:00)

Oi, mate. You got a loicense for that?

UK upozorava svoje građane koji putuju u Hrvatsku: zaostale mine iz rata, mogući seksualni napadi u taksijima…

UK je na službenoj stranici koja okuplja informacije iz svih državnih ministarstava objavilo informacije i upozorenja za svoje građane koji putuju u Hrvatsku: stopa zločina je niska i nasilni su zločini rijetki. Upozorava se na džepare u turističkim područjima, ali i na to da je “turistima u određenim ‘džentlmenskim klubovima’ naplaćivano previše, ponekad u tisućama eura. Posebno se upozorava žene zbog “seksualnih napada u taksijima u Hrvatskoj”. Stoga im se savjetuje da fotografiraju broj taksija nakon ulaska i taj broj pošalju prijatelju ili nekome drugome. Upozoravaju i na mine, vremenske prilike u planinama, kao i visoke kazne u slučaju pijanog ponašanja i vrijeđanja policije. Pijana vožnja brodom ili jahtom nikako ne dolazi u obzir. U lipnju ove godine turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva ostvarili su 4 posto noćenja u Hrvatskoj pa je jasno da se radi o važnom tržištu. Index

24.06. (22:00)

Ali ne možemo svi živjeti na moru...

Britanac koji živi u Hrvatskoj poručio: Gdje god odete, bit ćete robovi, u Hrvatskoj živite život

@life.in.croatia When croatians say they want to leave croatia #croatia #hrvatska #sukosan #beachclub ♬ original sound – Life In Croatia


Na toj snimci Britanac, koji živi u Hrvatskoj već tri godine (nije Paul Bradbury), uživa na plaži u Sukošanu i govori: “Kad Hrvati kažu da žele napustiti Hrvatsku i živjeti u Njemačkoj ili Engleskoj, mislim da su ludi. Vidite ovo. Ja sam u Sukošanu, ovo mi je najdraža plaža. Sviđa mi se jer nema puno turista, ima glazbu, bar, restoran i mjesto za odmaranje. Njegova snimka skupila je preko 150 tisuća pregleda i mnogo kritika. “Probaj zaraditi 900 eura, 500 eura platiti najam stana, a da ti ostalo ode na hranu i malo ostane za druge stvari. Nikad nisam bila na toj plaži. Ne mogu si to priuštiti“, “Ludo je koliko Hrvata ne može si priuštiti ljetovanje u vlastitoj državi”, “Ljudi odlaze iz Hrvatske zbog financijskih razloga.”… No, on je kasnije u odgovoru rekao kako većina ljudi ne gleda izvan okvira i da slični problemi postoje u svim državama. Index

30.05. (01:00)

Prvaci i centar svijeta

Hrvatska kultura u očima stranaca: šahovnica, nogomet, neovisnost, moda, dobra kuhinja, obitelj…

Iako se Hrvatska nalazi u dijelu svijeta gdje se jezici isprepliću, a velik dio povijesti dijeli, kultura je ta koja razdvaja Hrvate od naše slavenske braće. Sinonim za nas je naša crveno-bijela šahovnica, nogomet nam je sveprisutan, a poznati smo im i po borbenosti, prije svega za našu samostalnost. Razlikuju nas od Srba (po ponašanju), vrlo smo modno osviješteni, samopouzdani smo, ali ne i arogantni, a imamo i ukusnu domaću kuhinju. Iako smo mala država, stranci primijećuju našu raznolikost od regije do regije. Obitelj nam je na prvom mjestu, a smatraju da smo u svojevrsnoj krizi identiteta, jer smo civilizirana država poput onih u srednjoj Europi, iako imamo nešto kaosa naslijeđenog s Balkana. The Culture Trip

11.05. (09:00)

Hrvatska - mala zemlja za velike scene

Posljednjih godina, sve se više filmova i serija snima na lokacijama u Hrvatskoj

Index donosi pregled nekih od najpoznatijih filmova i serija snimanih u Hrvatskoj:

  1. Serija Game of Thrones, snimana je u Dubrovniku i Splitu od 2011. do 2018. godine.
  2. Film Star Wars: The Last Jedi iz 2017. godine je stari dio grada Dubrovnika transformirao u grad Canto Bight na planetu Cantonica.
  3. Film Hitman’s Wife’s Bodyguard iz 2021. godine sniman je u Rovinju koji je tom prilikom ugostio zvijezde poput Ryana Reynoldsa, Samuela L. Jacksona i Selme Hayek.
  4. Serija Succession je snimljena oko Cavtata.
  5. Mjuzikl Mamma Mia! Here We Go Again je 2018. godine sniman na otoku Visu.
  6. Dvije epizode pete sezone popularne serije Doctor Who su snimljene u Trogiru.
  7. Film Robin Hood iz 2018. godine je također snimljen u Dubrovniku.
  8. Dramski film Diana iz 2013. godine se snimao u više zemalja, a u Hrvatskoj se snimao u Opatiji, Rovinju i Zagrebu.
  9. The Weekend Away je Netflixov triler iz 2022. godine, a sniman je u Splitu. (Index)
10.05. (20:00)

Oni putuju i rade

U Hrvatskoj je 700 digitalnih nomada, najviše iz Rusije i Ukrajine

Prije nešto više od tri godine, Hrvatska se uvrstila na listu zemalja koje izdaju vize digitalnim nomadima. Ovu vrstu vize trenutno nudi dvadesetak zemalja u svijetu. Prema procjenama, više od 17 milijuna Amerikanaca živi i radi kao digitalni nomadi. Vlade ovih 20 zemalja, u odobravanju viza digitalnim nomadima vidjele su priliku u dodatnim prihodima jer se očekuje da digitalni nomadi imaju natprosječne prihode te da će novac trošiti baš u njihovoj državi i time jačati lokalnu ekonomiju. U Hrvatskoj je 700 digitalnih nomada, a najveći broj trenutno je iz Rusije i Ukrajine. Na popisu su još i nomadi iz Bjelorusije, Amerike, Britanije, Australije i Kanade te iz Srbije i BiH. (Forbes)

08.05. (13:00)

Rekordne vrijednosti u posljednja tri desetljeća

Zapošljavanje stranih radnika u Hrvatskoj dosegnulo je rekordne razine u prva četiri mjeseca ove godine

Prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, broj zaposlenih premašio je 1,69 milijuna, što je povećanje od tri posto u odnosu na prošlu godinu. Ministarstvo unutarnjih poslova izdalo je gotovo 73 tisuće dozvola stranim radnicima, pri čemu građevinari prednjače s preko 25 tisuća odobrenja. Očekuje se da će ova godina završiti s više od 200 tisuća odobrenih dozvola strancima, što bi moglo dovesti do preko 1,7 milijuna osiguranika na HZMO-u. (Poslovni dnevnik)

24.04. (14:00)

Nova stvarnost 2024.

Analiza Hrvatske udruge banaka predviđa da će kamatne stope u Hrvatskoj sporije padati nego što su rasle

U analizi nazvanoj Inflacija i kamatne stope: nova stvarnost 2024., istražuje se utjecaj promjene ECB-ove politike na hrvatsko tržište. Analiza prikazuje dva ekonomska scenarija u europodručju za 2024. godinu i početak 2025. U prvom scenarij, gospodarstvo europodručja će se polako odmicati od ruba recesije uz smirivanje inflacije oko inflacijskog cilja od 2%. To bi približno do kraja 2024. moglo dovesti do smanjenja kamatne stope na prekonoćne depozite za 0,5 postotnih bodova, što znači njihov pad s 4,0% na 3,5%. U drugom scenariju nastavit će se ljuljanje gospodarstva europodručja, posebno Njemačke, na rubu recesije. Očekuje se da će spor prijenos kamatnih stopa rezultirati stabilnim stopama unatoč promjenama u ECB-ovoj politici. (Lider)