"Lice medvjedića" na Marsu kao izvrstan primjer pareidolije - Monitor.hr
26.01.2023. (22:00)

Astrofotografija dana

“Lice medvjedića” na Marsu kao izvrstan primjer pareidolije

Pareidolija je psihološki fenomen zbog kojega ljudi percipiraju značenje u apstraktnim pojavama. Fenomen se javlja kada gledamo u inače nasumične prizore, pa u njima “prepoznajemo” poznate nam strukture, likove ili, vrlo često, lica. Ta se pojava događa zbog prirode mozga, koji je evoluirao tako da brzo može prepoznati uzorke. Zato je zanimljiv prizor koji je uhvatila sonda Mars Reconnaissance Orbiter, a prikazuje “najobičniju” nasumičnu strukturu Marsovog reljefa, koji likom podsjeća na lice medvjedića. Ova je fotografija izabrana kao “slika dana”, koju redovito odabire sveučilište u Arizoni. Snimljena je kamerom HiRise. “Oči” medvjedića su mlađi udarni krateri meteorita. Sve u svemu, ništa neobično za Mars, ali nama svakako zabavno za vidjeti. Bug


Slične vijesti

30.10.2024. (08:00)

Ni zvijezde im nisu nedostižne

Nakon zvjezdarnice, u planu je izgradnja planetarija u Križevcima – time bi postali hrvatski centar za Svemir

U manje od godinu i pol dana zvjezdarnica koja je niknula na prostoru nekadašnje vojarne postala je jedna od najvećih turističkih atrakcija u Križevcima. Najnovija je i najmodernija to zvjezdarnica u Hrvatskoj i jedna od njih samo pet koje su otvorene na stalnoj osnovi i koje građani mogu slobodno posjetiti. Tamo se nalazi i najveći teleskop u Hrvatskoj otvoren za javnost i ondje mogu doći i veće grupe i do dvadesetak ljudi, koliko ih se može smjestiti u kupolu u kojoj je smješten teleskop. Osnovna namjena nam je popularizacija astronomije, prirodoslovlja i znanosti i nemamo ambiciju da zvjezdarnica bude istraživačka jer bi tada kriteriji bili sasvim drugačiji. Morali bismo je napraviti na nekom izoliranom mjestu, a nama je od početka bila ideja da bude u gradu i dostupna što većem broju ljudi – rekao je voditelj projekta Andrej Dundović za Podravski. U planu je izgradnja planetarija, čime bi Križevci zbilja postali hrvatski centar za svemir.

03.10.2024. (20:00)

Skoro ništa ne razumijem, ali odlično!

Mladi znanstvenici odgovaraju na pitanja postavljenima na društvenim mrežama


Članovi Instituta za kozmologiju i filozofiju prirode iz Križevaca odgovaraju na pitanja postavljena na društvenim mrežama. Na pitanje nalazi li se izvan svemira antimaterija odgovorio je dr. rer. nat. Andrej Dundović. Ovaj institut možete pratiti i na Youtube-u.

30.06.2024. (15:00)

Putuj Svemirom, makar preko ekrana

NASA objavila zapanjujući video: Prođite kroz kultne Stupove stvaranja

NASA je na svom YouTube kanalu objavila očaravajući video koji stvara dojam kao da prolazite kroz takozvane Stupove stvaranja. U travnju 1995. Hubble svemirski teleskop snimio je kultnu sliku “Stupova stvaranja”, a sada se svemirski teleskop James Webb pridružio tom pothvatu, omogućujući astronomima stvaranje izvanredne 3D animacije Orlove maglice. Stupovi stvaranja sastavljeni su od hladnog molekularnog vodika i prašine, a nagrizaju ih snažni vjetrovi i ultraljubičasto zračenje iz obližnjih mladih zvijezda. Te strukture, nalik kozmičkim prstima, imaju dodatne izbočine veće od Sunčevog sustava s mladim, vrućim zvijezdama. Najviši stup mjeri tri svjetlosne godine od vrha do dna, objašnjava NASA. Green

19.04.2024. (18:00)

R2-D2 ju je davno uočio

Otkrivena najmasovnija zvjezdana crna rupa Mliječne staze

Takozvani uspavani div nazvan je Gaia BH3 i ima masu gotovo 33 puta veću od našeg Sunca. Gaia BH3 je udaljena 2000 svjetlosnih godina od Zemlje. Radi se o najmasovnijoj zvjezdanoj crnoj rupi u našoj galaksiji i drugoj najbližoj crnoj rupi koja je dosad otkrivena. Najbliža crna rupa se naziva Gaia BH1 i udaljena je 1500 svjetlosnih godina s masom gotovo deset puta većom od Sunca. Zvjezdane crne rupe formiraju se kada masivne zvijezde kolapsiraju na kraju svog života. (Green)

17.04.2024. (01:00)

Čovjek koji gleda u zvijezde

Korado Korlević u Zavidavanju: Kod nas ima brojnih talenata i vrijednih znanstvenika, no nije sve zanimao uspjeh

Zatekli su ga u Daruvaru, na manifestaciji Deset dana astronomije, koju svake godine organizira daruvarsko astronomsko društvo Kumova slama. Srednjoškolcima je držao predavanje o transhumanizmu. To mu je, kako sam smatra, osnovni posao. Posao edukatora. Znamo ga također i kao zvjezdoznanca, utemeljitelja zvjezdarnice u Višnjanu. Kod uspostavljanja zvjezdarnice trebalo je improvizirati, a u intervjuu saznajemo kako se u njoj nalaze dijelovi Fiće, ali i vlaka. Koliko je vjerojatno da Zemlju pogodi nešto veliko iz svemira, Korlević kaže da na Zemlju svakog tjedna padne nešto, samo zanemarivih veličina. Mogu nas pogoditi i veće gromade, ali s većim vremenskim odmakom. Korado je otkrio i zašto je Mars postao sinonim za vanzemaljce, a prokomentirao je i situaciji u znanosti kod nas. Kaže da imamo vrijedne znanstvenike, ne samo u obrazovanju već i u biznisu, iako nam formalno obrazovanje ne valja. Novosti

28.11.2023. (21:00)

Feniks u svemiru

Novi kozmički misterij: astronomi prvi puta svjedočili “oživljavanju” ugasle zvijezde

Ovaj događaj, nikada ranije zabilježen u povijesti astronomije, opisan je radom u časopisu Nature. Riječ je o izvangalaktičkim eksplozijama koje su intenzitetom na razini supernove, ali traju značajno kraće – njihovo zračenje mjeri se minutama, a ne tjednima, uz potpuno “gašenje” unutar nekoliko dana. Sada ovaj tim znanstvenika ima opažanja s 15 teleskopa diljem svijeta, prema čijim podacima su kao izvorišta LFBOT-a identificirane mrtve zvijezde. Crne rupe ili neutronske zvijezde jedino je što je moglo dovesti do misterioznih bljeskova, čime bi višegodišnje traganje za ishodištem ovakvih događaja moglo biti dovršeno. No, ono otvara i nova pitanja o tome koji mehanizam pokreće eksplozije na tim “kozmičkim mrtvacima”. Bug

12.09.2023. (20:00)

To boldly go where no man has gone before

Astronomi otkrili galaksiju od mjehurića

Svemirski mjehurići nalaze se otprilike 820 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje i šire se impresivnih milijardu svjetlosnih godina kroz svemir. Smješteni su unutar mreže galaksija, a dobili su ime ‘Ho’oleilana’. Dok su zvučni valovi pulsirali kroz plazmu, stvarali su mjehuriće. Tijekom hlađenja svemira došlo je do njihova formiranja, a kako se svemir počeo širiti, tako su se i oni povećavali, poput ostalih fosiliziranih ostataka preostalih nakon Velikog praska, pretpostavljaju znanstvenici. Green

18.08.2023. (16:00)

Nije ni svemir kakav se čini

Astronom otkrio anomaliju koja ne može biti objašnjena sadašnjim modelima koje koristimo kako bismo razumjeli svemir

Anomalija se događa kada se zvijezde u labavoj orbiti, poznate kao široke dvojne zvijezde, kreću na načine koji prkose standardnim modelima gravitacije koje su uspostavili Albert Einstein i Isaac Newton. Pri ubrzanju nižem od 0,1 nanometra po sekundi na kvadrat, orbita dviju zvijezda odstupala je od Newtonovog univerzalnog zakona gravitacije i Einsteinove opće relativnosti. Ovo otkriće dovodi u pitanje postojanje ‘tamne tvari’, koju se često koristi za objašnjenje takvih anomalija. Naime, tamna tvar ne može igrati ulogu u unutarnjoj dinamici širokih dvojnih zvjezdanih sustava. Chaeovo otkriće treba još proći neovisnu potvrdu. Ako se pokaže kako je u pravu, to će imati ogromne implikacije za astrofiziku, kozmologiju, fiziku općenito i naše poimanje svemira. Next Web

08.06.2023. (15:00)

Naše zvijezde

Zvijezda nazvana Regoč, a egzoplanet Kosjenka po prijedlogu zagrebačkih gimnazijalaca

Ime Kosjenka dobila je zvijezda WASP-63, žute boje i slične mase kao Sunce, ali gotovo dvostruko starija, dok je ime Regoč pripalo egzoplanetu WASP-63 B koji po masi najviše sliči planetu Saturnu u Sunčevom sustavu. Imena su dobili po likovima iz bajke hrvatske spisateljice Ivane Brlić-Mažuranić. Radi se o međunarodnom natjecanju “Imenuj egzosvijet 2022” u kojem je sudjelovalo gotovo 12 milijuna ljudi diljem svijeta, priopćio je Institut Ruđer Bošković (IRB). Odabrano je 20 parova imena za 20 sustava egzoplaneta i njihove matične zvijezde. Natjecanje je organizirano u sklopu obilježavanja desete godišnjice Ureda za popularizaciju astronomije IAU-a. Hrvatska imena predložili su učenici astronomske grupe IX. gimnazije u Zagrebu uz pomoć mentora, nastavnika fizike Zlatka Tomšića. Index