That's incredible! ✊🏼🔥 pic.twitter.com/AlPPWMJ6Cb
— HOW THINGS WORK (@HowThingsWork_) September 26, 2024
Bilo je to vrijeme sjevernoameričke kolonizacije i potrebe za prijevozom pšenice golemim prostranstvima. Tada su se pojavila nova teretna kola koja su se zvala Conestoga (po plemenu Irokeza). Veliki teret vuklo je osam mazgi. Čovjek koji je upravljao teretnom kočijom jahao je na leđima posljednje mazge s lijeve strane, a bič je držao u desnoj ruci. Sve više ovih vozila prisililo je vlasti u Pennsylvaniji da zakonom promijene i reguliraju smjer putovanja. Od 1792. godine u Americi se vozi s desne strane. Francuska je prva slijedila američki primjer jer je morala regulirati promet. Naime, sve veći broj teretnih kočija također je stvarao kaos. Revija HAK
Upravljanje bez obuće ili s neadekvatnom obućom potencijalno je rizično, kako za samog vozača, pa tako i za ostale sudionike u cestovnom prometu, jer je vrijeme reakcije bosih nogu ili u japankama mnogo sporije nego s čvrstom obućom na nogama, a isto tako slabija je sila kočenja, uslijed čega se povećava zaustavni put vozila te može doći do neželjenih posljedica – rekli su iz MUP-a za portal Savjeti. Kod nas nije kažnjivo zakonom, propisana je samo preporuka. U Francuskoj vas mogu kazniti sa 135 eura i jednim kaznenim bodom. Takva vožnja kažnjiva je i u Španjolskoj, gdje vas mogu kazniti sa 100-200 eura. U Austriji i Mađarskoj će vas kazniti ukoliko u njima skrivite prometnu nesreću.
U Njemačkoj doduše ima sve više električnih vozila, ali ona su još uvijek previše skupa za većinu potrošača i nije realno u tome vidjeti skori spas u tom sektoru. Zato i aktivisti Greenpeace-a najprije savjetuje bolji javni prijevoz i bolju povezanost željeznicom. Početkom sedamdesetih imali su sličnu zabranu, ali zbog nestašice nafte, sada bi to uveli zbog ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova. Ministar prometa rješenje vidi u zabrani prometa vikendom – ili novom zakonu. Jer po novom zakonu koji je dio koalicijskog sporazuma je bitna promjena da kad jedan sektor zakaže u smanjenju cilja, to postaje zadaća čitave vlade koja onda odlučuje, gdje bi se emisija mogla i negdje drugdje smanjiti kako bi cilj bio postignut. Ali oko tog zakona se koalicija Socijaldemokrata, Zelenih i Liberala već spori devet mjeseci bez da se nadzire kraj. DW
S aktivnostima potrebnima da pozovemo telefonski broj na mobitelu pri približnoj brzini od 100 km/h, prijeći ćemo 140 metara prije nego što podignemo pogled s mobitela i nagazimo kočnicu te nam treba još 155 metara za zaustavljanje vozila. Zamislite što se sve može dogoditi u tom trenutku nepažnje. Ako tome dodamo činjenicu da sustavi pomoći u vožnji vozila još nisu savršeni, imamo potencijalno opasnu situaciju. Revija HAK
Ova fobija uključuje i sam proces vožnje, ali i vožnju u automobilu ili nekom drugom obliku prijevoza kao putnik. Etimološki, riječ dolazi od grčkog amaxos (kočija) i fobos (strašni strah). Uzroci ovih fobija mogu biti proživljena prometna nesreća, ali i neodređeni strah od vožnje ili putovanja. Simptomi koje osoba s amaksofobijom ima su znojenje, vrtoglavica, nelagoda u želucu, stezanje u prsima, ubrzani rad srca, nagon za plačem ili vriskom, napetost mišića i panika, koje prate negativne misli, briga, nesigurnost, strah i iščekivanje opasnosti. Revija HAK
Istraživanje su proveli uz pomoć Spotifya i njegovih najslušanijih playlista namijenjenih za slušanje u vožnji. Potom su najčešće reproducirane pjesme s tih popisa rangirali prema četiri karakteristike: brzini ritma, energičnosti, plesnosti i glasnoći. Popis predvodi Dragostea Din Tei (koju mnogi znaju pod “Numa numa jej”), slijedi globalni hip-hop hit Empire State of Mind (Jay-Z i Alicia Keys), potom su se našli Pump It (Black Eyed Peas), Wanna Be Startin’ Somethin’ (Michael Jackson) te na petom mjestu All About That Bass (Meghan Trainor). S druge strane, najmanje mogućnosti da vam prouzroče probleme u vožnji su skladbe poput Circle of Life iz filma Kralj Lavova (Carmen Twillie), Wonderful Tonight (Eric Clapton) ili Brothers In Arms (Dire Straits) – redom lagane, tihe i opuštajuće melodije. Autonet
Visoko agresivne i impulzivne osobe oblikuju stil vožnje kojim dominiraju traženje uzbuđenja u vožnji, nestrpljivost, razdražljivost, ljutnja, natjecateljsko ponašanje, sklonost rizičnim postupcima i ignoriranje tuđih potreba. Postoje nekoliko stilova vožnje prema karakteru vozača: strpljivi i pažljivi, rizični (koji traže uzbuđenje), anksiozni, disocijativni i ljutiti stil. Karakteristike ličnosti povezane s rizičnim ponašanjem u vožnji i većom vjerojatnosti događanja nesreća u prometu su: ekstrovertiranost, emocionalna nestabilnost, anksioznost, agresivnost, ljutnja, preuzimanje rizika i impulzivnost. Ne bi se trebalo generalizirati ponašanje vozača prema dobi, ali zato rješenje vide u sustavnom i kontinuiranom prometnom odgoju i obrazovanju od najranije životne dobi, kažu iz Sekcije za prometnu psihologiju Psihološkog društva. Revija HAK
Ključno je pitanje što je uopće moguće uočiti, a što nije i na kojoj udaljenosti. Nije to stvar nagađanja! Egzaktni podaci eksperata jasno ukazuju na ekstremnu razliku u mogućnosti uočavanja osvjetljenih i neosvijetljenih sudionika u prometu. Pravilno osvijetljen bicikl, sa uključenim prednjim svjetlom, je vidljiv s udaljenosti od najmanje oko 200 metara. Prema publiciranim podacima osoba koja nosi odjeću s reflektirajućom materijom je vozaču s uključenim kratkim svjetlima vidljiva na udaljenosti oko 136 metara. Neosvijetljeni bicikl i osoba bez odjeće s reflektirajućim svojstvima u noćnim uvjetima vožnje predstavlja neosvijetljenu zapreku na kolniku koja je vozaču s uključenim kratkim svjetlima vidljiva sa udaljenosti oko 35 m, a za vožnju s uključenim dugim svjetlima sa udaljenosti od najmanje oko 100 m. Revija HAK
Ono što jedete odmah nakon vožnje ili treninga jednako je važno kao i ono što jedete prije. Tijelo zahtijeva nadoknadu te izgubljene energije, kako bi se oporavilo, te adaptiralo za buduće pojačane napore. No prije nego što besciljno zgrabimo prvo što nađemo u frižideru, imperativ je da razumijemo što određena hrana čini za naš oporavak. Konzumiranje ugljikohidrata u prvih 30-60 minuta nakon vježbanja mnogo efikasnije nadopunjuje zalihe glikogena nego kad obrok dođe na red tek dva sata nakon vožnje. U isto vrijeme štednja na proteinima poslije napora produljit će osjećaj umora i bolova u mišićima, te usporiti oporavak. Prvi korak je svakako – hidratacija. Drugi korak je priprema obroka, čiji je optimalan omjer ugljikohidrata i proteina4:1, što će reći oko 20-25 gr proteina, te 60-80 gr ugljikohidrata, ovisno o tjelesnoj težini. Biker
To se najčešće događa kada centar za ravnotežu nije uparen s vidom. Odnosno, pokreti tijela i sile koje djeluju na tijelo nisu sinkronizirani s onime što vidite. Uglavnom, oči i vestibularni sustav primaju proturječne informacije o položaju tijela u prostoru. Djeca u dobi od šest do 12 godina su osjetljivija nego odrasli, ali i kod njih situacija zna biti dramatična. Jedini savjet je vozačima da uspore u zavojima koliko mogu, a putnicima na stražnjoj klupi da pokušavaju gledati kroz vjetrobransko staklo. Inače, tvrtke poput ZF-a već rade na novim sustavima, koji bi trebali smanjiti razvoj mučnine u autonomnim automobilima u kojima će svi putnici čitati knjige, novine, gledati sadržaje na infotainmentu ili mobitelu. Revija HAK