Letargično plutaju: Sve više glavatih želvi u Jadranu obolijeva od sindroma iscrpljenosti - Monitor.hr
20.05. (19:00)

Drž'te se

Letargično plutaju: Sve više glavatih želvi u Jadranu obolijeva od sindroma iscrpljenosti

U Oporavilištu za morske kornjače na Lošinju, nažalost, imaju pune ruke posla. Nedavno su im prošireni kapaciteti za pružanje prve pomoći na terenu, prijevoz, prihvat, smještaj i brigu o ozlijeđenim i bolesnim morskim kornjačama. Kornjače Mara i Danijela, dovedene u Oporavilište u travnju, pronađene su u lošem stanju. Mara je bila zapetljana u plastične strune, a Danijela nasukana na plaži u kampu Poljana na Lošinju. Marko, koji je došao zadnji na oporavak, viđen je kako letargično pluta u luci Mali Lošinj. “Sindrom iscrpljenosti morskih kornjača rezultat je dugotrajnog gladovanja iz različitih razloga poput neodgovarajuće dostupnosti hrane, mehaničke opstrukcije ili gastrointestinalnih bolesti koje sprječavaju odgovarajuću apsorpciju hranjivih tvari”, objasnili su iz Oporavilišta. Green


Slične vijesti

23.09. (10:00)

Kornjače migranti

Agresivne ‘Nindža kornjače’ deportiraju se iz Međimurja


Popularnost serije “Nindža kornjače” otprije 30-ak godina danas ima izravne posljedice na hrvatski ekosistem. Naime, tada su se crvenouhe kornjače kupovale za kućne ljubimce, a vremenom su se nastanile u prirodi. Veličine kao kovanice od pet kuna, činile su se kao zgodan ljubimac. No, kada bi narasle do svojih 30 cm veliine u odrasloj dobi, postale bi problem u kućanstvima, pa su ih se vlasnici rjepavali puštanjem u prirodu, kako bi ih spasili. No, zbog svoje agresivne prirode postale su prijetnja domaćim barskim kornjačama, zbog čega ih se lovi i premješta u Prihvatni centar za invazivne strane životinje u Virovitici, gdje će provesti ostatak života. HRT pokazuje kako to izgleda.

25.07. (01:00)

Slatki su, znamo, ali valja držati distancu

Upute ministarstva: Pravila ponašanja prilikom susreta s dupinom, kitom ili kornjačom

Kitovi, dupini i morske kornjače ključni su za morske ekosustave, no ugroženi su zbog ljudskih aktivnosti poput prelova, slučajnog ulova, buke, zagađenja i namjernog ubijanja. U blizini morskih životinja važno je ne usmjeravati plovilo direktno prema životinjama te se približavati polako, brzinom manjom od pet čvorova, i slijediti njihov smjer bez iznenadnih zvukova motorom. U krugu od 100 metara od životinje smije biti samo jedno plovilo, a u krugu od 200 metara ne više od tri plovila. Zbog sigurnosti građana i životinja, ne preporučuje se plivanje ni ronjenje sa životinjama te ih se ne smije hraniti ni dodirivati. HRT

17.05. (12:00)

Bitno da su na sigurnom i da ne smetaju druge

Kod Zagreba pronađeni živi primjerci strane invazivne vrste, opasne za barske kornjače

Invazivne, crvenouhe kornjače su veće, agresivnije i brzo se nameću preotimajući stanište, hranu, mjesta za sunčanje i gniježđenje barskim kornjačama. Smanjuju stopu preživljavanja barske kornjače i negativno utječu na cijelu vodenu zajednicu te prenose uzročnike bolesti poput bakterije Salmonella. Kako bismo zaštitili autohtonu vrstu, kroz projekt Spas za barske – stop za invazivne kornjače drugu godinu za redom izlovljavamo invazivne kornjače kojima nije mjesto u našim jezerima s pomoću sunčališta i vrša. Hvatanje kornjača na ovaj način je neinvazivno i ne ozljeđuje ih. Jutarnji

08.09.2022. (08:00)

Stara škola kod Dubrovnika postaje Centar za zaštitu i očuvanje slatkovodnih kornjača