Legendarni trener boluje od raka gušterače, svoje zadnje mjesece odlučio je zabilježiti - dokumentarcem - Monitor.hr
21.08. (16:00)

Zadnje minute u produžecima

Legendarni trener boluje od raka gušterače, svoje zadnje mjesece odlučio je zabilježiti – dokumentarcem

https://www.youtube.com/watch?v=frnH5VAr2IY

Proslavljeni i trofejni švedski nogometni trener Sven-Göran Eriksson (76) prije sedam mjeseci otkrio je javnosti da boluje od raka gušterače te da mu je preostalo najviše godinu dana života. Od tada fatalno bolesni Eriksson nastoji provesti što više vremena s obitelji i ispuniti si želje koje ranije nije stigao. Jedna od njih je da trenira Liverpool. Redsi su mu ispunili želju i proljetos je na Anfieldu vodio njihove legende protiv legendi Ajaxa. Zadnje mjesece, a možda i dane života Eriksson je odlučio pokazati pred kamerama u dokumentarcu koji će u petak biti prikazan na Amazon Primeu. Procurili su njegovi dijelovi, a u njima je Eriksson koji gotovo cijelo vrijeme provodi u Sunneu u rodnoj Švedskoj. Nadam se da ćete me pamtiti kao pozitivnog tipa koji se trudio dati sve od sebe. Nemojte žaliti, smijte se. Hvala vam na svemu. Treneri, igrači, navijači, bilo je fantastično. Index


Slične vijesti

23.09. (19:00)

Iza svake revolucije stoji neka kavana

Kava je kriva za sve (2013): Priča o povijesti zagrebačkih kavana ujedno je i priča o društvenom životu grada

Sinoć je na HTV 3 prikazan zanimljiv dokumentarac o povijesti zagrebačkih kavana, kao mjestima koje su zbog mnogima omiljenog napitka postale društveni centri. Prva kavana u Zagrebu otvorena je još 1748. godine. U drugoj polovini 19. stoljeća kafanski život postaje vrlo popularan, što pogoduje otvaranju kavana i u ostalim hrvatskim gradovima. U njima se sastaje društvena elita i tamo vodi burne filozofske rasprave o raznim temama, a posebno o kulturi i politici. Kavane s razlogom počinju nazivati “platonskim akademijama”. Ovamo su stizali vodeći europski listovi, a gostima je na raspolaganju bio i besplatni telefon.

Glavne zagrebačke kavane bile su smještene na Harmici – središnjem gradskom trgu. Gradski vodič iz 1892. godine opisuje ih sljedećim rečima: “Na južnoj strani trga poredane su velike kafane, ispred kojih su namešteni stolovi pod platnenim šatorima na prostoru ukrašenom cvećem i zelenilom, gde mogu gosti boraviti u letnje doba. Ugodno je boraviti na tom mestu, jer tu kola mnogobrojno stanovništvo, naročito u jutru za vreme dnevnog sajma, na koji dolazi seljaštvo iz okolice u svojim slikovitim nošnjama.”

04.09. (10:00)

Razdoblje kojeg inače želimo što prije zaboraviti...

Paviljon 6: Jedinstven, potresan i duhovit dokument iz jeka pandemije covida

Mjesto radnje: paviljon 6 Zagrebačkog velesajma. Vrijeme radnje: vrhunac pandemije koronavirusa, doba najvećeg odziva na cijepljenje protiv covida. Kamera cijenjenog dokumentarista Gorana Devića stala je u red na ovom, najvećem hrvatskom punktu za cijepljenje i otpratila ih kroz čitav proces – od beskrajnog čekanja među maskiranim zaštitarima, preko uputa na trijaži i cijepljenja pa sve do 15-minutnog ili polusatnog čekanja ‘za svaki slučaj’ nakon primanja doze. I uhvatila je sve. Sve nervoze, strahove, gužve. Sve tipove maski preko nosa i ispod njega. Sve ‘socijalne distance’ i utjerivanje mjera, sva zbližavanja unatoč njima, sve teorije zavjere i bauk-priče, sve slike na mobitelu s kojih se smiješe unuci – neviđeni već nekoliko mjeseci, sve kronične bolesti…

Poput muhe na zidu promatrajući i slušajući ljude koji su se došli cijepiti protiv covida i one koji su ih došli cijepiti, ovaj zanimljiv, emotivan i izrazito zabavan dokumentarac zauvijek je sačuvao nevjerojatne, ali tipične razgovore kakve smo vodili ili slušali u jeku pandemije. Zrinka Pavlić za tportal.

02.09. (16:00)

Najveća vrijednost

Zrinka Pavlić: ‘Naša djeca’ Silvestra Kolbasa najbolji je dokumentarac koji ćete pogledati ove godine

U vrlo osobnoj priči o svojoj djeci, svojoj supruzi, a podosta i sebi Silvestar Kolbas uveo nas je u svoju obitelj i njezino postojanje kroz nekoliko desetaka godina, vrlo zorno i jasno pokazujući kako u stvarnosti izgleda ‘moderna obitelj’ i vrlo iskreno iznoseći svoje roditeljske dvojbe, promišljanja i o nesigurnosti. Naravno, uvijek se može reći da je iskrenost efekt filma, izražajno sredstvo, a ne stvarnost, ali nije ni važno. Kolbas je u ovome filmu uvjerljiv. To je i jedan od razloga zašto je film dobio dvije Zlatne arene u Puli, a vrlo je zapažen i na trenutno aktualnom Liburnia Film Festivalu dokumentarnih filmova u Opatiji (gdje je također osvojio glavnu nagradu). Zrinka Pavlić za tportal.

12.08. (14:00)

Zlato zlatu

Dokumentarac o Ratku Rudiću najbolji u izboru olimpijaca

Dokumentarni film “Dogodio se – Ratko Rudić, istinita životna priča” redatelja i producenta Dejana Aćimovića dobio je nagradu u izboru olimpijaca na prvom OLY House Film Festivalu. Film je posvećen najuspješnijem vaterpolskom treneru u povijesti tog sporta Ratku Rudiću koji je kao trener osvojio četiri zlatne olimpijske medalje (dvije s Jugoslavijom, po jednu s Italijom i Hrvatskom), uz još tri svjetska i dva europska trenerska zlata te još tridesetak medalja s velikih međunarodnih natjecanja. Novosti

25.07. (16:00)

Bili su samo neugodni...

Dokumentarac o kulturi otkazivanja na primjeru poznatog komičara ukazuje kako ‘canceliranje’ baš i ne funkcionira

Dokumentarac New York Timesa “Sorry / Not Sorry” još uvijek ne možete pogledati u Hrvatskoj, barem ne legalno, ali zapadnije od nas zakotrljao je lavinu reakcija. Primjerice, poznati komičar Louis C.K. je bio optužen od više žena kako ih je seksualno zlostavljao i masturbirao pred njima bez njihovog pristanka, da bi se vrlo brzo vratio pred rasprodana gledališta i u nove filmske projekte. Tu valja zaobići Weinsteina i zvijezde Ludih sedamdesetih, glumca koji utjelovljuje Hydea (Masterson), jer su oni završili u zatvoru i dokazani su prijestupnici. S obzirom da imamo i neke domaće primjere (Matanić/Prohić) Boris Postnikov donosi sedam skica koje ukazuju kako “cancel kultura” uglavnom ne funkcionira, a tu su primjeri Mela Gibsona, pornoglumca Jamesa Deena, Jamesa Franca, Chrisa Browna, Alexandera Wanga…

21.07. (19:00)

Naši Monty Pythonovci

Popularna komičarska skupina GITAK dobila svoj dokumentarac

Gitak TV je svojim humorom obilježio generacije i postao sastavni dio pop kulturnog identiteta Splita, ali i cijele Hrvatske. Njihovi skečevi, koji su mnogima bili prvi susreti s YouTube-om, postali su nezaobilazni dio svakodnevice i utjecali na društvo na mnogo načina.
Redatelj Vanja Nikolić ističe kako je film nastao kroz dvije godine kontinuiranog rada. Kada mi je producent Maroje Sabljić ponudio da napravimo ovaj film, trebalo mi je otprilike petnaest sekundi da prihvatim. Za mene, čiju generaciju je Gitak TV itekako zakačio, raditi na projektu koji tematizira njihov rad bio je kao dobitak na jackpotu. Posebno me interesirao sociološki aspekt njihovog rada, s obzirom na to da ih smatram vjerojatno najutjecajnijim internet fenomenom u Hrvatskoj, rekao je Nikolić. Culturenet

07.07. (00:00)

Umjetnica mora biti zdrava

Dokumentarac ‘I Am: Céline Dion’ donosi priču o njezinoj bitci s opakom bolešću

Uplakana, zažarenog lica, jauče od bola, nesposobna kontrolirati vlastito tijelo. Desetominutna bolna epizoda prikazan je u novim scenama dokumentarnog filma u kojemu je slavna pjevačica otkrila detalje mučne bitke s bolešću. Od prije je poznato da Céline Dion boluje od sindroma ukočene osobe (SPS), rijetkog neurološkog poremećaja, piše Daily Mail. Kanadska pjevačica vidi se kako dahće dok medicinski stručnjaci pokušavaju ublažiti bolne grčeve mišića, a kamera potiho snima mučne scene. Uplakana Celine obratila se obožavateljima u prosincu 2022. godine i objavila da zbog bolesti otkazuje svoju europsku turneju, u sklopu koje je trebala nastupiti i u Zagrebu. Jutarnji… Kanadska zvijezda posljednji put je uživo nastupila u Newarku u New Jerseyjem u ožujku 2020. godine, a sad u tajnosti vježba za veliki povratak. Jutarnji

17.06. (00:00)

You can run, but you can't hide

Dokumentarac “Vaše lice pripada nama”: kako AI redefinira našu privatnost

“Clearview AI” redefinira našu privatnost. Njujorška tvrtka pokušava identificirati i skupiti lica svih ljudi na planetu. Tvrdi kako će se ta baza podataka upotrebljavati samo u plemenite svrhe, pomagati u rješavanju zločina te da će sprječavati špijunažu. Ali njezini klijenti uključuju bliskoistočne diktatore. Povezana je s krajnjom desnicom, a zabrinutost izazivaju i njihovi financijeri. “Clearview AI” kaže da želi prikupiti 100 milijarda fotografija – 14 za svaku osobu na planetu. Većina tih fotografija potječe s društvenih mreža. Tvrtka je druga najpreciznija platforma za prepoznavanje lica na svijetu. Najprecizniju vodi Kineska komunistička partija, a koristi se njome kako bi u stvarnom vremenu nadzirala svoje građane i gušila opoziciju. Novi list o filmu koji se nedavno mogao pogledani na 2. programu HTV-a, a ima ga besplatno na YouTube-u.

10.06. (16:00)

And now, something completely different

Film “Eno” nikad nije dvaput isti i iznova se piše nakon svake projekcije

Ono što ovaj film, predstavljen na Sundance Film Festivalu, čini potpuno drugačijim od svih drugih je mogućnost da se njegova priča uvijek iznova prepravlja i dorađuje prije svake nove projekcije. Hustwit i kreativni tehnolog Brendan Dawes za tu su priliku razvili prilagođeni generativni softver dizajniran za slijed scena i stvaranje prijelaza iz Hustwitovih originalnih intervjua s Enom i Enovu bogatu arhivu stotina sati nikad viđenih snimaka i neobjavljene glazbe. Zbog toga će svaka projekcija filma biti jedinstvena, predstavlja različite scene, redoslijed, glazbu i namijenjena je da se doživi uživo. Bug

09.04. (19:00)

‘Gdje je Sara?’ – Dokumentarni film u kojem roditelji traže grob djeteta za koje su im iz bolnice rekli da je umrlo, ali im nikad nisu dali da ga vide

Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) snimili su dokumentarni film “Gdje je Sara?”, koji se bavi višegodišnjom potragom Aleksandre Blagojević i Miloša Kuprešanina za grobom svog djeteta, koje je preminulo 8. rujna 2018. Radilo se o prijevremenom porodu i naređeno je da se izvrši carski rez. Aleksandra tvrdi kako je bila svjesna tijekom cijelog poroda, ali da po završetku poroda nije čula plač djeteta, nego samo babicu koja izlazi s djetetom u naručju. Protokom vremena počela se pitati zašto joj nitko ne donosi dijete, pogotovo što su druge majke počele dobivati svoju djecu. Aleksandrin otac i sestra vidjeli su dijete u inkubatoru. Doktor je naglasio da njihovom djetetu nedostaje dio probavnog trakta. Miloš dva dana nakon poroda dobiva informaciju da je dijete preminulo. Priča vrvi čudnim detaljima, bolnica ih je obavijestila da je dijete sahranjeno, odnosno predano Gradskom groblju, koje ga je sahranilo mjesec dana nakon preuzimanja. Nisu otkrili gdje je grob. Index